LOŠA PREHRANA i manjak fizičke aktivnosti glavni su uzroci pošasti pretilosti koja je zavladala na Zapadu.
No, nedavno je 20 stručnjaka za pretilost izložilo 10 mogućih alternativnih objašnjenja za dramatičan porast broja debelih ljudi u svijetu koji se dogodio u posljednjih 40 godina. Njihove su teorije objavljene u Interantional Journal of Obesity, a prenio ih je časopis New Scientist.
1. Nedovoljno sna
Statistike pokazuju da su Amerikanci 1960. u prosjeku spavali 8,5, a danas za noćni odmor odvoje 7 sati. Epidemiološke studije ukazuju da bi manjak sna mogao biti povezan s debljinom. 16-godišnje praćenje 68.000 žena pokazalo je da su žene koje su spavale pet sati imale veću tjelesnu težinu od onih koje su spavale šest sati. Znanstvenici smatraju da manjak sna mijenja metabolizam pa razina leptina, hormona koji signalizira sitost, pada, a razina gerlina, hormona koji signalizira glad, raste.
2. Klimatska kontrola
Naši stanovi i radni prostori zimi su topliji nego što su bili prije nekoliko desetljeća, a ljeti iste prostore rashlađujemo. Istraživanja pokazuju da ljudi u prostorima s ugodnom temperaturom gube manje energije. U SAD-u, gdje je pretilost nacionalni problem, broj kućanstava koja imaju rashladne uređaje u posljednja se dva desetljeća udvostručio.
3. Manje pušenja
Ovo nije dobra vijest, no čini se da je među pušačima manji broj pretilih. Prestanak pušenja često se manifestira tako da osoba "nabaci" nekoliko kilograma, što se objašnjava činjenicom da je nikotin prigušivač apetita. Znanstvenica Katherine Flegal uočila je da se između 78. i 90. broj pretilih u SAD-u povećao za 9 posto, od kojih su petina oni koji su prestali pušiti.
4. Prenatalni učinci
Sklonost pretilosti jednim dijelom određena je još dok smo u embrionalnoj fazi jer je u velikoj mjeri genetski uvjetovana. No, neka istraživanja ukazuju na to da na djetetovu sklonost pretilosti utječu prehrambene navike njegove majke tijekom trudnoće. Primjerice, djeca pretilih majki, posebno onih kod koji se razvio trudnički dijabetes, imaju veće šanse da u kasnijoj životnoj dobi postanu pretila.
5. Deblji ljudi imaju više djece?
Istraživanje Lee Ellis sa Sveučilišta Minot u Sjevernoj Dakoti ukazuje na korelaciju između" indeksa tjelesne težine i reproduktivne stope. Studija je pokazala da žene normalne tjelesne mase u prosjeku imaju manje djece.
6. Što stariji, to deblji
Podaci američkog Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku pokazuju da je vjerojatnost da ljudi u dobi između 40 i 79 godina budu pretili tri puta veća nego kad su mladi. Pretilost je raširenija u nekim etničkim skupinama. Primjerice, Journal of the American Medical Association navodi podatak da Hispanoamerikanke u prosjeku pokazuju 30 posto veću sklonost pretilosti nego bjelkinje. Nije zanemariv ni slučaj stanovnika otoka Tonge koji su "najdeblji narod na svijetu". Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, čak 90 posto stanovnika tog pacifičkog otoka ima prekomjernu tjelesnu težinu.
7. Više lijekova, više kilograma
Kada su se sedamdesetih godina na tržištu pojavili neuroleptici, mnogim su osobama diljem svijeta koje pate od psihoza donijeli olakšanje njihovih patnji. No, uzimanje tih lijekova odražava se na tjelesnoj težini pa pacijenti u prvih 10 tjedana dobiju u prosjeku četiri kilograma. S rastom težine povezano je i uzimanje nekih drugih lijekova, poput onih za dijabetes, visoki krvni tlaka, itd.
8. Pesticidi i ostala zagađenja
Moderni su ljudi izloženi zagađenjima koje stvaraju deseci tisuća industrijskih tvari: pesticidi, plastike, boje... Iako su još mnoga istraživanja u tijeku, već sad se zna da brojne industrijske kemikalije interferiraju s funkcioniranjem hormona poput estrogena.
9. "Stare" majke
U cijelom je svijetu trend kasnijeg majčinstva jer žene rađaju kasnije nego njihove majke. Studije ukazuju da je vjerojatnost da dijete bude pretilo raste za 14 posto za svakih pet godina starosti žene.
10. Debeli u paru
"Sličan se sličnom veseli", kaže latinska poslovica. Znanstvenici su uočili da se vitki muškarci češće žene vitkim partnericama, a deblje žene biraju deblje muškarce. Naravno, brak ne utječe na pretilost, no ako se uzme u obzir da je pretilost dijelom genetski uvjetovana, vjerojatnije je da debeli supružnici neće imati djecu normalne tjelesne mase.