Pušenje, povišen arterijski tlak, neregulirana šećerna bolest, poremećaj metabolizma masti koji je neprepoznat, odnosno koji se ne liječi, nekretanje, nezdrava prehrana i sve češće pretilost.
Mnogi će očekivati da u "glavnoj ulozi" bude stres, ali stres sam po sebi neće imati većeg utjecaja na pojavnost kardiovaskularnih bolesti ako se usredotočimo na promjene i liječenje spomenutih ključnih, klasičnih čimbenika kardiovaskularnog rizika. Izuzetno velik problem je pušenje. U nas puši gotovo jedna trećina odraslih, što je desetak ili više posto u odnosu na prosjek Europske unije.
Dodatni alarm
Pušenje je navika zbog koje umire polovica svih onih koji puše, bilo od srčanog ili moždanog udara prouzročenog pušenjem, bilo od raka pluća ili neke druge zloćudne bolesti. Prekomjerna konzumacija alkohola, primjerice više od 2 dl vina na dan za muškarce te više od 1 dl vina za žene, također donosi povišen rizik obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila.
Naslijeđe, dakle prijevremena srčana bolest ili srčana smrt u srodnika važan je dodatni alarm pa takve osobe valja kontrolirati češće kako bismo otklonili sve rizične čimbenike i poremećaje koji se mogu kontrolirati i liječiti, a najčešće je upravo riječ o vodećim čimbenicima kardiovaskularnog rizika.
ČITAJTE I: VELIKI VODIČ 'BOLESTI SRCA I KRVIH ŽILA' Sve što trebate znati u više od 40 najčešćih pitanja i odgovora