Prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes, spec. neurolog i neuroimunolog u Klinici za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice

 FOTOGRAFIJE: BORIS KOVACEV/CROPIX
Suzana Ciboci
Suzana Ciboci
vrsne neurologinje

Nova terapija za migrenu: Bol se ne pojavi ili se zaustavi prije nego što je mozak percipira

21. svibanj 2022.
Oko 18 posto ljudi pati od migrene, među njima je triput više žena nego muškaraca, a liječniku se, nažalost, javi samo četvrtina oboljelih. Mnogi i ne znaju da je njihova glavobolja zapravo migrena, što je potiče, koji su rizični faktori koje je moguće promijeniti, koje terapije postoje i kako se učinkovito može liječiti. Kako bi to pojasnile, dvije vrsne neurologinje, prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes i akademkinja Vida Demarin, napisale su knjigu o migreni

G otovo svaka peta žena i svaki deseti muškarac pati od glavobolje, a svatko od nas barem jednom u životu doživjet će glavobolju. Među glavoboljama migreni pripada posebno mjesto jer je karakterizira srednje jaka i jaka bol jedne polovice glave koja neliječena traje od četiri do 72 sata, često praćena mučninom i/ili povraćanjem, osjetljivošću na zvukove, mirise i svjetlo, bljeskovima pred očima, dvoslikama, trncima na licu, oduzetošću dijela tijela... Simptomi se često pogoršavaju uz fizičku aktivnost pa oboljeli tijekom napadaja migrene uglavnom leže u zamračenoj sobi, u tišini pola ili čak više dana. Brojna su epidemiološka istraživanja pokazala da znatan postotak ljudi pati od glavobolje migrenskog tipa, a pretpostavlja se da u Hrvatskoj od migrene pati 18 posto stanovništva.


Nemogućnost funkcioniranja

Oko tri četvrtine bolesnika s migrenom ima smanjenu sposobnost funkcioniranja na poslu, a više od polovice ne može uopće funkcionirati te izostaju s posla jer im je potrebno kućno liječenje. To je i jedan od razloga zašto velik broj oboljelih od migrene ne odlazi svom liječniku niti uzima odgovarajuću terapiju. Liječnika, nažalost, posjeti samo četvrtina oboljelih. Kako bi pomogle objasniti ovu najdulje poznatu vrstu glavobolje, čiji opis seže u Mezopotamiju 3000 godina prije Krista i 2600 godina prije oca medicine - Hipokrata, kada se migrena još smatrala božanskom kaznom, dvije uvažene neurologinje, prof. Vanja Bašić Kes i akademkinja Vida Demarin, napisale su knjigu "Migrena", koju je nedavno izdala Medicinska naklada. U njoj pišu što je potiče, a što liječi, kako se dijagnosticira, zašto je važno odrediti točan tip glavobolje te, među ostalim, kome je namijenjena nova vrsta specifične terapije - monoklonskim protutijelima antagonista peptida povezanog s genom kalcitonina (CGRP) i njegova receptora.

image

Neurologinja Vanja Bašić Kes

FOTOGRAFIJE: BORIS KOVACEV/CROPIX

- Zahvaljujući otkriću nove specifične terapije unatrag nekoliko godina imamo novi pristup liječenju migrene. Za razliku od prijašnje nespecifične oralne terapije, bolesnici s nepodnošljivim čestim migrenskim glavoboljama već za nekoliko tjedana osjete poboljšanje, kvaliteta života je znatno bolja, a intenzitet glavobolje i količina lijekova u akutnom napadaju znatno su smanjeni - kaže prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes, spec. neurolog i neuroimunolog u Klinici za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice. Ističe da terapiju za migrenu može propisati specijalist neurolog pa je važno da oboljeli dođe neurologu koji liječi migrenu.

- Migrena je stanje s kojim se živi kao i sa svakom kroničnom bolešću. Oboljelog treba shvatiti ozbiljno, jer migrena sa sobom nosi patnju i nerijetko potpunu nemogućnost funkcioniranja tijekom migrenskih napadaja. No, kada se napravi kompletna dijagnostika i odredi što je u podlozi glavobolje, može se propisati i adekvatna terapija. Migrena se liječi u akutnoj fazi, ali postoji i preventivna terapija, primjerice za one koji ima ju tri do četiri napadaja mjesečno - kaže prof. Bašić Kes.


Pojavljuje se u ranoj mladosti

Obično se migrena počinje pojavljivati već u adolescentskoj dobi, najžešća je u srednjim godinama, a u starijoj dobi se smanjuje. Ako se glavobolja nalik migreni prvi put pojavi u srednjim godina, kompletnom neurološkom obradom utvrdit će se mogući drugi uzroci, koji mogu oponašati simptome migrene i prema tome odrediti terapija. Zanimljiva je činjenica, pišu autorice u knjizi, da je incidencija migrene prije puberteta veća u dječaka nego u djevojčica. Nakon puberteta omjer se mijenja i povećava na štetu žena. S četrdeset godina među oboljelima od migrene na više od tri žene dolazi jedan muškarac. Unatoč tome što je migrena kompleksan sindrom glavobolje, samo jedna četvrtina oboljelih posjeti liječnika, dok većina ne posjeti ni liječnika obiteljske medicine, a kamoli neurologa specijaliziranog za dijagnosticiranje i liječenje migrene. Uz to, mnogi ne znaju da se migrena može spriječiti, već smatraju da se ne može liječiti ili često na svoju ruku piju analgetike, koji uglavnom ne koriste, a čak, kaže prof. Bašić Kes, mogu i naštetiti. I to je jedan od razloga zašto su prof. Bašić Kes i akademkinja Demarin napisale knjigu.

image

Akademkinja Vida Demarin

FOTOGRAFIJE: DAMIR KRAJAC/CROPIX

- Mnogo je razloga zašto se svi oboljeli ne liječe, a među najvažnijima su neinformiranost o suvremenim mogućnostima liječenja, krivo postavljena dijagnoza, krivo propisana terapija, komorbiditeti te nedovoljna suradnja liječnika i pacijenta. Mnogi pacijenti nisu svjesni da imaju migrenu, već bol pripisuju sinusnoj glavobolji i ne dobivaju odgovarajuću terapiju. A to je važno jer je, uza sve što sa sobom nosi, migrena često udružena s depresijom, anksioznim poremećajima, epilepsijom, alergijom, astmom, što oboljele dodatno opterećuje - ističe prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes. Uz to, objašnjava, osobe s migrenom češće imaju povišeni kolesterol, povećan krvni tlak te prije obolijevaju od koronarne bolesti ili moždanog udara. U nekim je istraživanjima ustanovljena i povezanost učestalosti i težine migrene s povećanim indeksom tjelesne mase, hipertenzijom, hiperkolesterolemijom, oštećenom osjetljivosti na inzulin i povišenim razinama homocisteina. Istraživanja su također pokazala povezanost migrene i upalnih markera koji su pokazatelji sistemske upale, primjerice povećan C-reaktivni protein (CRP), interleukina, faktora alfa-tumorske nekroze...


ŠTO AKTIVIRA MIGRENU

Emocionalni stres - tjeskoba, potištenost, uzbuđenje, stres ili opuštanje nakon stresa u 80 posto slučajeva uzrokuju migrenu.

Hormonski status - oralni kontraceptivi, hormonska nadomjesna terapija, mjesečnica, ovulacija u 65 posto slučajeva uzrokuju migrenu.

Vanjski podražaji - klima, promjene vremenskih prilika, velike nadmorske visine, vruće kupke, intenzivni mirisi, buka...

Fizički podražaji - putovanje, umor, tjelovježba, pušenje, gladovanje, nesanica, dulje spavanje, spolni odnos. l Prehrana - čokolada, sir, alkohol, kofein, kineska hrana, umjetni zaslađivači...

Lijekovi - estrogen, nitroglicerin, hidralazin, histamin, ranitidin.

Sistemska bolest - trauma glave, zubobolja. (Izvor: Migrena, Vanja Bašić Kes, Vida Demarin, Medicinska naklada, 2022.)


Prava dijagnoza

Kvaliteta života značajno se razlikuje u pojedinim tipovima glavobolje, a i način liječenja je drugačiji. Zbog toga je iznimno važno pravilno postaviti dijagnozu za svakog pacijenta. U knjizi "Migrena" navode se detaljne klasifikacije migrenske glavobolje i načini liječenja za svaki tip pa je knjiga odlična za liječnike. Najnovijom klasifikacijom razlikuje se, među ostalim, i epizodična migrena povezana s menstrualnim ciklusom i kronična migrena prema trajanju remisije. Kronična migrena je ona koja se pojavljuje 15 dana (i više) u mjesecu tijekom više od tri mjeseca, a kad migrena traje dulje od 72 sata, riječ je o migrenskom statusu. Kronična migrena je relativno nedavno definirana vrsta migrene, a oko četvrtine onih koji pate od ovog oblika ima vrlo ozbiljnu invalidnost povezanu s glavoboljom. Nažalost, upozoravaju neurologinje, samo petina onih koji ispunjavaju kriterije za kroničnu migrenu je ispravno dijagnosticirana. Obiteljski liječnici mogu točno znati kada pacijenta treba uputiti specijalistu na daljnju obradu, kada propisati koji lijek te važnost praćenja uzimanja terapije. Edukacija oboljelih iznimno je važna jer je, primjerice, moguće utjecati na faktore koji povećavaju rizik da epizodična migrena preraste u kronični oblik, a to su pretilost, smetnje spavanja, previše kofeina, prekomjerna upotreba analgetika...


Dnevnik migrene

U knjizi se također opisuju okidači glavobolja i migrene u kojima ljudi mogu prepoznati svoje simptome o kojima nisu bili upoznati. Primjerice, uočeno je da je pojava migrene u većine oboljelih povezana i s porastom vlažnosti, padom tlaka i temperature zraka. Također je uočeno da se migrena češće pojavljuje u danima s većom koncentracijom štetnih sastojaka zraka. Dodatno i vidni, slušni, njušni i drugi senzorni podražaji iz okoline mogu provocirati migrenski napadaj - dugotrajan rad na računalu, igranje kompjutorskih igrica, izloženost buci, intenzivnim mirisima, boravak u zadimljenim ili pretjerano ugrijanim prostorijama. Uz to, na nastanak migrene utječu i poremećaji gornjeg dijela vratne kralježnice, a učestalo se među okidačima pojavljuju jak stres ili opuštanje nakon stresa, promjene razine spolnih hormona u žena, glad, dehidriranost, alkohol, kofein, nesanica, određene namirnice...

- Pažljivo vođenje dnevnika migrene i analiza mogućih provocirajućih čimbenika omogućuju da se oni otkriju, a njihovom eliminacijom, promjenom životnog stila i navika, primjerice spavanje, dovoljan unos tekućine, pažljiv odabir prehrane, redovita umjerena tjelesna aktivnost i slično, moguće je smanjiti broj migrenskih napadaja, kontrolirati migrenu i poboljšati kvalitetu življenja - navode neurologinje.


Važnost neuropeptida

CGRP Uzrok migrene nije u potpunosti razjašnjen, međutim istraživanja pokazuju genetsku sklonost posebno za razvoj migrene s aurom (uvod u glavobolju koji ima 20-35 posto bolesnika s migrenom). Ispostavilo se da se rizik za migrenu povećava ne samo ako jedan ili oba roditelja imaju migrenu nego i onda kada u obitelji postoji rođak koji ima migrenu.

- U posljednje je vrijeme došlo i do važnih spoznaja koje su uvelike pomogle u pronalasku uspješnih lijekova koji su učinkoviti u smanjenju broja i težine napadaja. Primjerice, prilično rasprostranjen neuropeptid povezan s genom kalcitonina (CGRP) u fokus neuroznanosti došao je kad je njegova prisutnost otkrivena u središnjem i perifernom živčanom sustavu, a uloga mu je modulacija prijenosa boli i vazodilatacija (širenje krvnih žila). Za razliku od drugih neuropeptida, pokazalo se da se razine peptida CGRP znatno povisuju tijekom migrene i vraćaju se u normalu s prestankom glavobolje. Tako se iskristalizirao kao ključna molekula u nastanku migrene i glavni target za osmišljavanje lijekova. Unatrag nekoliko godina na tržištu su lijekovi iz skupine monoklonskih protutijela, brojna klinička istraživanja potvrdila su njihovu učinkovitost i dobru podnošljivost. U Hrvatskoj su odobreni na teret HZZO-a. Djeluju tako što sprečavaju nastanak boli ili zaustavljaju prijenosni put do dijelova mozga zaduženih za percepciju boli - kaže prof. dr. sc. Bašić Kes. Ističe da je najvažniji kriterij za početak terapije monoklonskim protutijelima na CGRP i njegov receptor, koje je odobrio HZZO, postojanje najmanje četiri dana migrenske glavobolje mjesečno u odraslih bolesnika. Lijek se daje potkožno pomoću autoinjektora jednom mjesečno, odnosno svaka tri mjeseca.


Komplementarne metode liječenja

Sve se veća važnost u liječenju migrena pripisuje komplementarnim metodama - promjenama u prehrani (uključivanje dodataka riboflavina, koenzima Q10, magnezija i ekstrakta korijena lopuha) i životnom stilu te alternativnim terapijama kao što su kognitivno-bihevioralna terapija, neurofeedback, neuromodulacija i, kako kaže prof. Bašić Kes, neizostavna akupunktura. I istraživanja su dokazala njezinu učinkovitost u ublažavanju migrena. U Europi i Americi odobreno je i liječenje kronične migrene botoksom, odnosno botulinskim toksinom tipa A. Glavobolje, pa i migrenu, važno je liječiti ne samo kako bi se poprav i l a kvaliteta života i omogućilo funkcioniranje u svakodnevnom životu već i stoga što ona može povećati rizik za druga stanja, ali i pratiti druge bolesti. Primjerice, migrena je češća u žena koje imaju multiplu sklerozu (MS), autoimunu bolest središnjeg živčanog sustava od koje u Hrvatskoj, prema procjenama, boluje oko šest tisuća osoba. Migrena se može shvatiti kao prvi simptom MS-a, a također je moguće da lijekovi poput interferona ili druge popratne bolesti kao što je depresija utječu na pojavu migrene. Također, osobe koje pate od migrene imaju povećan rizik za moždani udar. Poznato je i da pušenje i uzimanje oralnih kontraceptiva povećavaju rizik za moždani udar kod onih koji pate od migrene s aurom. Nažalost, u osoba s migrenskom glavoboljom može se razviti i migrenski infarkt, rijedak podtip moždanog udara. Srećom, prognoza je u većini slučajeva dobra. Oni koji pate od migrene (bez aure) dvostruko češće imaju i spontane karotidne ili vertebralne arterijske disekcije, koje inače uzrokuju manje od dva posto svih moždanih udara, no u mladih i osoba srednjih godina uzrokuju svaki četvrti moždani udar. I uzimanje nekih lijekova povezuje se s povećanim rizikom za moždani udar u osoba s migrenom. Prvenstveno se to odnosi na oralne kontraceptive koji sadrže visoke doze etinilestradiola, zatim na triptane, koji se rabe u akutnom liječenju migrene, ali su istraživanja dokazala da su sigurni za dugotrajnu upotrebu i tada ne nose povećan rizik za moždani udar.

Teme
Linker
16. lipanj 2022 19:28