Kad osjete želju za slatkim, većina će ljudi prvo posegnuti za čokoladom. Svatko ima svoju omiljenu vrstu, a koja god to bila, kockice ukusnog, neodoljivog okusa koje se tope u ustima podići će raspoloženje i pružiti trenutačni osjećaj zadovoljstva. A kad pomislimo na čokoladu, prva nam je na umu upravo njena slatkoća, no u dobu iz kojeg potječe čokolada nije bilo tako.
Gorak napitak
Porijeklo ove današnje poslastice seže daleko u vrijeme drevne civilizacije Olmeka. O toj civilizaciji koja je nastanjivala Srednju Ameriku danas se malo zna, ali prema pronađenim ostacima može se zaključiti da su njegovi pripadnici zapečene i samljevene sjemenke kakaovca, glavnog sastojka čokolade, pretvarali u napitak, i to gorak.
Kulturu pijenja kakaova napitka kasnije su preuzeli Asteci i Maje, a kod njih je bio toliko obožavan da ga nazivali i hranom bogova.
Maje su imali i poseban ritual spravljanja čokolade, a pripremali su gorko čokoladno piće s dodacima čilija - čokolatl, što znači "gorka voda".
Tek su Europljani nakon otkrića Amerike u 16. stoljeću od zrna kakaovca napravili slatkiš i dugo je ova poslastica bila iznimno skupa, rezervirana samo za probrana, povlaštena nepca visoke klase.
Prva mliječna čokolada
Kada je u Švicarskoj u 19. stoljeću proizvedena prva mliječna čokolada, postaje dostupnija širem krugu ljudi i brzo je postala vrlo omiljena, a njena popularnost ne smanjuje se ni danas. Čokolada je mnogima drag prehrambeni proizvod zahvaljujući jedinstvenom, bogatom i slatkom okusu te u njoj svakoga dana uživaju milijuni ljudi.
Volite li je i u kolačima, potrudite se da pritom koristite minimalno šećera.
Ima ih svakakvih
Današnja čokolada pravi se od kakaovca, šećera i raznih dodataka, od orašastih plodova, lješnjaka, badema do ušećerenog ili suhog voća i riže, dodaju se razni začini, ljuti i slatki, što čokoladama daje specifičnu notu.
Međusobno se razlikuju i po udjelu kakaovca, šećera, mlijeka i maslaca pa je tamna, gorka čokolada ona s većim udjelom kakaa i manje šećera, dok su u mliječnoj više zastupljeni šećer i mlijeko, a manje kakao.
Čokolada pruža mnoga zadovoljstva i utječe na raspoloženje, nekima je poslastica i užitak, nekima pruža utjehu u depresiji, ljudi posežu za njom kad su u stresu, drugima služi za brzo podizanje energije, ima i onih koji u njoj vide pravi afrodizijak. No, svi će priznati da joj je teško odoljeti.
Savjet više
Uživanje u čokoladi barem jednom tjedno može poboljšati kognitivne funkcije, a vruća čokolada poboljšava protok krvi u dijelovima mozga odgovornim za te funkcije.
Mada mnogi osjećaju krivnju kada je pojedu previše, uglavnom zato što ima lošu reputaciju da je prepuna kalorija i deblja, čokolada je nosila breme da je za zdravlje nepoželjna namirnica jer je njezina konzumacija često bila povezivana sa stanjima poput bolesti srca, hipertenzije, dijabetesa, pripisivalo joj se da loše utječe na ten i da je glavni krivac za akne.
Slobodno uzmite kockicu više
Razna znanstvena istraživanja bila su usmjerena na to da se čokoladi skine taj teret vrlo ukusne i neodoljive, ali ipak nezdrave namirnice i uistinu, kad se uvide sve njene prednosti, ne treba se toliko okrivljavati ako se pojede i kockica previše.
Pokazalo se da redovito jedenje manjih količina ove poslastice uvelike koristi zdravlju. Ljudi koji redovito jedu čokoladu imaju manji rizik za moždani udar i bolesti srca.
Naime, osobe kojima prijeti rizik od srčanih bolesti često posve izbacuju slatku hranu iz prehrane.
Što kaže istraživanje
Međutim, istraživači čiji je rad objavljen u medicinskom časopisu Heart kažu da nema nikakvih dokaza da čokoladu trebaju izbjegavati oni koji su zabrinuti zbog kardiovaskularnog rizika. Otkrili su da su ljudi koji je redovito jedu, čak i oni koji pojedu do 100 grama dnevno, imali 11 posto manje rizika za srčani i moždani udar ili druge kardiovaskularne probleme, za razliku od onih koji je uopće nisu jeli.
Znanstvenici misle da su zdravstvene prednosti čokolade povezane s flavonoidima - antioksidansima u tamnoj čokoladi za koje se smatra da potiču protok krvi. Jedno kanadsko istraživanje provedeno na više od 44 tisuće osoba pokazalo je ljudi koji jedu čokoladu imaju 22 posto manji rizik da će pretrpjeti moždani udar od onih koji je uopće ne jedu.
Vruća čokolada, mmmmmm. Jeste li probali ikada popiti samo jednu šalicu?
Dobra je i mliječna
Ne samo da je tamna čokolada korisna za zdravlje nego je dobra i mliječna, koja se češće jede od tamne i obično se smatra manje zdravom.
To je zato što, osim flavonoida, sadrži i druge zdrave spojeve, kalcij i masne kiseline, ali s obzirom na to da ima više masnoće i šećera od tamne, preporučuje se jesti je u umjerenim količinama.
Studija objavljena u časopisu Appetite govori da uživanje u čokoladi barem jednom tjedno može poboljšati kognitivne funkcije, dok znanstvenici s Harvard Medical School kažu da pijenje dvije šalice vruće čokolade dnevno može pomoći u održavanju zdravlja mozga i sposobnosti pamćenja kod starijih ljudi. Otkrili su da vruća čokolada poboljšava protok krvi u dijelovima mozga odgovornim za kognitivne funkcije, što je iznimno važno kod starijih osoba.
Tajna je u flavanolu, vrsti antioksidansa koji može spriječiti ili odgoditi neke vrste oštećenja moždanih stanica. U znatnoj ga količina ima u tamnoj čokoladi, manje u mliječnoj ili bijeloj, a također ga ima u agrumima, čaju i vinu.
Ako ste na dijeti - umjereno
Čokolada ima snažan antioksidativni potencijal, a što ima više kakaa i manje šećera, učinak na zdravlje je bolji.
Dobre vijesti i za trudnice: istraživanja su pokazala da konzumacija 30 grama čokolade na dan tijekom trudnoće povoljno utječe na fetalni rast i razvoj.
Istina je i da čokolada ima mnogo kalorija, uglavnom iz šećera, pa ako ste na dijeti te ste odlučili skinuti pokoji kilogram viška ili održati težinu pod kontrolom, jedite je vrlo umjereno. Da zaključimo, čokolada pruža neke dobrobiti za zdravlje, ali ima i određene minuse, zato, kao i u svemu, i ovdje je važna umjerenost.