World Obesity Federation
studija

Prekomjerna tjelesna masa i debljina u djece - kakvo je stanje i što nam je činiti?

Istraživanjem je izmjereno 2738 djece u dobi od 8 godina diljem Hrvatske, a njihovi roditelji pitani su o njihovim životnim navikama

Istraživanje „Europska inicijativa praćenja debljine u djece“ (eng. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) prvi put je provedeno 2005./2006. godine u 13 država Europske regije SZO-a. Republika Hrvatska se u ovo istraživanje uključila u četvrtom krugu, u školskoj godini 2015./2016. CroCOSI istraživanje provedeno je od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uz potporu Ministarstva zdravstva i Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Istraživanjem je izmjereno 2738 djece u dobi od 8 godina diljem Hrvatske, a njihovi roditelji pitani su o njihovim životnim navikama. Rezultati su pokazali kako u Republici Hrvatskoj svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Ovaj podatak smješta nas u sam vrh zemalja iz europske regije Svjetske zdravstvene organizacije. Prekomjerna tjelesna masa i debljina češće su jedino u djece iz Španjolske, Grčke, Italije i Malte.

U dječaka su prekomjerna tjelesna masa i debljina učestalije nego u djevojčica. Radi se o jednakoj pojavi kao i kod odraslih, gdje su prekomjerna tjelesna masa i debljina također učestalije u muškaraca nego u žena.

Pogledamo li učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece s obzirom na podjelu Hrvatske na jadranski dio, kontinentalni dio i Grad Zagreb, vidimo kako je najmanje djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom zabilježeno u Gradu Zagrebu. U cijeloj Hrvatskoj podatci su povoljniji za djevojčice nego za dječake, neovisno o geografskom području. Najveći udio prekomjerne tjelesne mase i debljine, 42%, zabilježen je u dječaka iz jadranskog dijela Hrvatske. Ovakav podatak može biti iznenađujuć s obzirom na to da se mediteranska prehrana često smatra jednom od najzdravijih. Međutim, način života na Mediteranu značajno se izmijenio i potrebno je aktivno raditi na povratku tradicionalnog mediteranskog načina prehrane.


Preporuka za roditelje!

Redovito pratite rast i razvoj djeteta. Za zdravlje Vašeg djeteta najbolje je da zadrži zdravu tjelesnu masu. Putem kalkulatora indeksa tjelesne mase možete okvirno provjeriti stupanj uhranjenosti Vašeg djeteta, a za dodatne savjete obratite se svom pedijatru, liječniku školske ili obiteljske medicine.

Mnogo je stvari koje Vi kao roditelji možete poduzeti kako bi Vaše dijete zadržalo zdravu tjelesnu masu dok raste.

Ako potičete svoje dijete da konzumira pravilnu prehranu i bude aktivno, veća je vjerojatnost da će zadržati zdravu tjelesnu masu. Kuhajte kod kuće zdrava jela. Krećite se zajedno kao obitelj. Zdrave navike grade se od najranijeg djetinjstva, a djeca najbolje uče slijedeći Vaš primjer!


PREPOZNATI RIZICI ZA DEBLJINU


Preporuka za roditelje!

Djeca bi trebala provoditi što manje vremena u sjedilačkim aktivnostima, a posebno bi valjalo ograničiti korištenje elektroničkih uređaja u slobodno vrijeme.


Navika gledanja televizije široko je rasprostranjena među djecom i mladima. Povećanje dostupnosti računala, mobitela, tablet računala i drugih elektroničkih uređaja dovelo je do toga da više od polovice djece provede 2 ili više sati dnevno radnim danima gledajući TV ili koristeći elektroničke uređaje. Tijekom vikenda više od 80% djece provodi 2 ili više sati dnevno pred ekranom.

Otprilike polovica djece provodi manje od tri sata tjedno u organiziranim tjelesnim aktivnostima (sportski/plesni klubovi). Organizirane tjelesne aktivnosti važan su dio rekreacije i slobodnog vremena djece koji značajno pridonosi njihovoj ukupnoj tjelesnoj aktivnosti. Važno je ohrabriti svu djecu i pružiti im pristupačne i sigurne prilike za sudjelovanje u raznolikim organiziranim tjelesnim aktivnostima koje su u skladu s njihovom dobi i sposobnosti i u kojima djeca mogu uživati.

Aktivna igra način je na koji se djeca uključuju u tjelesnu aktivnost u svoje slobodno vrijeme. Radnim danom gotovo 10% djece ne igra se na otvorenom niti sat vremena dnevno. Srećom, vikendom su gotovo sva djeca uključena u aktivnu igru na otvorenom barem 1 sat dnevno.

Djeca u dobi od 8 godina u prosjeku bi trebala spavati između 9 i 11 sati tijekom noći. Prosječan broj sati spavanja hrvatske djece u skladu je s tim preporukama.


Preporuke za roditelje!

Sva djeca i mladi bi trebali biti uključeni u tjelesne aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta najmanje 60 minuta svaki dan (npr. preskakivanje vijače, ples, kućanski poslovi i sl.).

Tjelesne aktivnosti visokog intenziteta koje su usmjerene na jačanje mišića i kostiju, trebalo bi provoditi najmanje dva dana u tjednu (npr. vježbe s elastičnom gumom, s vlastitom težinom, s utezima, s gimnastičkom pilates loptom, čučnjeve, različite statičke vježbe, „plank“ izdržaje i sl.).

Sva djeca i mladi bi trebali što više smanjiti količinu vremena provedenog sjedeći tijekom dužeg razdoblja (npr. napraviti vježbe istezanja, prošetati po stanu/kući i sl.).

Pogledajte naš prijedlog svakodnevnog 10 minutnog vježbanja za djecu.

Slobodno vrijeme provedeno u prirodi, baveći se tjelesnom aktivnošću značajno doprinosi očuvanju zdravlja. Izađite zato u park! U parku možete:

• aktivno se igrati – na igralištu se spuštati niz tobogan, penjati na penjalicu, igrati se loptom i drugim igračkama, vrtjeti obruč i plesati, igrati se lovice, skrivača, skrivanja predmeta, školice...

• prirediti piknik – zdrav obrok na otvorenom za djecu i odrasle, igrati se čajanke

• organizirati potragu za blagom – sakupljanje predmeta iz prirode

• zajednički svladavati prepreke

• igrati se u pijesku

• igrati se vodom

• šetati se prirodom

• sakupljati i razvrstavati otpad

Prema izjavama roditelja, 97% djece jede hranu poput pizze ili prženih krumpirića, a njih 4% jede takvu hranu većinu dana u tjednu. Ovakva hrana bogata je zasićenim i trans masnim kiselinama koje mogu imati štetan utjecaj na zdravlje djece.

Učestalost konzumiranja slatkih grickalica, pekarskih i slastičarskih proizvoda bogatih mastima i dodanim šećerom prilično je visoka. Četvrtina djece jede hranu poput kolača, keksa ili pudinga većinu dana u tjednu. Visoka energetska vrijednost ovih proizvoda rizik je za pojavu prekomjerne tjelesne mase i debljine.

Zaslađene sokove većinu dana u tjednu pije 29% djece. Na šećer prisutan u pićima često zaboravljamo jer ga ne možemo vidjeti okom. Tako u jednoj čaši gaziranog zaslađenog napitka ima oko 7 žličica šećera, što je količina koju vjerojatno ne bismo svjesno dodali nekom napitku. Za piće bi djeci uvijek trebalo ponuditi vodu.

Voće i povrće ima zaštitno djelovanje na zdravlje djece i važan je izvor vitamina, minerala i prehrambenih vlakana. Usprkos preporukama o dnevnoj konzumaciji voća i povrća, svako treće dijete jede svježe voće svakodnevno, a tek svako peto dijete svakodnevno konzumira povrće.

Čak 23% djece ne doručkuje svakodnevno. Doručak je iznimno važan za zdrav razvoj djece jer osigurava energiju potrebnu za početak dana, poboljšava pamćenje, razumijevanje i pridonosi boljem raspoloženju. „Preskakanje“ doručka može pridonijeti češćoj konzumaciji namirnica koje sadrže više masnoća i šećera. Školska djeca koja ne doručkuju tako često na putu prema školi kupuju razne grickalice i čokoladice.


Preporuke za roditelje!

Općenito, roditelji bi u planiranju dječje prehrane trebali pripaziti na sljedeće:

•povećati unos voća i povrća te mahunarki, cjelovitih žitarica i orašastih plodova;

•ograničiti unos energije iz masti, izbjegavati masti i ulja s visokim sadržajem zasićenih masnih kiselina, a birati ona bogata nezasićenim masnim kiselinama (posebno omega-3 masnim kiselinama);

•ograničiti unos dodanog šećera.

Također, zajednički objed s obitelji jako je važan! Nastojte uključiti djecu u pripremu i planiranje obroka jer će se oni tako upoznati s namirnicama i steći zdrave prehrambene navike. Koristite što više svježe hrane u svom izvornom obliku, a što manje visokoprerađene i brze hrane.

Za više informacija, pogledajte naše prehrambene smjernice za niže i više razrede osnovne škole.

10 pravila za pravilnu prehranu školaraca:

1) Započni dan doručkom! Nakon cijele noći bez hrane doručak puni tvoj „prazni spremnik“ i osigurava ti energiju za napore koji te očekuju u školi.

2) Pokreni se! Lako je uklopiti tjelesnu aktivnost u svakodnevnu rutinu.

3) Jedi raznoliko i raznobojno! Imaj na umu da nijedna namirnica ne može sama osigurati sve hranjive tvari.

4) Jedi umjereno – jedi više preporučenih namirnica! Nije potrebno odricati se određene hrane, samo treba ograničiti unos, količinu i učestalost.

5) Jedi dovoljno žitarica, voća i povrća! Ove namirnice osiguravaju ugljikohidrate koji ti daju energiju, ali i brojne vitamine i minerale te vlakna.

6) Jedi redovito! Za kontrolu gladi je pametno pojesti međuobrok poput svježeg voća ili jogurta.

7) Pij dovoljno tekućine! Popij barem 1,5 litara vode dnevno!

8) Održavaj poželjnu tjelesnu masu! Dobar način da održiš poželjnu tjelesnu masu i da se osjećaš dobro je pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost

9) Hrana nije dobra ili loša! Ne postoje „dobre“ ili „loše“ namirnice, samo dobre ili loše prehrambene navike.

10) Započni odmah i postupno uvodi promjene! Lakše je postupno uvoditi promjene u svoj način života nego odjednom uvesti velike promjene.




PRIRUČNIK HRVATSKOG DRUŠTVA ZA DEBLJINU PREUZMITE OVDJE



Linker
21. travanj 2024 00:08