● Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti kod muškaraca u porastu je između 45. i 49. godine. Najčešće je riječ o infarktu srca i moždanom udaru. S godinama raste sklonost povišenom krvnom tlaku, dijabetesu, aterosklerozi, ali većina tih bolesti može se spriječiti ili odgoditi do duboke starosti zdravim stilovima života i redovitim liječničkim kontrolama.
● U Hrvatskoj, koja još uvijek pripada u zemlje visokog kardiovaskularnog rizika, kritična dob za muškarce je srednja dob, odnosno od četrdeset godina nadalje.
● Kronična hipertenzija dovodi do hipertenzivne bolesti srca - srce je zadebljano i smanjene elastičnosti, klijetke se nedostatno pune krvlju koja pritječe iz pretklijetki. To može dovesti do popuštanja srca i onda kada je snaga miokarda kao mišićne crpke još očuvana. Ako se hipertenzija ne liječi, nastaje proširenje srca i slabljenje mišićne snage lijeve klijetke, što uzrokuje još teže popuštanje srca.
● Prevelika konzumacija alkohola nije dobra za srce. Dugogodišnje istraživanje u Japanu uključilo je 39.076 ljudi od 40 do 64 godine te se pokazalo da se broj bolesti kardiovaskularnog sustava kod konzumenata alkohola povećava u skladu s povećanjem količine konzumiranog alkohola. Dvije trećine muškaraca u Hrvatskoj prekomjerno pije.
● Fibrilacija klijetki dovodi do akutnog zastoja srca. Ako primijetite bilo kakvu aritmiju srca, morate otići liječniku kako bi se napravila kvalitetna dijagnostika i propisalo liječenje. Neke su aritmije posve bezopasne, ali neke mogu biti fatalne.
ČITAJTE I:
IZVOR: DoktorPlus