Unatoč lošem glasu, kolesterol je ključan za normalno funkcioniranje ljudskog tijela. Stijenke naših stanica sadrže oko 30 posto kolesterola te ima vitalnu ulogu u izgradnji, održavanju i funkcioniranju staničnih membrana. Kolesterol se ne može rastopiti u krvi; ti lipoproteini krvlju putuju do područja u organizmu gdje su potrebni. Dva su tipa lipoproteina: niske gustoće (low-density, LDL) i visoke gustoće (high-density, HDL).
Može začepiti arterije
LDL kolesterol smatra se lošim jer sudjeluje u gradnji gustog, čvrstog plaka koji se taloži u arterijama i može ih začepiti. To vodi do povećanog rizika za srčani i moždani udar. HDL kolesterol smatra se dobrim jer pomaže transportirati LDL kolesterol prema jetri gdje se razgrađuje. Prijašnja istraživanja koja su se bavila vezom razina kolesterola i kognitivnog funkcioniranja kod starijih osoba nisu dala uvjerljive zaključke, no studija objavljena ovih dana u publikaciji Circulation koristila je ponešto drugačiji pristup istraživanju tog međuodnosa. Umjesto na ukupnu razinu kolesterola, tim se usredotočio na efekte fluktuacije razine kolesterola na kognitivnu izvedbu.
Faktori koji utječu na kolesterol
Razine kolesterola nisu statične, kod svake osobe one rastu i padaju, ovisno o faktorima kao što su vježbanje, prehrana, uzimanje lijekova te oslabljena homeostaza (održavanje postojanih uvjeta u stanici ili živom biću) zbog dobi ili bolesti. Kod svakog pojedinca razine kolesterola padaju i rastu u različitim stupnjevima; kod nekih vrlo malo, kod drugih jače osciliraju.
LDL i mozak
Tim znanstvenika sa Sveučilišnog medicinskog centra u Leidenu u Nizozemskoj odlučio je vidjeti ima li fluktuacija LDL kolesterola mjerljiv utjecaj na mozak. U studiji je sudjelovalo 4.428 osoba u dobi od 70 do 82 godine, koje su već ranije sudjelovale u studiji ispitivanja djelovanja pravastatina (lijek protiv kolesterola) kod starijih. Ispitanici su bili iz Škotske, Nizozemske i Irske, a svi su ili imali dijaagnosticiranu vaskularnu bolest ili visok rizik za njen razvoj.
Promjene prehrambenih navika najbolji su lijek kojim možemo spriječiti štetni utjecaj LDL kolesterola na zdravlje.
Znanstvenici, pod vodstvom dr. Roelofa Smita, utvrdili su promjenjivost razine LDL kolesterola kod svakog sudionika prije podvrgavanja kognitivnim testovima. A oni su uključivali mjerenje pažnje pomoću riječi napisanih u boji na podlozi drugačije boje, primjerice crvena riječ na plavoj podlozi. Procjenjivali su i brzinu procesuiranja informacija, uz dva verbalna memorijska testa koji su mjerili pamćenje odmah i nakon 20 minuta.
Kod analize rezultata, znanstveni je tim uočio da su sudionici s najvećom promjenjivošću razine kolesterola trebali 2,7 sekunde više za rješavanje testa obojenih riječi od onih s najnižom promjenjivošću. Ta je veza bila značajna i kad su u obzir uzeti faktori kao što su visina razine LDL kolesterola i upotreba statina.
Premda se taj učinak može činiti malenim, dr. Smit kaže da je značajan na razini ukupne populacije.
Vidljiva slabija cirkulacija
Osobe s najvećom varijabilnosti razina LDL kolesterola imale su i slabiju cirkulaciju krvi u mozgu te više razine hiperintenziteta bijele materije (WMH). WMH su područja koja se na MR-u prikazuju kao svijetla, povezana su s normalnim procesom starenja i smatraju se markerom kognitivnog propadanja.
"Naša otkrića prvi puta sugeriraju da nije samo povišena razina LDL kolesterola povezana sa zdravljem mozga, nego i njezina promjenjivost”, rekao je dr. Roelof Smit. Studija je prvi korak prema razumijevanju te povezanosti.