Zatvor i problemi s crijevima mogli bi upućivati na rani znak Parkinsonove bolesti, koja, suprotno vjerovanju, možda počinje u crijevima, a ne u mozgu. Pokazalo je to istraživanje koje su proveli u kalifornijskom institutu za tehnologiju Caltech, a rezultate istraživanja objavili u znanstvenom časopisu Cell.
- Prilično smo sigurni da određene crijevne bakterije utječu na pojavu simptoma Parkinsonove bolesti - kažu znanstvenici objašnjavajući da crijevne bakterije proizvode kemikalije koje prekomjerno aktiviraju određene dijelove mozga, što dovodi do oštećenja, primjerice u slučaju Parkinsonove bolesti - drhtavice, ukočenosti, poteškoća u kretanju.
Ranija dijagnoza
Uočili su širenje toksičnih vlakana koja imaju protein alfa sinuklein, koji u pacijenata s Parkinsonom oštećuju živce u mozgu. Proučavali su genetski modificirane miševe kojima su poticali pojačanu preveliku proizvodnju alfa sinukleinskih vlakana. Miševi iz sterilnog okoliša pokazali su manji broj motoričkih nedostataka, ali i manje toksičnih vlakana u mozgu, dok su miševi uzgojeni u nesterilnim uvjetima razvili simptome Parkinsonove bolesti.
Uz to, ubrizgavali su crijevne bakterije iz humanih pacijenata s Parkinsonom u miševe koji nisu imali bakterije, nakon čega je primijećeno pogoršanje stanja. Crijevne bakterije uzete iz zdravih ljudi nisu imale učinka.
Dokaže li se ova pretpostavka, to bi moglo promijeniti način na koji pristupamo Parkinsonovoj bolesti te bismo je mogli dijagnosticirati puno ranije.