SHUTTERSTOCK
Sponzorirani sadržaj
Sponzorirani sadržaj
Reagirajte na vrijeme

Ova bolest najčešće pogađa mlađe od 50 godina, no zbog srama mnogi ne žele zatražiti stručnu pomoć

29. ožujak 2022.
Zbog loših životnih navika sve se češće javljaju probavne tegobe, a svakodnevno se povećava i broj ljudi kojima je dijagnosticiran sindrom iritabilnog crijeva

Svatko je barem jednom doživio neugodnu epizodu s probavom; u obliku zatvora, grčeva ili nadutosti. Suvremeni stil života donosi velike doze stresa, manjak vremena za kvalitetnim obrokom, loš san i nemogućnost pronalaska vremena za fizičkom aktivnošću, s time da „deblji kraj“ uvijek izvuče naš organizam. Zbog ovakvih loših navika češće su probavne tegobe, a svakodnevno se povećava i broj ljudi kojima je dijagnosticiran sindrom iritabilnog crijeva, poremećaj probavnog sustava sa simptomima poput nadutosti, plinova, bolova u abdomenu, dijareje ili konstipacije.

Između 10 i 15 posto svjetske populacije boluje od ovog sindroma, iako stručnjaci nagađaju da se brojka penje i do 29 posto zbog neotkrivenih dijagnoza. Pandemija crijevnih poremećaja pogađa ljude svih dobnih skupina, uglavnom mlađe od pedeset godina, dok veliku većinu oboljelih čine žene. One su izložene hormonalnim fazama poput menstruacijskog ciklusa, trudnoće i menopauze, koje dodatno mogu potaknuti nastanak problema s crijevima.

Probavni poremećaji mogu narušiti kvalitetu života jer dugo trajanje simptoma fizički i psihički iscrpljuje tijelo, no zbog srama od neugodnih simptoma neki nikad ne zatraže liječničku pomoć. Postoje razne teorije o medicinsko-zdravstvenim uzrocima nastanka iritabilnog crijeva. Međutim, pretpostavlja se da su glavni okidači bakterijske infekcije gastrointestinalnog trakta, poremećaj imunosne funkcije probavnog sustava i neki drugi čimbenici na koje djelomično možemo utjecati. Njihove detaljnije opise, uzročnike i rješenja donosimo u nastavku članka.

Utjecaj jakih emocija

Jake emocije poput stresa, tjeskobe i depresije pokreću kemikalije u mozgu koje utječu na promjene u normalnom funkcioniranju probavnog sustava. Zato ponekad imamo bolove u trbuhu, grčeve i druge neugodne smetnje prije stresne situacije poput javnog nastupa, posjeta zubaru, pa čak i tijekom spremanja za spoj kada nam se pojave „leptirići” u trbuhu.

Simptomi se mogu ublažiti izbjegavanjem stresnih situacija, što ponekad može biti izazovno jer je modernom čovjeku stres postao dio svakodnevice. Visokokaloričnu hranu, rafinirani šećer, gazirana pića, alkohol i jako začinjene proizvode, trebali bi izbjegavati svi, a posebice oni koji imaju probavne smetnje. Naime, imunosni sustav kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva posebice loše reagira na pojedine namirnice, izazivajući pritom bolove u abdomenu, nadutost, plinove i druge neugodne nuspojave.

image
SHUTTERSTOCK

Pomoći će, s druge strane, slušanje glazbe, tjelovježba na svježem zraku, razgovori s prijateljima i boravak u prirodi. Konzumacija namirnica poput kravljeg mlijeka, maslaca, artičoke, češnjaka, luka, šparoga, krumpira, banane, jabuke, mrkve i zobenih mekinja, u crijevima će stvoriti butirat koji pomaže oporavku crijevne mikroflore.

Ipak, treba biti oprezan oko izbora hrane, jer upravo alergeni iz nje mogu biti glavni okidači za pojavu sindroma iritabilnog crijeva. Njihova konzumacija može stvoriti kontra-efekt te prouzročiti još jače probavne smetnje.

image
SHUTTERSTOCK

Najbolje je u tom slučaju posegnuti za suplementima, odnosno hrani za posebne medicinske potrebe koja sadrži butiratnu kiselinu, bifidobakterije i fruktooligosaharide -spojeve koji doprinose ublažavanju simptoma iritabilnog crijeva. Navedena tri spoja postižu najjače djelovanje kada se međusobno nadopunjuju, a zajedničkim snagama pomažu u borbi protiv neugodnih simptoma.

Kiselina koja regulira imunitet

Butirat, odnosno butiratna kiselina, hrana je za stanice koje oblažu debelo crijevo. Ona pomaže u snižavanju pH vrijednosti u debelom crijevu, djeluje protuupalno i regulira imunitet. Također, njezina funkcija je i ublažavanje simptoma dijareje, bolova u trbuhu, nadutosti i opće malaksalosti. Stanice debelog crijeva bez ove kiseline mogu izgubiti svoju funkciju što je loše za bilo kojeg zdravog čovjeka, a posebno za osobe oboljele od crijevnih bolesti koje su više sklone gubljenju dobrih bakterija. Zato se njima posebno preporučuje unos namirnica poput voća, povrća i mahunarki koje će potaknuti stvaranje navedene kiseline.

image
SHUTTERSTOCK

Butiratna kiselina krajnji je proizvod fermentacije fruktooligosaharida (FOS). Riječ je o šećerima koji su otporni na razgrađivanje u gornjem dijelu probavnog trakta. Nerazgrađeni dospijevaju u debelo crijevo i tamo služe kao hrana za „dobre bakterije“. FOS stimulira rast bifidobakterija, sprječava rast štetnih bakterija i paralelno potiče proizvodnju butiratne kiseline.

U kombinaciji s drugim zaštitnicima zdravlja; bifidobakterijama i fruktooligosaharidima, butiratna kiselina dakle sprječava rast i razmnožavanje loših bakterija te tako utječe na poboljšanje ravnoteže crijevne mikroflore.

Tablete Colosal

Međutim, problem je što se dobre bakterije u crijevima tijekom života smanjuju, a ključni su pomagači u situacijama dijareje, konstipacije i drugih probavnih poremećaja. Baš zato je njihova primjena od velike važnosti u liječenju sindroma iritabilnog crijeva. Danas se, na sreću mnogih oboljelih, na tržištu nalazi hrana za posebne medicinske potrebe koja pomaže kod simptoma sindroma iritabilnog crijeva, a sadrži upravo te tri komponente iznimno bitne za normalan rad crijeva - butiratnu kiselinu, bifidobakterije i fruktooligosaharide. Riječ je o Colosalu, pojačanom butiratu jedinstvenog sastava sažetog u inovativnoj formuli želučanootpornih tableta koje se oslobađaju tek u debelom crijevu gdje ostvaruju svoje najbolje djelovanje. Mogu ih uzimati i osobe koje ne podnose gluten jer ih tablete ne sadrže u svom sastavu. Colosal je dostupan u ljekarnama diljem Hrvatske.

image

Colosal tablete

COLOSAL

Ovaj proizvod bi trebali konzumirati i oni koji imaju genetsku predispoziciju za razvojem upale crijeva. Naime, osobe čiji članovi obitelji boluju od sindroma, imaju dva do tri puta veću vjerojatnost da će ga naslijediti. Procijenjena genska odgovornost kreće se između 1 i 20 posto, iako krucijalnu ulogu imaju i navike te stresni događaji iz djetinjstva. Tako, primjerice, veći rizik od oboljenja imaju osobe koje su kao djeca imala loše prehrambene navike, koja su doživjela traumu ili koja dolaze iz disfunkcionalnih obitelji.

Dobra vijest je da je napredak tehnologije utjecao i na razvoj medicinske genetike pa tako danas bilo tko može napraviti genski test u svrhu prevencije nasljedne bolesti. Rezultati testova mogu, osim na preventivu, utjecati i na pristup liječenja svih bolesti, pa tako i sindroma iritabilnog crijeva.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Pontus Pharmom.

Teme
Linker
12. lipanj 2022 13:09