Na zaustavljanje širenja dijabetesa tipa 2, koji je među populacijom dominantniji od dijabetesa tipa 1, velik utjecaj ima prehrana, koja u pretfazi bolesti čak može zaustaviti pojavu dijabetesa tipa 2. Ta pretfaza je predijabetes i vrlo se lako otkriva krvnom pretragom i testom mjerenja glukoze. Predijabetes znači da je razina glukoze u krvi viša od normalne, ali još nije toliko visoka da bi se dijagnosticirao dijabetes tipa 2. Prema dostupnim podacima sa šećernom bolesti tipa 2 u Hrvatskoj živi između 400 i 500 tisuća ljudi, a kod 40 posto još nije dijagnosticirana.
Cilj je što ranije otkriti rizične osobe za dijabetes tipa 2. Ako se ništa ne poduzme, predijabetes će sigurno dovesti do dijabetesa za deset do 12 godina. No, imate li predijabetes, oštećenja srca i kardiovaskularnog sustava već su počela.
Kako se dijagnosticira
Onaj tko ima predijabetes ne može pravilno preraditi šećer (glukozu), zbog čega se on prekomjerno taloži u krvnim stanicama umjesto da obavlja svoju funkciju u mišićima. Naime, tijekom probave hrane šećer ulazi u krv te se uz pomoć inzulina pretvara u izvore energije za naše stanice. Predijabetes se dijagnosticira kada se utvrdi razina šećera u krvi natašte između 5,6 i 6,9 mmol/l te dva sata nakon jela između 7,8 i 11 mmol/l.
Zdrav čovjek trebao bi imati šećer natašte ispod 5,6 mmol/l i dva sata nakon jela ispod 7,8 mmol/l. Ako odmah počnemo s mjerama zdravog stila života, a to znači smršavjeti barem 5-10%, promijeniti prehranu i fizički se pokrenuti, u velikoj mjeri možemo suzbiti ili pak odgoditi razvoj šećerne bolesti tipa 2, a kod trećine ljudi predijabetes se može i potpuno povući, što je i cilj pa se dijabetes tipa 2 neće ni razviti.
Dijabetes tipa 2 je epidemijska bolest, sa šećernom bolesti u svijetu živi 375 milijuna ljudi, a već je dugo poznato da je ta bolest jedan od najsnažnijih uzročnika ateroskleroze. To pak uzrokuje visok pobol i visoku smrtnost među loše liječenim oboljelima od dijabetesa.
To je i bolest koja nikada ne dolazi sama, u 80 do 90 posto slučajeva kombinirana je s visokim krvnim tlakom (hipertenzijom), a u 60 posto slučajeva i s visokim masnoćama u krvi (hiperlipidemijom). Osobe koje liječe šećernu bolest piju barem dva ili tri lijeka, oboljeli od hipertenzije također dva ili tri lijeka, za masnoće također dva lijeka... A kako ne možemo liječiti dijabetes, a da ne liječimo i pridružene bolesti, šećerna bolest izrazito je skupa. Cijeli svijet se stoga usmjerio na primarnu prevenciju kod zdravih mladih ljudi kod kojih pomoću zdravstvenog odgoja u školama treba mijenjati životne navike i prehranu te poticati fizičku aktivnost.
Budući da danas znamo da je predijabetes zapravo subklinička slika šećerne bolesti tipa 2 koja traje i 10 do 12 godina prije pojave dijabetesa, nužno ga je što ranije otkriti. Kada se otkrije, nužno je regulirati prehranu, hraniti se raznoliko, sezonski, lokalnim namirnicama, smanjiti unos rafiniranih šećera, soli i masti, prerađene hrane i uvesti u jelovnik što više ribe, voća, povrća i cjelovitih žitarica. Mediteranski tip prehrane preporučuje se kao najzdraviji izbor. U dnevnu rutinu treba uključiti fizičku aktivnost od najmanje 30 minuta hodanja svaki dan. Sva društva za šećernu bolest, pa i hrvatsko, preporučuju barem 30 do 60 minuta dnevno fizičke aktivnosti. Nastojte da ne prođu više od dva dana uzastopce da se ne krećete. Žustro hodajte, vozite bicikl, plivajte, ako osam sati sjedite na poslu, pokušajte uzimati male pauze pa prošećite oko zgrade.
Kilogrami su neprijatelj
Nastojte smršavjeti. Čak 90 posto ljudi sa šećernom bolesti pa i s predijabetesom ima višak kilograma, većina ima i metabolički sindrom. Cilj je smanjiti tjelesnu masu 5 do 10 posto (4,5 do 9 kilograma ako imate 91 kilogram) jer to znatno umanjuje rizik za razvoj šećerne bolesti. Da biste smršavjeli i održavali idealnu tjelesnu masu, jedite planski i neka vam vježbanje bude dio svakodnevice. Predijabetes se može liječiti i lijekovima. Uglavnom pomaže oralni lijek za dijabetes metformin, koji je relativno jeftin, a liječnik ga može propisati za one čiji je indeks tjelesne mase iznad 35, koji su mlađi od 60 godina i ženama koje su tijekom trudnoće razvile gestacijski dijabetes.
Ima i drugih lijekova koji bi mogli pomoći u fazi predijabetesa. Također, ako krvne pretrage pokažu potrebu, propisat će vam i lijek za snižavanje kolesterola i visokog krvnog tlaka. Predijabetes nema simptoma.
Još ne postoje znaci šećerne bolesti kao što su žeđ i pojačano mokrenje, ali postoje metabolički poremećaji koji i u vrijeme predijabetesa potiču razvoj makrovaskularnih oboljenja. Iako nema simptoma, postoji otpornost na djelovanje inzulina u mišićnim i masnim stanicama koje dovodi do prekomjernog lučenja inzulina iz oštećenih beta stanica. Inzulin je potreban i nezamjenjiv, on je i najjači anabolički hormon u organizmu koji regulira metabolizam ugljikohidrata, ali i masti i bjelančevina, inzulin tijekom cijelog života ubacuje kalij u stanice, a izbacuje natrij.
Izuzetno je važna njegova uloga, osobito kad znamo da samo mali porast kalija zaustavlja srce. Permanentno visok šećer u krvi i povišene masnoće dovode do stvaranja plaka na stijenkama krvnih žila, što onda dovodi do smanjenog protoka krvi i naposljetku do srčanog ili moždanog udara. Gotovo 80% dijabetičara umire od kardiovaskularnih komplikacija.
Kada napraviti test
U sljedećim slučajevima obavezno zatražite svog liječnika da napravite test glukoze:
- ako imate indeks tjelesne mase veći od 25 (ITM izračunajte tako da tjelesnu masu u kilogramima podijelite s kvadratom visine u metrima), posebno ako imate masne naslage na trbuhu
- ako ste fizički neaktivni
- imate više od 45 godina
- netko u vašoj obitelji ima šećernu bolest
- ako ste tijekom trudnoće razvili trudnički (gestacijski) dijabetes
- ako ste rodili dijete teže od 4 kg
- imate sindrom policističnih jajnika
- imate visoki krvni tlak
- imate HDL kolesterol niži od 0,9 mmol/l
- trigliceridi su iznad 2,83 mmol/l
- ako imate dijagnosticiran poremećaj spavanja (apneju)
- ako imate tamnu koža na nekim dijelovima tijela, pogotovo na vratu, pregibima i naborima koljena, preponama te pazusima (Acanthosis nigricans, crna akantoza).
Točan uzrok predijabetesa, pa kasnije i dijabetesa, još se ne zna, iako je utvrđeno da obiteljsko naslijeđe i genetika imaju važnu ulogu. Istraživanja su otkrila i neke gene koji se povezuju s inzulinskom rezistencijom. Trbušna debljina i fizička neaktivnost također su važni u nastanku predijabetesa. Zbog velikih komplikacija poput visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola, srčanog ili moždanog udara, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije stopala jako je važno još u predijabetesu pokušati utjecati na to da se šećerna bolest ne razvije ili da se razvije što kasnije.
Nakon deset do 15 godina svaki oboljeli od šećerne bolesti tipa 2 razvije i neku komplikaciju - razvijaju se kardiovaskularne bolesti, hipertenzija, za 15 posto raste rizik za karcinom želuca, kolorektuma, jetre, gušterače, dojke, endometrija, može se razviti i Alzheimerova bolest.
Sve to znatno umanjuje kvalitetu života i dovodi do prerane smrti.
Prosječan šećer u tri mjeseca
Mjerenje glikiranog hemoglobina (HbA1c, protein u crvenim krvnim stanicama eritrocitima, koji u uvjetima dugotrajne povećane koncentracije glukoze u krvi - hiperglikemije na sebe postupno veže glukozu) pokazat će kolika je prosječna razina glukoze u protekla tri mjeseca. Kod zdravog čovjeka HbA1c je manji od 5,7 posto, onaj između 5,8 i 6,4 posto ukazuje na predijabetes, a o dijabetesu možemo govoriti ako je HbA1c 6,5 posto i više.