Najčešće se problemi sa štitnjačom javljaju kod žena između 30. i 60. godine. Statistike pokazuju da su žene češće pogođene bolestima štitnjače nego muškarci, pri čemu su autoimune bolesti poput Hashimotova tireoiditisa i Basedowljeve bolesti najčešće. Ali problemi sa štitnjačom mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi, uključujući adolescenciju i stariju dob.
Svaka deseta žena nakon 50. godine razvije blagi oblik smanjene funkcije štitnjače. Najčešći je poremećaj povećana štitnjača (guša, struma) normalne funkcije, osobito u odraslih žena. Zatim slijede upale štitnjače i tumori. Više od polovice osoba starijih od 50 godina ima čvor u štitnjači koji se vidi na ultrazvuku, a oko 10 posto žena iznad 50 godina razvije blagu hipotireozu - blagi poremećaj usporenog lučenja hormona. I to je jedna od najčešćih bolesti štitnjače. Hormone štitnjače trebalo bi redovito provjeravati jer su simptomi često teško uočljivi i spadaju u grupu kroničnih simptoma koji mogu biti povezani s različitim stanjima. Sve o tome otkrivaju stručnjaci Poliklinike Analiza - Silvana Mišković, dr. med., i Marin Bosotina, mag. pharm.,
Na koje simptome treba obratiti pažnju i kada provjeriti hormone štitnjače?
Oboljenje štitnjače česta je pojava, a razvija se kao posljedica ubrzanog ritma života, učestale izloženosti stresu i nepravilne prehrane. Poremećaji u radu štitnjače javljaju se kod neuravnoteženog lučenja hormona - nedovoljnog lučenja hormona štitnjače (hipotireoza) i prekomjernog lučenja (hipertireoza), a neki od karakterističnih simptoma poremećaja u radu štitnjače su povećanje ili smanjenje tjelesne težine neovisno o količini unesene hrane, poremećaj apetita, nepravilno reguliranje tjelesne temperature, poteškoće sa spavanjem, iscrpljenost i umor, poremećaji menstrualnog ciklusa te neplodnost, promjene raspoloženja, nervoza, problemi s koncentracijom, ispadanje kose, promjene libida, problemi u regulaciji krvnog tlaka i radu srca, bolovi u mišićima, povišene razine masnoća u krvi i mnogi drugi. Simptome ne treba zanemarivati, hormoni štitnjače mogu se provjeriti testiranjem uzorka krvi. U Poliklinici Analiza vađenje krvi obavlja se u samo nekoliko minuta, a rezultati stižu e-mailom za nekoliko sati.
Koji su hormoni presudni za rad štitnjače? Što nam oni govore o zdravlju?
Glavna funkcija štitne žlijezde je proizvodnja i otpuštanje T3 (trijodtironin) i T4 (tiroksin) hormona. Mali dio ovih hormona nalazi se u slobodnoj formi te ih zovemo fT3 i fT4, a oni imaju sposobnost ulaska u sve stanice ljudskog organizma i reguliraju njihov rad.
Mehanizam proizvodnje i otpuštanja hormona štitnjače u krv kontrolira hipofiza putem TSH hormona i premda TSH nije hormon štitnjače, zbog uzročno-posljedične povezanosti uobičajeno se pod hormonima štitnjače podrazumijevaju TSH, T3, T4.
Nažalost, često se rad štitne žlijezde izjednačava samo s vrijednostima hormona u krvi. Međutim, kod većine poremećaja štitnjače hormoni dugo ostaju unutar referentnog intervala. Osim toga, određivanje samo ukupnih hormona kao sporih pokazatelja dovodi do daljnjeg kašnjenja u otkrivanju poremećaja rada štitnjače. Zbog toga bi osnovna laboratorijska obrada štitne žlijezde trebala uključivati: TSH (tiroidni stimulirajući hormon), T3 (trijodtironin), T4 (tiroksin), fT3 (slobodni trijodtironin) i fT4 (slobodni tiroksin), a za kompletnu provjeru rada štitnjače najčešće se testiraju i antitijela (Anti TG i Anti TPO) usmjerena na blokiranje enzima ili proteina koji su zaduženi za proizvodnju hormona ili nakupljanje joda.
Osnovna uloga T3 i T4 je regulacija proizvodnje energije i topline, tj. regulacija metabolizma te regulacija rasta i sazrijevanja. Primjerena razina ovih hormona omogućava normalan osjećajni život, uredne reproduktivne funkcije muškarca i žene te održavanje normalne trudnoće.
U koje je doba dana najbolje vaditi hormone štitnjače i je li potrebna posebna priprema?
Vađenje hormona štitnjače ne zahtijeva kompliciranu pripremu, a preporučuje se da se krv za analizu uzme ujutro jer su razine hormona tada najstabilnije. Idealno je uzeti uzorak između 8 i 10 sati. Za testove hormona štitnjače preporučuje se da se uzorak krvi uzme natašte, što znači da ne konzumirate ništa osim vode minimalno osam sati prije uzimanja uzorka.
Ovisno o specifičnoj kliničkoj situaciji, testiranje hormona štitnjače može se obaviti i u drugo doba dana ili bez pripreme tako da se često događaju situacije da osobe s problemima sa štitnjačom dođu na testiranja u popodnevnim satima ili kao hitni pacijenti prema uputama liječnika.
Što sve može utjecati na neuravnoteženo lučenje hormona štitnjače?
Lučenje hormona može biti povezano s brojnim čimbenicima, a oni su često povezani i njihova interakcija utječe na rad štitnjače i drugih povezanih žlijezdi. Utjecaj mogu imati različite bolesti, najčešće autoimune poput Hashimotova tireoiditisa ili Gravesove bolesti, dugotrajni stres, prirodne hormonalne promjene vezane uz određene životne cikluse te faktori iz okoliša poput deficita joda, izloženosti toksinima, metalima ili kemikalijama, a ponekad i promjene godišnjih doba koje također mogu izazvati blage simptome i ne uzrokuju ozbiljne poteškoće.
Što kada su hormoni dobro, a i dalje imamo tegobe?
Ako su vrijednosti hormona unutar referentnih vrijednosti, a simptomi su i dalje izraženi, razlozi mogu biti različiti. Uz već navedeno tada treba posumnjati i na druga stanja:
- nutritivni nedostaci nedostatak određenih hranjivih tvari, poput joda, selena ili vitamina D, može utjecati na funkciju štitnjače i uzrokovati tegobe unatoč normalnim razinama hormona
- problemi s nadbubrežnim žlijezdama mogu utjecati na proizvodnju hormona i uzrokovati slične simptome kao i poremećaji štitnjače
- lezije na štitnjači lezije ili čvorovi na štitnjači mogu uzrokovati simptome poput gušavosti ili poteškoća s gutanjem iako ne utječu na proizvodnju hormona.
Ostali uzroci koji mogu utjecati na poremećaj rada štitnjače su genetska predispozicija, spol i dob te drugi eksterni čimbenici.
Kako hormoni štitnjače utječu na žensko zdravlje, a kako na muško?
Žene imaju veći rizik od poremećaja štitnjače, posebno tijekom trudnoće i menopauze. Kod žena se utjecaj hormona štitnjače očituje kod regulacije menstrualnog ciklusa i plodnosti te tijekom trudnoće gdje disbalans može ozbiljno utjecati na majku i dijete u smislu pojave preeklampsije, prijevremenog poroda te različitih neuroloških problema kod djeteta.
Kod muškaraca hormoni štitnjače utječu na pravilnu seksualnu funkciju, odnosno seksualnu želju, smanjenje libida, a mogu utjecati i na erektilnu disfunkciju.
Disbalans u lučenju hormona često utječe na emocionalno zdravlje i kod žena i kod muškaraca te na metabolizam i regulaciju tjelesne težine.
Koji su vitamini i minerali nužni za pravilan rad štitnjače?
Za pravilan rad štitnjače bitni su jod, selen, cink, magnezij, vitamin D i vitamin B12. Jod je ključni nutrijent za proizvodnju hormona štitnjače, dok selen pomaže u njezinoj zaštiti od oštećenja. Magnezij ima sinergijsko djelovanje s jodom u proizvodnji aktivnih formi hormona štitnjače. Cink je važan za sintezu hormona štitnjače, dok vitamin D sudjeluje u regulaciji imunosnog sustava, što može utjecati na štitnjaču. Vitamin B12 također je važan za opće zdravlje i funkcioniranje štitnjače.
U kojoj su mjeri genetička testiranja budućnost otkrivanja bolesti štitnjače?
Detekcijom rizičnih gena i identifikacija genskih varijacija povezanih s povećanim rizikom od razvoja bolesti štitnjače može pomoći u ranom otkrivanju potencijalnih problema. Upravo ti podaci koriste se za personalizirani pristup liječenju. Podaci dobiveni iz genskog koda omogućuju točnije prognoze i praćenje bolesti.
Istraživanja se i dalje provode kako bi se bolje razumjelo nasljeđivanje bolesti štitnjače i identificirali specifični genetski čimbenici koji doprinose njihovu razvoju. Napredak u tehnologiji genetskog sekvenciranja omogućuje sve detaljnije analize genetskog materijala, što otvara nove mogućnosti za razumijevanje i liječenje bolesti štitnjače. Iako genetička testiranja predstavljaju perspektivni smjer u medicinskim istraživanjima, važno je napomenuti da su trenutno dostupni genetički testovi za bolesti štitnjače još uvijek u fazi razvoja. Potrebno je daljnje istraživanje i validacija kako bi se potvrdila njihova točnost, pouzdanost i klinička korisnost.
U Poliklinici Analiza može se napraviti čitav niz genetičkih testova koji daju vrijedne informacije o potencijalu razvoja određenih stanja, ali i mnoge druge neprocjenjive informacije koje mogu promijeniti perspektivu i pogled na zdravlje i dugovječnost.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Poliklinikom Analiza