Jesen i zima imaju svoje draži, ali to su i godišnja doba kad smo najizloženiji napadima viroza, prehlada i gripe, čemu dodatno doprinose i velike temperaturne razlike između grijanih unutrašnjih prostora i vanjskog ledenog zraka. Sve to dovodi do pada imuniteta, a kako nam je on ove zimske sezone potrebniji nego ikada s obzirom na to da se s prvim hladnijim danima pandemija koronavirusa ponovo razbuktala, što prije treba podići razinu obrambenog sustava.
Znanost je odavno dokazala da su crijeva čovjekov najveći imunosni organ i drugi mozak te da su važan čimbenik takozvanog stečenog imuniteta. Za to su zaslužni bilijuni takozvanih dobrih ili poželjnih bakterija, odnosno probiotika koji se dodaju hrani s ciljem da unaprijede i uravnoteže crijevnu mikrofloru koja je uslijed nekih tegoba poremećena. Naime, kada se iz bilo kojeg razloga naruši crijevna mikroflora pa prevladaju loše ili patogene bakterije, mogu se pojaviti razne probavne tegobe, kožni problemi ili alergije, no to ujedno slabi naš imunosni sustav te nas čini podložnijim infekcijama.
S obzirom na sve nove spoznaje koje govore u prilog tome da su probiotici od ključnog značenja za dobar imunitet, nije čudo da posljednjih godina doživljavaju pravi boom i kao neizostavan dio svakodnevne prehrane, ali i u terapijskoj primjeni kod liječenja raznih zdravstvenih problema.
Brojni ljekoviti učinci probiotika
Probiotici potiču obrambeni odgovor organizma povećavanjem broja antitijela u organizmu i djelovanjem specifičnih obrambenih stanica, primjerice T limfocita, protuupalnih posrednika citokina i specifičnih antitijela (IgA). Učinkoviti su u prevenciji i terapiji mnogih infekcija i upala, od Chronove bolesti i kolitisa do različitih vrsta alergija, neurodermitisa i astme. Sudjeluju u uklanjanju otrova iz tijela, unapređuju toleranciju na laktozu, osiguravaju cjelovitost sluznice, sprječavaju pojavu zatvora ili dijareje, pomažu u apsorpciji kalcija te sudjeluju u sintezi vitamina i raspoređivanju esencijalnih aminokiselina u organizmu. I ono najvažnije, jačaju imunosni sustav pa tako pomažu u prevenciji infekcija, alergija i autoimunih bolesti.
Ništa bez prebiotika
Probiotici se mogu razmnožavati samo u odgovarajućem ambijentu i uz odgovarajuće izvore hrane i tu na scenu stupaju prebiotici. Radi se o oligosaharidima, neprobavljivim vlaknima poput inulina, koji u našem organizmu postaju hrana za "dobre" bakterije te potenciraju njihovu aktivnost i razmnožavanje, no imaju i brojna druga pozitivna svojstva za zdravlje, poput snižavanja kolesterola.
Vitamini zaštitnici imuniteta
Kad je riječ o jačanju imuniteta, ne smiju se izostaviti niti vitamine. Iako je vitamin C godinama slovio kao neprikosnoveni čuvar imuniteta, sva najnovija istraživanja pokazala su da je jedan od najvažnijih vitamina za učinkovit imunitet zapravo vitamin D. Toliko je dokaza da nas odgovarajuća razina tog vitamina može zaštiti od raznih prehlada i virusnih infekcija da se našao čak i u preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za borbu protiv Covida-19.
U preporukama se ističe da su brojne znanstvene studije ukazale na to da je niska koncentracija tog vitamina u krvi povezana s većom učestalošću infekcija gornjeg dišnog sustava, pneumonije, upale uha i drugih infektivnih bolesti. Smatra se da održavanje optimalnog statusa vitamina D u krvi može doprinijeti obrani od infekcija respiratornog sustava i smanjenju rizika virusnih epidemija te se preporučuje njegova nadomjesna primjena od jeseni.
Vitamin A je još jedan vitamin čija je jedna od ključnih funkcija osiguravanje pravilnog funkcioniranja imunološkog sustava.
Najbolje i najjednostavnije rješenje? Jogurt
Ono što vam je potrebno za jači imunitet (probiotici, prebiotici, vitamini ključni za zaštitu od infekcija) prisutno je u funkcionalnom jogurtu Fortia. Naime, on sadrži dobre bakterije L.casei, inulin koji potiče njihov rast i aktivnost te vitamine A i D3 za optimalnu funkciju imunosnog sustava. Jedan obrok od 330 g osigurava vam čak 50 % preporučenog dnevnog unosa vitamina A i D3, a s ovim jogurtom ugodnog, blagog okusa možete pripremiti niz ukusnih i zdravih obroka bilo za doručak ili užinu te tako svakodnevno osigurati svom tijelu sve što je potrebno za jačanje i očuvanje imuniteta.
Evo nekoliko ideja:
Slasni doručak sa žitaricama i Fortia jogurtom
Sastojci:
- ½ šalice zobenih pahuljica
- ½ banane narezane na kolutiće
- prstohvat soli,
- 1 i 1/4 šalica vode ili mlijeka ili kombinacije vode i mlijeka
- ½ čajne žličice cimeta
- ½ čajne žličice vanili šećera (možete ga zamijeniti medom)
- ¼ šalice Fortia jogurta ili više ako volite kremastiju strukturu
Priprema:
- Zobene pahuljice, kolutiće banane i morsku sol stavite u lončić, dodajte vodu ili mlijeko (ili oboje) i promiješajte, zatim dodajte cimet i vanili šećer
- Kuhajte na umjerenom plamenu 8 do 10 minuta, odnosno dok pahuljice ne upiju svu tekućinu
- Za vrijeme kuhanja nekoliko puta promiješajte pahuljice kako bi se ploške banane stopile s njima
- Kad se pahuljice zgusnu i postanu kremaste, kuhanje je završeno
- Sklonite s plamena i umiješajte jogurt
- Prvo dodajte ¼ šalice, a zatim dodajte još ako želite
- Istresite pripremljenu kašu u zdjelicu i pospite po njoj svoju omiljenu kombinaciju dodataka (suho voće, kikiriki maslac, komadići svježeg sezonskog voća, sjemenke i slično)
Slatko slani snack s Fortia jogurtom
Sastojci:
- ½ šalice Fortia jogurta
- 3 jušne žlice slanih integralnih krekera ili štapića izdrobljenih na krupne komade
- 3 jušne žlice prženog usitnjenog kikirikija
- 2 jušne žlice čokolade izrezane na sitne komadiće
Priprema:
- Na dno uske i visoke staklene čaše stavite nekoliko jušnih žlica Fortia jogurta, zatim sloj izmrvljenih krekera ili štapića, kikirikija i čokolade.
- Prekrijte s još nekoliko žlica jogurta i zatim ponovo sa slojem izmrvljenih krekera i štapića, kikirikija i čokolade
- Prekrijte ostatkom jogurta i završite s ostatkom slano-slatkih mrvica kao ukras na vrhu.