Ana Jelakovic, dr. med., spec. nefrologije

 GORAN MEHKEK CROPIX
Suzana Ciboci
Suzana Ciboci
nove spoznaje

Pitali smo liječnicu što nam se može dogoditi ako imamo krvni tlak u gornjim granicama? Možda će vas iznenaditi odgovor

04. srpanj 2022.
Danas je poznato da je u stanju prethipertenzije oko 36 posto opće populacije, u Hrvatskoj je između 26 i 38 posto osoba koje imaju prethipertenziju


Poznato je da je visoki krvni tlak (hipertenzija) tihi ubojica jer dugo nema simptome, ali predstavlja značajan rizik od moždanog i srčanog udara kao i drugih kardiovaskularnih bolesti. Računa se da osobe s hipertenzijom imaju dvostruko veću opasnost od koronarne bolesti, infarkta srca i iznenadne smrti te trostruko veću opasnost od zatajivanja srca nego osobe s normalnim tlakom. Međutim, poznato je da oštećenja organa nastaju već i prije nego što nam tlak skoči na na 140/90 mmHg i više. I to stanje prethipertenzije najčešće nema simptoma, ali se redovitim mjerenjem krvnog tlaka - u kući, u ljekarnama i kod obiteljskih liječnika - može otkriti koliki nam je tlak.

Danas je poznato da je u stanju prethipertenzije oko 36 posto opće populacije, u Hrvatskoj je između 26 i 38 posto osoba koje imaju prethipertenziju, odnosno njihov je tlak u normalnim razinama, ali u gornjim granicama (od 120-139/80-89 mmHg). Prethipertenzija se povećava s porastom životne dobi te 90 posto osoba s optimalnim krvnim tlakom u srednjoj dobi ima rizik od razvoja hipertenzije.


U Americi je to već bolest

Dr. Ana Jelaković, specijalistica nerologije u Zavodu za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju KBC-a Zagreb, pojašnjava zašto trebamo obratiti pozornost na prethipertenziju.

image
GORAN MEHKEK CROPIX

- Prethipertenzija ili visoko normalan krvni tlak, tj. vrijednosti 120-139/80-89 mmHg, nose skriveni rizik koji se ne osjeća, ne boli, a vrlo je blizu hipertenzivnim vrijednostima koje su označene kao bolest. Američke smjernice za dijagnostiku i liječenje hipertenzije su snizile prag definicije hipertenzije, tako da su navedene brojke u SAD-u hipertenzivne vrijednosti tlaka. Smjernice Europskog društva za hipertenziju nisu preuzele te vrijednosti, ali se posebna pozornost pridaje prethipertenziji. Smjernice nam sada nalažu da liječimo osobe s prethipertenzijom kada imaju pridružene i druge čimbenike kardiorenovaskularnog rizika te se po tome američke i europske smjernice ne razlikuju - kaže dr. Ana Jelaković i nastavlja:

- Velike epidemiološke studije su pokazale da rizik od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih događaja raste kako vrijednosti tlaka prelaze 120 mmHg. Učestalost prethipertenzije u općoj populaciji jako je velika. Moramo djelovati na gotovo pola odrasle populacije i, nažalost, na sve više djece, ali možda ne odmah lijekovima, već sustavnom i trajnom edukacijom o zdravom životu i nefarmakološkim mjerama koje su osnova liječenja svake hipertenzije. Svaki je hipertoničar prije dijagnoze hipertenzije možda i desetljeće proveo s prethipertenzivnim vrijednostima krvnog tlaka. Tek manji broj hipertenzija počne iznenada jako visokim tlakovima, koji onda dovode do teških simptoma koji ljude i dovedu u bolnicu - ističe dr. Ana Jelaković.


Kako se dijagnosticira

Izmjerene visoko normalne vrijednosti krvnoga tlaka najčešće se ignoriraju - kako u ordinacijama tako i u svakodnevnom životu. Evo što nefrologinja savjetuje:

- Kada se kod osobe s povišenim kardiovaskularnim rizikom, a to je svatko tko ima rizični čimbenik poput prekomjerne tjelesne mase ili pušenja, izmjere prethipertenzivne vrijednosti tlaka, treba posumnjati da se iza tih vrijednosti možda krije prava hipertenzija i potrebno je napraviti KMAT (kontinuirano mjerenje arterijskoga tlaka). Ako se KMAT-om dijagnosticira hipertenzija, postupa se prema uvriježenim smjernicama za liječenje hipertenzije. Kod osobe kojoj se potvrde prethipertenzivne vrijednosti tlaka potrebno je aktivno tragati za drugim čimbenicima kardiovaskularnog rizika kao što su povišene masnoće u krvi ili povišena urična kiselina te za znakovima oštećenja ciljnih organa. Minimum je učiniti EKG, lipidogram, odrediti razinu urične kiseline, omjer albumina i kreatinina u urinu, odrediti kalij, kreatinin i procijeniti glomerularnu filtraciju. To su sve jednostavne i jeftine dijagnostičke metode dostupne svakom liječniku obiteljske medicine - kaže dr. Jelaković.


Tko je u rizičnoj skupini

Prethipertenziju najčešće imaju:

  • mlađe ili osobe srednje dobi
  • češće muškarci koji vode sjedilački način života
  • oni s viškom kilograma
  • pušači
  • osobe pod povećanim psihofizičkim naporima
  • mlađe osobe koje liječe šećernu bolest
  • osobe koje su ranije možda i bile fizički aktivne, imale mali kardiovaskularni rizik, no s godinama su se prepustile nezdravom životu.


Više o prethipertenziji pročitajte u novom broju Doktora u kući, na kioscima je od 7. srpnja

Teme
Linker
24. rujan 2022 10:03