Tjeskoba je normalan osjećaj prisutan kod svih nas, no ponekad se može pretjerano manifestirati i biti izvan kontrole.
 Foto: Istock
Kako otkriti uzrok

Prepoznajte strah, tjeskobu, paniku i prevladajte ih

02. ožujak 2018.
Nije uvijek lako prepoznati neugodan osjećaj koji nas je obuzeo - je li to strah, tjeskoba, uznemirenost? S obzirom na to da su te neugodne emocije sve češći problem, trebalo bi ih naučiti razlikovati, prepoznati simptome i otkriti uzroke. To će pomoći i da naučite kontrolirati takve emocije.

 

Nije ih uvijek lako razlikovati, no strah, tjeskoba i napadaji panike nisu isto. Strah je vrlo snažna i intenzivna emocija koju osjećamo u slučaju neke više ili manje neposredne opasnosti. Opasnost možda i jest stvarna i opravdana, ali strah je vrlo subjektivan i osoban zato što mašta ima važnu ulogu u percepciji opasnosti. S druge strane, tjeskoba i uznemirenost puno su neodređeniji i teže prepoznatljivi.

Tjeskoba je neodređen osjećaj neraspoloženja i nelagode koji se manifestira kao osjećaj pritiska i više ili manje intenzivne nervoze. Može biti praćena osjećajem grča u želucu, “knedle u grlu”, otežanim disanjem, drhtanjem ili prekomjernim znojenjem.

Anksioznost ili tjeskoba od straha se razlikuje u prvom redu po tome što kod straha obično postoji podražaj koji se može identificirati, dok kod tjeskobe nije uvijek tako. Tjeskoba uključuje predviđanje manje ili više stvarne prijetnje, dok je strah reakcija na stvarnu prijetnju i neki stvaran zastrašujući podražaj. Uznemirenost se pak najčešće javlja u obliku krizne epizode ili napadaja, za razliku od tjeskobe koja je obično kronične prirode.

 

KAKO PREPOZNATI STRAH

Strah nas može više ili manje paralizirati, no zapravo je korisna emocija jer u slučaju opasnosti pokreće mehanizme obrane i zaštite i zapravo je nužan za preživljavanje. Često je praćen fizičkim reakcijama kao što je naglo i obilno lučenje adrenalina, koji nam omogućuje bijeg ili učinkovitu obranu. No, u nekim situacijama strah može izazvati potpunu paralizu koja onemogućuje ikakvo djelovanje.

 

Zanimljivo je da tog osjećaja straha obično postajemo svjesni tek kad je opasnost prošla: kad popusti napetost, nerijetko počinje drhtavica, oblijeva nas hladni znoj i ošamućeni smo.

 

ZAŠTO SMO TJESKOBNI

Tjeskoba je normalan osjećaj prisutan kod svih nas, no ponekad se može pretjerano manifestirati ili je nije moguće kontrolirati: može nastupiti bez očiglednog razloga ili izazvati neproporcionalnu reakciju u odnosu na uzrok, a može uzrokovati i napadaje panike. Ako izazove napadaje panike, radi se o pravoj bolesti čije je uzroke često vrlo teško identificirati.

Iako su neke osobe prirodno sklone nervoznim stanjima, postoje i neki drugi čimbenici koji imaju važnu ulogu u razvoju tjeskobe. Ponekad uzroci kronične tjeskobe mogu potjecati iz najranijeg djetinjstva, primjerice prekomjerno zabrinuti roditelji mogu djeci prenijeti vlastite strahove.

S druge strane, roditelji koji se ponašaju previše zaštitnički ili su previše zahtjevni mogu izazvati manjak samopouzdanja kod djece ili čak u njima izazvati stalni osjećaj pritiska i tjeskobe koji negativno utječu na njihov svakodnevni život. Između tjeskobe i uznemirenosti postoji vrlo suptilna razlika, iako se u medicini uznemirenost često smatra samo jednim oblikom tjeskobe.

Općenito, napadaji uznemirenosti često su praćeni fizičkim simptomima, ponekad čak i neurološkim, pa se može javiti i tetanija, nekontrolirano grčenje mišića.

U tom slučaju problem znatno utječe na kvalitetu života osobe koja pati od uznemirenosti.

 

TRIKOVIMA PROTIV TJESKOBE

Ako problem nije patološki, neki bi trikovi trebali pomoći da prevladate tjeskobu, stres ili strah.

  • Postupno se izložite onome što vas plaši

Postupno izlaganje podražajima koji izazivaju strah vrsta je terapije koja se učinkovito koristi za liječenje specifičnih fobija. Primjerice, ako se bojite leta avionom, govorenja pred publikom ili pasa, od velike pomoći u prevladavanju takvih strahova može biti postupno izlaganje takvim situacijama u kontroliranim uvjetima.

  • Bavite se sportom

Sportske aktivnosti pospješuju lučenje endorfina, neuroprijenosnika koji pozitivno utječu na raspoloženje, jačaju obrambeni sustav i podižu tjelesnu temperaturu.

  • Promotrite širu sliku

Napravite popis stvari koje vam idu dobro i onih koje ne funkcioniraju u određenom periodu. To može pomoći da sagledate širu sliku svoje situacije.

Osobe koje pate od tjeskobe ili su pod stresom imaju, naime, sklonost sve vidjeti crno pa je vrlo korisno zabilježiti što nije dobro, ali i što jest.

  • Meditirajte

Redovita meditacija dokazano izaziva neuroplastične promjene te smanjenje volumena amigdale, područja mozga koje je povezano sa stresom i strahom.

  • Napravite reviziju

Prije nego što vas uhvati tjeskoba ili prije nekog stresnog događaja vizualizirajte najvažnije oslonce u životu: obitelj, prijatelje, posao koji volite. To će vam dati snagu da se nosite s neugodnom situacijom.

  • Vježbajte altruizam

Usredotočenost na tuđe probleme u trenucima osobnog stresa može pomoći da barem nakratko izađete iz sužene osobne perspektive u kojoj se sve čini najgore i najteže. Volontiranje pomaže u ublažavanju tjeskobnosti.

 

Svladajte napadaj panike U PET KORAKA

1. Prihvatite činjenicu da imate napadaj: sami sebi glasno recite da imate napadaj panike, da to nije prvi put, da će proći i da se neće dogoditi ništa strašno. To vam može pomoći da se opustite.

2. Bilježite što vam se događa: kad shvatite da vas obuzima napadaj panike, zapišite što osjećate na fizičkoj i emocionalnoj razini. Nastojte izbjegavati katastrofične misli poput “Umrijet ću”, “Sama sam i nitko mi ne može pomoći” i slično. Bilježenje svega što osjećate može pomoći da izbjegnete takve crne misli.

 

3. Duboko dišite: ubrzano, plitko disanje karakteristično je za napadaje panike. Pokušajte disati iz trbuha, dakle vrlo duboko i polako. Uvježbajte takvo disanje dok se osjećate dobro pa ćete ga lakše primijeniti kad vas obuzme panika.

 

4. Opustite se: tijekom napadaja panike neki se dijelovi tijela grče, primjerice ruke, noge ili vrat. Primijenite neku tehniku opuštanja, jogu, meditaciju, istezanje ili bilo što drugo što će vam pomoći da opustite mišiće.

5. Vratite se u sadašnjost: iako je to teško, pokušajte se povremeno vratiti na mjesto na kojem vas je uhvatio napadaj. To može pomoći u sprečavanju novog napadaja.

 

Teme
Linker
18. prosinac 2020 16:30