Imunološki sustav nas brani od prehlada i virusa, ali jednako je bitan i za naše mentalno zdravlje. Ono što često zaboravljamo jest povezanost imuniteta sa zdravljem naše probave. Počevši od želuca koji usitnjava hranu, pa jetre koja proizvodi žuč, preko gušterače koja luči enzime za razgradnju hrane, zatim mišići koji sve reguliraju te omogućuju da žuč i probavni enzimi dospiju u tanko crijevo gdje se hrana razgrađuje i apsorbira u tijelo i finalno do naših crijeva kao zadnje postaje probave! Puno je tu aktivnosti o kojoj najčešće ni ne razmišljamo, a uvelike utječe na cjelokupni organizam. Stoga se postavlja pitanje, kako udovoljiti probavi na najbolje i najprirodnije načine?
Naravno, prvi korak do zdrave probave jest raznolika i kvalitetna prehrana. Uz ubrzani način života, stalno prisutan stres i, u posljednje vrijeme, učestali rad od kuće, prehranu nerijetko stavljamo u drugi plan. Da prehrani ne posvećujemo dovoljno pažnje potvrđuju i podaci Centra za nutricionizam. Prema njihovoj studiji u razdoblju od 1990. do 2017. godine na uzorku od 195 zemalja diljem svijeta otkriveno je da na globalnoj razini od posljedica nezdrave prehrane godišnje umre više 11 milijuna ljudi od čega je njih 5 milijuna bilo mlađe od 70 godina. Nažalost, svoje loše prehrambene navike nerijetko prenosimo i na djecu. Naime, posljednje istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije "Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI)" otkrilo nam je kako najmlađi uzrasti premalo konzumiraju voće i povrće, više puta tjedno preskaču doručak, a čak više od tri puta tjedno jedu slatkiše i grickalice. Kako se zbog sve lošijih prehrambenih navika ne bi doveli u situaciju da nam zdravlje krene patiti, važno je razmišljati o prehrani. Ako je problem u nedostatku vremena, ranija priprema i planiranje obroka su od iznimno velike pomoći.
Raspored za cijeli tjedan s unaprijed isplaniranim glavnim obrocima i međuobrocima pomoći će jednako samcima kao i većim obiteljima u zdravijim životnim navikama. Bitno je da doručak bude obilat kako bi nas sitima držao što dulje. Posegnite za hranom bogatom vlaknima, ugljikohidratima i proteinima poput cjelovitih žitarica, jaja, banana ili grčkog jogurta. Ručak neka čini kombinacija mesa ili ribe s povrćem dok se za večeru preporučuju laganiji obroci bez mesa ili smoothieji s voćem i povrćem.
Od zobenih pahuljica do chia sjemenki pa sve do bijelog i crvenog mesa te sezonskog voća i povrća, izbora zaista ima u izobilju, ali i uz odlične namirnice svi ponekada dođemo u iskušenje da prigrizemo nešto malo nezdravije. Masna hrana i nezdrave grickalice nikada nisu dobra opcija, pa pokušajte što češće izabrati zdravije varijante poput orašastih plodova. Također, nerijetko žeđ pomiješamo za gladi pa grickamo iako nam to zapravo nije potrebno i time dodatno opterećujemo probavni sustav.
Dnevno se preporučuje unos od otprilike dvije litre tekućine kako bi organizam mogao idealno funkcionirati, a za zdravlje probave izvrstan je pomoćnik i Donat, prirodna mineralna voda koja zahvaljujući jedinstvenoj kombinaciji minerala, klinički dokazano potiče probavu i blagotvorno djeluje na tijelo. Osim što potiče probavu i podupire normalan rade probave u njezinoj zadnjoj fazi, Donat ima blagotvorni učinak i na druge dijelove probavnog sustava podržavajući njihovu normalnu funkciju.
Zahvaljujući svojem jedinstvenom mineralnom sastavu, Donat s lakoćom rješava probleme poput žgaravice i zatvora, a savjetuje se i kod poticanja bolje cirkulacije žuči i stezanja žučnog mjehura što je od velike važnosti za probavu hrane, ali i prevenciju nastanka žučnih kamenaca. Dnevna preporuka je konzumacija od 0,5 litara mineralne vode Donat.
Za kraj, uz šaroliku prehranu i dovoljan unos tekućine, ne smijemo zapostaviti tjelesnu aktivnost. Topliji i duži dani više ne drže teorije o ružnom vremenu i ostanku kod kuće, već nas zovu na duge šetnje, lagana planinarenja i partije košarke ili nogometa na igralištu. Ako niste tip od prirode, odradite kućni trening, a kao rekvizite možete iskoristiti i boce Donata!
