ZA
Čišćenje organizma sokovima obično podrazumijeva konzumiranje samo sokova i vode u razdoblju koje traje od tri do deset dana. Ostali tipovi čišćenja sokovima mogu biti kombiniranje pijenja sokova i uzimanja određenih dodataka prehrani, kombiniranje pijenja sokova s metodama ispiranja crijeva ili pijenje sokova uz dijetu koja potiče gubitak težine.
Što je zapravo istina?
Pobornici čišćenja organizma sokovima pripisuju mu brojne dobrobiti, no činjenica je da većina od njih nije znanstveno ispitana niti dokazana.
Kao dobra strana ističe se da je voće i povrće bogato vitaminima i mineralima, pa pijenje svježih, prirodnih sokova omogućava unos dodatnih nutrijenata koji su poželjni za ukupno zdravlje.
Prirodni sokovi bogati su protuupalnim komponentama koje podržavaju imunosni sistem i daju osobi više energije, a zagovornici ove metode navode i da prirodni sokovi ispiru toksine iz tijela, no rijetko se precizira koji su to toksini. Uz navedeno, ističe se i da čišćenje prirodnim sokovima pomaže poboljšavanju probave zahvaljujući enzimima u njihovu sastavu koji povoljno djeluju na sastav bakterija u crijevima, a postiže se i gubitak kilograma.
Tri dana posta, 1.7 kg manje
U studiji čiji su rezultati objavljeni u publikaciji Scientific Reports znanstvenici su od 20 zdravih sudionika tražili da tijekom tri dana svaki dan konzumiraju samo šest bočica različitih sokova (kombinacije su uključivale jabuku, krastavac, celer, zelenu salatu, limun, špinat, kelj i peršin; jabuku, limun, đumbir i ciklu; jabuku, ananas, limun i metvicu te filtriranu vodu, kajenski papar, limun, bademe, datulje, morsku sol i vaniliju) čime su unosili 1310 kalorija po danu.
U tri dana posta prosječno su izgubili 1,7 kilograma, a nakon što su protekla još dva tjedna (uz uobičajenu prehranu), prosječno su imali 0,91 kilogram manje nego prije posta. Poslije tri dana posta sudionici nisu prijavili općenito poboljšanje, no četrnaest dana nakon čišćenja izjavili su da se općenito bolje osjećaju. Znanstvenici su otkrili i da je čišćenje sokovima povećalo količinu bakterija dobrih za zdravlje u crijevima sudionika te smanjilo broj bakterija koje mogu uzrokovati bolesti.
Ne bi se svi smjeli 'igrati' s ovakvim eksperimentima.
Ne bi se svi smjeli 'igrati' s ovakvim eksperimentima.
PROTIV
Poznato je nekoliko mogućih rizika čišćenja organizma sokovima, među kojima je i potencijalna šteta za bubrege. Pijenje velikih količina voćnih i povrtnih sokova, naime, može biti opasno za osobe s poremećajima bubrega, jer neki sokovi sadrže oksalate, soli ili estere oksalne kiseline koji pridonose nastajanju bubrežnih kamenaca i drugih problema urinarnog trakta. Oksalati se prirodno pojavljuju u mnogim biljkama (to su mahom namirnice koje se smatraju vrlo zdravima: špinat, cikla, repa, rabarbara, orašasti plodovi, ribiz, radič, jabuke, peršin, raštika, smokve, grožđe, bobičasto voće, šparoge, brokula, naranče, ananas, blitva), ali su i toksični za bubrege, što znači da ih u prevelikim količinama mogu oštetiti.
Dugoročno vrlo opasno
Neka su istraživanja dokazala takvo djelovanje, primjerice, jedan proučavani američki slučaj sugerira da je čišćenje sokovima rizično za bubrege.
U izvještaju se navodi da su pacijentu zatajili bubrezi nakon što je šest tjedana postio uz sokove. Taj je pacijent vodio precizan dnevnik popijenih sokova pa je procijenjeno da je dnevno unosio 1260 miligrama oksalata (tu količinu sadrži već oko 200 grama sirovog špinata).
Znanstvenici stoga osobama koje se odlučuju za čišćenje sokovima preporučuju da izračunaju koliko bi oksalata dnevno unosili te da se pobrinu za njihov uravnotežen unos, kao i za razumno trajanje posta. Kod nekih zdravstvenih stanja, primjerice hiperkalcijemije (povišene razine kalcija u krvi), preporučeno je ograničiti unos oksalata na 50 miligrama dnevno. U takvim slučajevima, dakle, post uz sokove nije dobra odluka.
Moguće su i druge komplikacije
Kao argument protiv čišćenja sokovima navodi se i njihova niskokaloričnost. Smanjeni unos kalorija može rezultirati gubitkom težine, ali rijetko će kada takvo stanje potrajati.
Nedovoljan kalorijski unos može dovesti i do razvoja simptoma povezanih s padom razine šećera u krvi, kao što su slabost, dehidracija, glavobolja, glad, klonulost.
Ako osoba pije sok koji nije pasteriziran, odnosno nije prošao tretman kojim bi se uklonile bakterije, postoji rizik od obolijevanja. To se osobito tiče male djece i starijih osoba, odnosno skupina čiji je imunitet slab. Potiče li osoba čišćenje crijeva uz sokove i laksativima, postoji opasnost od gubitka previše nutrijenata, što može dovesti do dehidracije i neravnoteže elektrolita.
ČITAJTE I:
Post vodom, sokovima ili sirovom hranom - sami odaberite detoks program