Evo što sami možemo učiniti
 FOTOGRAFIJE: Shutterstock
Živim.hr/Sponzorirani sadržaj
Živim.hr/Sponzorirani sadržaj
oprez

Nije nimalo bezazleno! Dugotrajna nesanica i poremećen cirkadijani ritam mogu dovesti i do ozbiljnih zdravstvenih problema

22. veljača 2021.
Primjetni znaci neispavanosti su pretjerana pospanost, učestalo zijevanje, razdražljivost, umor preko dana, a iznutra neispavanost pogađa srce i krvne žile, imunitet, rad mozga, disanje, probavu...

Ako ste ikada proveli noć okrećući se po krevetu, znate kakvi ste bili idućeg dana – umorni, mrzovoljni, smeteni. No, ako često ne uspijevate noću dovoljno odspavati, posljedice će biti ozbiljnije, jer dugotrajna neispavanost iscrpljuje mentalne sposobnosti i ugrožava tjelesno zdravlje.

Neispavanost je uzrokovana trajnim nedostatkom sna ili njegovom lošom kvalitetom. Spavate li redovito manje od sedam sati posljedice će se postupno odraziti na cijelom tijelu i na kvaliteti življenja. Uzrok manjka sna i njegove loše kvalitete može biti neki od poremećaja spavanja.


Kad se poremeti unutarnji sat

Je li neispavanost uzrokovana poremećajem spavanja utvrdit će liječnik. Najčešći takvi poremećaji su apneja u snu, nesanica, narkolepsija, sindrom nemirnih nogu i poremećaji cirkadijanog ritma.

Cirkadijani ritam (lat. circa = približno i diem = dan) ili biološki dnevni ritam naziv je za naš 24-satni unutarnji sat koji kontrolira ciklus budnosti i spavanja. Poremećaji su uzrokovani stalnim ili povremenim ometanjem obrasca spavanja koje može biti rezultat „greške” unutarnjeg sata ili pak nesklada između unutarnjeg sata i vanjskih uvjeta koji utječu na vrijeme i trajanje spavanja.

Više je tipova poremećaja cirkadijanog ritma.1

● Sindrom odgođene faze spavanja

Zaspite i budite se više od dva sata kasnije od onoga što se smatra normalnim ciklusom spavanja i budnosti. Primjerice, noćna ste ptica koja ne može zaspati prije 3 ujutro, niti se probuditi prije 13 sati. Uz to, najbudniji ste kasno noću; morate li ustati rano, pospani ste cijeli dan; doživljavaju vas kao lijenu osobu; poremećaj je najčešći kod adolescenata i mladih odraslih; češći je u nekim obiteljima.

● Sindrom pomaka faze spavanja unaprijed

Zaspite rano, od 18 do 21 sat, i budite se rano, od 2 do 5 sati. Uz to, žalite se na nesanicu, pospani ste popodne, poremećaj je najčešći kod osoba srednje i starije dobi, češći je u nekim obiteljima.

● Nepravilan ritam spavanje-budnost

Osoba može zadrijemati više puta tijekom 24-satnog perioda. Simptomi su kronična nesanica i pretjerana pospanost. Poremećaj je najčešći kod ljudi s neurološkim poremećajima.

● Ciklus spavanje-budnost koji ne traje 24 sata

Unutarnji sat dulji je od 24 sata. Ciklus spavanja i budnosti svaki dan se odgađa za sat ili dva. Poremećaj je najčešći kod slijepih osoba.

● Jet lag

Unutarnji sat ometen je zbog avionskog putovanja u destinaciju udaljenu dvije vremenske zone ili više. Putovati na istok teže je nego na zapad, jer je lakše odgoditi spavanje nego zaspati ranije.

● Poremećaj zbog smjenskog rada

Smjenski rad konstantno i uvijek iznova remeti san, što dovodi do nesanice i prekomjerne pospanosti, promjena raspoloženja, probavnih smetnji, slabijeg libida. Povećan je rizik za zloporabu alkohola i droga, debljanje, visoki tlak, srčane bolesti, neke vrste raka.


Kako nas neispavanost pogađa

Revizija studija iz 2010. pokazala je da premalo noćnog sna povećava rizik od preuranjene smrti.2

Primjetni znaci neispavanosti su: pretjerana pospanost, učestalo zijevanje, razdražljivost, umor preko dana.

Kronična neispavanost može ometati rad unutrašnjih tjelesnih sustava.3

* Središnji živčani sustav: Dok spavamo, stvaraju se veze među neuronima u mozgu koje pomažu da zapamtimo nove informacije. Ako smo neispavani, mozak je iscrpljen i ne može dobro raditi. Zbog toga se lošije koncentriramo, oslabljena je koordinacija, povećan je rizik za nesreću. Neispavani ljudi mogu biti skloni promjenama raspoloženja, teže procjenjuju situacije, slabi im kreativnost. Duga neispavanost može dovesti do vizualnih i slušnih halucinacija, impulzivnog ponašanja, anksioznosti, depresije... Neispavana osoba može tijekom dana doživjeti mikrospavanje, tj. epizode spavanja od nekoliko sekundi kojih nije niti svjesna. Po život su opasne ako se dogode tijekom vožnje automobila, upravljanja strojem i sl.

* Imunosni sustav: Dok spavamo, imunosni sustav proizvodi antitijela i citokine, proteine koje nas čuvaju od bakterija i virusa. Ako spavamo prekratko, imunosni sustav neće moći izgraditi svoje obrambene snage.

* Dišni organi: Apneja u snu prekida spavanje i srozava kvalitetu sna. Prekidi disanja prekidaju i san, pa dolazi do neispavanosti, što osobu čini podložnijom dišnim infekcijama.

* Probavni sustav: Neispavanost može biti rizični faktor za debljanje. Spavanje, naime, utječe na leptin i grelin, hormone koji kontroliraju osjećaj gladi i sitosti. Leptin javlja mozgu kada smo dovoljno jeli. Ako nam manjka sna, mozak reducira produkciju leptina, a podiže produkciju grelina koji stimulira apetit.

* Srce i krvne žile: Spavanje igra ključnu ulogu u obnavljanju srca i žila. Ljudi koji premalo spavaju vjerojatnije će oboljeti od kardiovaskularnih bolesti nego oni koji redovito spavaju dovoljno.

Analiza objavljena u „European Journal of Preventive Cardiology” povezala je nesanicu s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara.4


Što sami možemo učiniti

Pokušajte spavati u skladu s preporukama za pojedinu dob – osobama od 18. do 64. godine preporučuje se sedam do devet sati sna. Kako biste to lakše postigli izbjegavajte dnevno drijemanje; ne pijte kofein popodne i navečer; liježite svaku večer u isto vrijeme; budite se svako jutro u isto vrijeme; opuštajte se prije lijeganja – napravite kupku, čitajte, meditirajte; nemojte jesti nekoliko sati prije spavanja; ne pijte alkohol; vježbajte redovito, ali ne neposredno prije spavanja; pomozite si biljnim lijekovima koji ne stvaraju navikavanje; prije spavanja ne gledajte u ekrane.


*Persen je tradicionalni biljni lijek za primjenu kod naznačenih indikacija temeljenih na iskustvu dugotrajne uporabe. Persen je dostupan bez recepta, u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima. Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.​


1https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/12115-circadian-rhythm-disorders

2https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2864873/

3https://www.healthline.com/health/sleep-deprivation/effects-on-body

4https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/2047487317702043

Teme
Linker
22. veljača 2021 14:46