Primijetite li da vi ili netko od vaših bližnjih ima neki od sljedećih simptoma demencije, priopćite to liječniku
 FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
Nina Čiča
Nina Čiča
rizične skupine

Postoji li razlog za zabrinutost: 10 ranih znakova demencije koje ne bismo trebali ignorirati

20. srpanj 2021.
Da bi netko imao dijagnozu demencije, mora imati značajno opadanje u više od jednog kognitivnog područja i te promjene utječu na život te osobe

Bilo da imate 35, 55 ili 75, vjerojatno vam se nekada dogodilo da naletite na susjedu u dječjem parku i da se ne možete sjetiti njezinog imena. Ili da se, gledajući kviz poput Milijunaša, ne možete nikako sjetiti odgovora za koji ste sigurni da ga znate. Možda vam se čini da vam je pamćenje oslabilo, no to vjerojatno ipak nisu razlozi za zabrinutost. Počevši od tridesetih godina života, naš se mozak vrlo polako počinje smanjivati, što većina ljudi ni na koji način ne percipira. Posljedica toga može biti sporije procesiranje informacija i sporije 'vađenje' informacija koje su već pohranjene negdje u mozgu. U prijevodu, informacije su još uvijek u vašoj glavi, samo vam treba malo duže da ih iskopate.

Da bi netko imao dijagnozu demencije, mora imati značajno opadanje u više od jednog kognitivnog područja i te promjene utječu na život te osobe. To obično znači da osobe s demencijom imaju probleme s pamćenjem, ali i probleme u nekom drugom području, primjerice jezičnom, vizualno- prostornom ili izvršnom funkcioniranju (sposobnost obavljanja više zadataka odjednom).


Postoje li različite vrste demencije?

Alzheimerova bolest je najčešći uzrok, kod njih 60 do 80 posto s demencijom, no postoje i drugi uzroci kojih trebamo biti svjesni:

- vaskularna demencija, kad niz moždanih udara smanji dotok kisika u mozak

- demencija Lewyjevih tjelešaca, uzrokovana taloženjem abnormalnih proteina u mozgu

- frontotemporalna demencija, koja zahvaća dio mozga odgovoran za osobnost i ponašanje

Kad osoba ima simptome više od jednog tipa demencije, radi se o miješanoj demenciji. U nekim slučajevima gubitak pamćenja i konfuznost mogu biti uzrokovani faktorima koji se mogu liječiti pa i izliječiti, poput vitaminske deficijencije, hipotireoze, nuspojava lijekova i depresije.


Koji su rani simptomi demencije?

Primijetite li da vi ili netko od vaših bližnjih ima neki od sljedećih simptoma demencije, priopćite to liječniku koji će provjeriti postoje li zaista razlozi za zabrinutost i postaviti odgovarajuću dijagnozu:


Zaboravljate stvari koje ste tek naučili

Svi mi ponekad zaboravljamo neke nevažne podatke, ali kod demencije to ide puno dalje. Primjerice, kad primijetite da vama bliska osoba stalno iznova postavlja isto pitanje tijekom istog razgovora ili da se ne može sjetiti detalja neke televizijske emisije koju je upravo pogledala. Također, postaje znatno teže naučiti bilo kakve nove zadatke, poput korištenja mobitela ili novog računalnog programa, i to čak i ako ima detaljne upute korak po korak.


Problemi s novcem

Jedno od prvih pitanja koje će vam liječnik postaviti jest „Možete li još uvijek upravljati kućnim budgetom? Plaćate li račune na vrijeme? Jeste li nekada platili dva puta isti račun?”... Osobe s demencijom često muku muče s apstraktnim razmišljanjem, kao što je matematika i nisu sposobni slijediti sve korake da bi, primjerice, uspješno platili račun. Mogu i donositi loše odluke u vezi načina trošenja novaca ili čak i dijeliti novac bez ikakvog smisla i razloga.


Gubite se u poznatom ambijentu

Gubitak pamćenja te vizualne i prostorne poteškoće mogu dovesti do dezorijentacije i do toga da se osobe s demencijom lako izgube, čak i kad šeću ili voze poznatim lokacijama i mjestima na kojima su bili na stotine puta.


Zbrka oko vremena i dana u tjednu

Ako jedete doručak i tada shvatite da je zapravo vrijeme za večeru ili se ne možete sjetiti koji je dan u tjednu bez da pogledate u kalendar, to može biti znak kognitivnog propadanja. Pacijenti s uznapredovalom demencijom mogu ponekad ustati usred noći i početi se odijevati ili im je jako teško sjetiti se koje je godišnje doba ili čak koja je godina.


Vizualno-prostorni problemi

Atrofija u dijelu mozga koji procesira vizualne informacije može dovesti do poteškoća s vizualnom percepcijom te izazvati neželjene padove, rizičnu vožnju ili pogreške u procjeni udaljenosti ili prepoznavanja boja. To se razlikuje od promjena koje su uzrokovane problemima povezanim sa zdravljem očiju, no najbolje je da provjerite stvar kod oftalmologa.


Zaboravljate česte i uobičajene riječi

Osim zaboravljanja imena i prisjećanja nekih nedavnih novih informacija, osobe s demencijom mogu imati problem u pronalaženju riječi za opisivanje nekog poznatog predmeta, poput sata ili hladnjaka. Također, mogu zastati usred rečenice ili ne biti sposobni da uopće dovrše razgovor.


Neprekidno gubite stvari

Kad osoba bez demencije zagubi ključeve ili daljinski upravljač, obično se može sjetiti svog kretanja ili razmisliti logički na kojim bi se mjestima mogli nalaziti. No, za osobu s demencijom može biti teško izvoditi takve zaključke, što dovodi do frustracije i čestih sumnji da im je netko te predmete „ukrao”.


Gubite interes za čitanjem

Kod procjene kognitivnih sposobnosti liječnici često pitaju pacijente čitaju li onoliko koliko su nekoć čitali. Naime, osobama koje su voljele čitati događa se da ne mogu pratiti radnju ili se sjetiti što su pročitali na prethodnoj stranici. Mnoge osobe s demencijom kažu da sada vole čitati samo kratke članke, a to je naročito uočljivo kod osoba koje su nekoć bile veliki ljubitelji čitanja.


Izbjegavanje društvenih okupljanja

Kad postane teško pratiti razgovor ili se sjetiti imena ljudi koje ne vidi svaki dan, osoba s demencijom se može početi povlačiti iz društva prijatelja i izbjegavati okupljanja i slavlja ili druge vrste događaja na kojima prisustvuje veći broj ljudi.


Promjene u osobnosti

Osobe s demencijom mogu primijetiti da su postale razdražljivije, da teže podnose frustraciju i da češće plaču, čak i muškarci koji možda nikada prije u životu nisu plakali. Promjena može ići i u suprotnom smjeru: oni koji su imali teške osobnosti ili bili vrlo intenzivne i burne osobe, mogu postati mirnije, krotkije i gotovo nježne osobe.


Tko je izložen najvećem riziku od demencije

Glavni rizični faktor za demenciju je starosna dob i on eksponencijalno raste za svako desetljeće nakon 60-te godine život. I genetika ima ulogu: imate li bližeg rođaka ili brata i sestru s demencijom, imate nešto veći rizik da i sami razvijete demenciju. Demenciji nisu jednako podložne žene i muškarci kao niti osobe različite boje kože. Prema Udruženju Alzheimer, čak dvije trećine oboljelih od demencije su žene, dok starije osobe crne boje kože i Hispanoamerikanci imaju dva puta veći rizik za demenciju u odnosu na stariju osobu bijele kože. Postoje i neki promjenjivi rizični faktori koji na različite populacije utječu na različite načine. Na primjer, osobe s hipertenzijom, dijabetesom i povišenim kolesterolom imaju veći rizik jer je njihov mozak u ranjivijem stanju.


Što trebate upamtiti

Promjene u načinu života, uključujući redovitu tjelovježbu, okretanje mediteranskoj prehrani i održavanje intenzivnih društvenih veza mogu smanjiti rizik za slabljenje kognitivnih sposobnosti povezano sa starenjem. No, primijetite li bilo koji od spomenutih simptoma, odmah se javite liječniku. Postoje mnogi razlozi koji mogu dovesti do gubitka pamćenja i, ako nije riječ o demenciji, zašto to ne ispraviti? Ako jest demencija, treba potražiti najnovije terapije, mogućnosti sudjelovanja u kliničkim ispitivanjima i podršku kako biste ublažili simptome i imali bolju kvalitetu života.

Teme
Linker
22. listopad 2021 09:38