S dolaskom toplijeg vremena više boravimo u prirodi, no osim sa zaraženim krpeljima, možemo se susresti i s miševima koji prenose mišju groznicu.
Ljudi se ulaskom u područja tzv. prirodnog žarišta, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti na sljedeće načine:
- izravno udisanjem aerosola ili prašine koji su kontaminirani uzročnicima ili posrednim/neizravnim kontaktom s mokraćom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca,
- unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim/prljavim rukama,
- konzumacijom kontaminirane (zagađene) vode ili hrane (kao npr. neoprani šumski plodovi)
- neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima.
Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna (pa i do 8 tjedana) nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca naglim nastupom visoke tjelesne temperature praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva (spojnica) te osipom. Kasniji se simptomi razvoja težeg oblika bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, moguć je i nagli pad krvnog tlaka, pojava krvarenja i u najtežim oblicima razvojem stanja šoka. Liječenje je simptomatsko.
Mišja groznica zapravo je hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS). U Hrvatskoj je bolest prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine, no ove se godine bilježi povećan broj oboljelih.
ZAŠTITA NA OTVORENOM
- Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
- Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće u zatvorenim spremnicima, a osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama!
- Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
- Izbjegavajte piti vodu iz šumskih neprotočnih i slaboprotočnih izvora ili lokava!
- Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
- Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
- Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske!
ZAŠTITA U ZATVORENIM PROSTORIMA
- Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike!
- Smeće držite u zatvorenim čvrstim spremnicima da ne bude izvor hrane glodavcima.
- Ne ostavljajte otvoreno smeće u prostorijama kao što su ostave, podrumi, garaže, tavani, vikendice i sl.
- Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima.
- Potrebno je ukloniti nakupine drva, lišća te sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima kao sklonište najmanje 50-tak m od kuće.
- Redovito provodite uništavanja glodavaca ili deratizaciju (klopke) u kući i neposredno oko kuće (ako se radi o otrovu upozorite ljude, osobito djecu, te zaštitite od kućnih ljubimaca)!
- Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama.
- Čišćenje dulje vrijeme nekorištenih prostora obavite uz što manje podizanja prašine, ako je moguće primijenite vlažno čišćenje i to uz korištenje maske preko nosa i usta.
- Nemojte mesti na suho niti usisavati izlučevine glodavaca, kao ni njihova gnijezda, jer to pogoduje da se zarazni materijal (izlučevine glodavaca) digne u zrak pa ga tako možete udahnuti i na taj se način zaraziti.
- Nosite zaštitnu masku koja štiti sluznicu nosa i usta.
- Nosite gumene rukavice.
- Prilikom čišćenja koristite mokru krpu da izbjegnete dizanje prašine i klorni ili alkoholni dezinficijens. (Izvor: HZJZ)