Poznato je da klima uređaji koji se redovito ne čiste mogu biti izvor bakterije koja izaziva legionarsku bolest i može dovesti do upale pluća s kobnim posljedicama. Upravo je ljeto razdoblje kada su klimatizacijski uređaji u punom pogonu, no stručnjaci su upozorili da opasnost nije samo u loše održavanim klima-uređajima. Legionarska bolest također se može širiti putem slavina i tuševa, hidromasažnih kada i bazena.
Dr. Simon Clarke, mikrobiolog sa Sveučilišta u Readingu, za MailOnline rekao je da se bakterija legionele može naći u gotovo bilo čemu što ima klimatizacijski sustav ili složeni vodovodni sustav, uključujući tuševe, hidromasažne kade, čak i fontane. Osim u vodovodima i uređajima za hlađenje, legionele su često prisutne i u uređajima za zagrijavanje i isparavanje vode ili ovlaživanje zraka.
Klimatizacijski sustavi ponekad mogu postati kontaminirani kao i velike zgrade, poput hotela i uredskih blokova, gdje se legionela raste i širi u vodoopskrbi. Posebno je problem u toplim klimatskim uvjetima, jer toplina pomaže bakterijama u reprodukciji. Bazeni i jedinice za prljavi zrak uobičajena su mjesta kontaminacije jer mogu akumulirati toplu i stajaću vodu koja se raspršuje kao kapljice u zraku, koje se zatim udišu. Također. Bakterije koje se prirodno nalaze u vodi, mogu se zadržati u tuševima i slavinama koje se ne koriste nekoliko dana. Klimatizacijski uređaji u automobilima nisu problem jer ne koriste vodu, već plin i zahtijeva drugačije održavanje.
Kako smanjiti opasnost
Sve klimatizacijske uređaje kao i mjesta na kojima se zadržava voda treba redovito čistiti. Kod kuće možete smanjiti rizik od legionarske bolesti uklanjanjem bilo kakvog nakupljanja oko glava tuša i slavina jer se tamo može zadržavati voda, Također, ako imate tuševe ili slavine koje niste koristili u posljednje vrijeme, trebali biste ih isprati tekućom vodom pet minuta svaka dva tjedna. Ako posjedujete hidromasažnu kadu ili kućni spa, također je bitno da je redovito isušujete, čistite i dezinficirate. Bojlere za grijanje tople vode potrebno je godišnje najmanje jednom isprazniti, očistiti od taloga i kamenca, dezinficirati te isprati. Povremeno, kada se voda najmanje koristi (npr. noću), podići temperaturu u bojlerima između 60°C i 70°C kroz dva sata kao mjeru termičke dezinfekcije. Zdravstvene i sigurnosne smjernice kažu da se zalihe tople vode moraju držati na najmanje 50 stupnjeva Celzijevih, a hladna voda treba biti ispod 20 stupnjeva kako bakterije ne bi mogle preživjeti niti se reproducirati. Klima uređaje najmanje jednom godišnje mora očistiti ovlašteni serviser.
U većoj mjeri legionela se dobije tijekom godišnjeg odmora ili putovanja i boravka u hotelima stoga se savjetuje, primjerice, uvijek pokrenuti slavinu i tuš prije nego što dođete u kontakt s vodom. Sezonski rad hotela ili malo gostiju u hotelu povećavaju rizik od širenja bolesti.
Tko je u povećanom riziku
Nakon što se infekcija dijagnosticira, liječnici tada stanje nazivaju legionarskom bolešću. U blažem obliku nalikuje gripi, inkubacija traje od nekoliko sati do dva dana. Moguća je pojava suhog kašalj, no upala pluća se ne razvija. Nije potrebno uzimati antibiotike, a bolest spontano prolazi za dva do sedam dana. Teži oblik legionarske bolesti prati vrlo visoka temperatura (iznad 39°C), teška upala pluća i visoka smrtnost. Inkubacija iznosi od dva do deset dana. Osim pluća bolest zahvaća jetru, bubrege, probavni trakt i središnji živčani sustav. Legionarska bolest se liječi antibioticima i simptomatski. Oporavak je dug.
Prosječna stopa smrtnosti je oko jedan od deset posto. No, među onima s oslabljenim imunosnog sustava, poput osoba koje imaju reumatoidni artritis ili zatajenje bubrega, može biti i do 30 posto. Iako svatko može razviti legionarsku bolest, neki ljudi imaju veći rizik od infekcije. To se odnosi na starije osobe, pušače i bivše pušači, osobe koje piju alkohol, osobe s kompromitiranim imunosnim sustavom, bolestima dišnog sustava ili kroničnim bolestima poput dijabetesa ili zatajenja bubrega.
Koji simptomi upućuju na legionelu
Simptomi legionarske bolesti slični su upali pluća. Mogu se razviti između dva i 10 dana nakon udisanja bakterija i uključuju:
* kašalj
* visoku temperaturu
* otežano disanje
* bol ili nelagodu u prsima
U teškim slučajevima mogu se javiti i:
* mučnina
* proljev
* konfuzija.