Multipla češće pogađa žene

 FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
Ana Dukić
Ana Dukić
Velika studija potvrdila

Ne znate koji je uzrok vaše autoimune bolesti? Može biti i trauma iz djetinjstva

12. travanj 2022.
Studija u kojoj je sudjelovalo gotovo 78 tisuća Norvežanki otkrila je da izloženost emocionalnom, seksualnom i fizičkom nasilju može pridonijeti riziku od multiple skleroze


Traume iz djetinjstva imaju nevjerojatan utjecaj na gotovo sve segmente života osobe koja ju je doživjela. Nažalost, to može utjecati i na to kako osoba komunicira, ponaša se i je li samopouzdana. Najveći trag će ostaviti traume uzrokovane nasiljem jer će osoba doživjeti nevjerojatnu bol, ali i stvarne zdravstvene posljedice.

Nova velika studija objavljena u časopisu Journal of Neurology Neurosurgery & Psychiatry u kojoj je sudjelovalo gotovo 78 tisuća Norvežanki otkrila je da negativna iskustva iz djetinjstva, posebno izloženost emocionalnom, seksualnom i fizičkom nasilju, mogu pridonijeti riziku od multiple skleroze (MS). Multipla skleroza najčešća je kronična upalna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava. Imunološki sustav tijela pogrešno napada živčane stanice, uništavajući zaštitni sloj mijelina koji ih okružuje, što može dovesti do kronične boli, grčeva mišića, utrnulosti, čak i gubitka vida.

- Nasilje, zanemarivanje i disfunkcionalnost u obitelji su ekstremne vrste stresa - stoji u medicinskom istraživanju koje je vodila Karine Eid. Upravo su to vrste stresa koje mogu biti faktori rizika.

Kroničan stres negativno utječe na psihičko i fizičko zdravlje, a stresni događaji mogu biti okidač za upale kod ljudi s multiplom sklerozom. Međutim, velika je nepoznanica mogu li se veliki traumatski događaji u djetinjstvu godinama kasnije manifestirati te povećati rizik od razvoja MS-a.

Studija iz 2009. Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) otkrila je da ljudi koji dožive ili svjedoče nasilju kao djeca, vjerojatnije će završiti u bolnici zbog bilo koje od 21 autoimune bolesti. To se može dogoditi godinama kasnije.


Kako su istraživači došli do zaključaka?

Kako bi norveški znanstvenici došli do poveznice između multiple skleroze i trauma iz djetinjstva, paralelno su pregledali podatke iz nacionalne norveške studije koja je pratila trudnice od 1999. do 2018. s bolničkim kartonima i nacionalnim registrom dijagnoza MS-a u Norveškoj.

Istraživači su otkrili da žene koje su doživjele emocionalno i seksualno zlostavljanje prije 18. godine imali su povećani rizik od razvoja multiple skleroze kasnije. Od 300 žena kod kojih se razvila multipla, gotovo jedna četvrtina je otkrila da su doživjele zlostavljanje tijekom djetinjstva.

Najizraženija povezanost između traume i multiple skleroze bila je među ženama koje su doživjele seksualno zlostavljanje (65% povećani rizik od razvoja) i među onima koje su doživjele više od jedne vrste traume (66-99% povećani rizik).

Jedan od načina interpretacije ovih podataka je da trauma iz djetinjstva i stres zbog toga mogu pogoršati rizik od MS-a kod ljudi s koji već imaju predispozicije za ovu bolest, bilo da se radi o genetici ili načinu života.

Zašto? Istraživači smatraju da trauma može previše stimulirati tjelesni odgovor na stres ili poremetiti imunološki sustav, što dovodi tijelo u pojačano stanje kroničnog stresa i upale koja dovodi do bolesti.

S obzirom na to da su traume iz djetinjstva već povezane s kroničnim zdravstvenim problemima kao što su srčane bolesti, dijabetes, depresija i pretilost, a one uključuju upalu, svakako postoji mogućnosti da su povezane i s multiplom.

Međutim, razdvojiti učinak traume i stresa u MS-u je komplicirano jer postoji mnogo mogućih uzroka ove zagonetne bolesti: nedostatak sunčeve svjetlosti, previše zagađenja zraka, prehrana prerađenom hranom, genetika i uobičajene virusne infekcije.

Ipak, istraživanja sugeriraju da djetinjstvo može biti faktor rizika bez obzira na druge čimbenike.

- Bolje razumijevanje čimbenika rizika i vremenska izloženosti riziku može otvoriti vrata za prevenciju i dati daljnji uvid u mehanizme bolesti - navodi Eid.

- Izloženost zlostavljanju kao jednokratnom incidentu mogla bi imati drugačiji učinak u usporedbi s ponavljajućim zlostavljanjem - pišu istraživači.

Drugim riječima, sprječavanje više vrsta i ponavljajućih oblika zlostavljanja može dovesti do sprječavanja nekih bolesti. Jasno je da ovdje postoji mnogo delikatnih čimbenika, ali s obzirom na rastući globani trend razvoja MS-a i cjeloživotne učinke trauma, nalazi studije svakako zahtijevaju daljnje istraživanje veza između njih.

Naravno, važno je napomenuti da ovakva opservacijska istraživanja, čak ni velike analize, ne mogu utvrditi uzroke, već mogu samo, kao i u ovom slučaju, ukazati na povezanost između ranih životnih okolnosti i bolesti sciencealert.


Koji su simptomi multiple skleroze?

Simptomi bolesti i njihova učestalost se razlikuju od osobe do osobe, a ovo su najčešći

  • Umor - neki ljudi doživljavaju 'MS upornost', vrlo ozbiljan umor koji se javlja svakodnevno. Oboljeli tvrde da tako nešto prije nisu doživjeli i da se ovaj tip umora uvelike razlikuje od onog "normalnog"
  • Utrnulost - može se pojaviti na licu, tijelu, nogama ili rukama te može otežavati hodanje, držanje predmeta
  • Trnci - rezultat oštećenih živaca koji šalju mješovite signale različitim dijelovima tijela
  • Problemi s ravnotežom i koordinacijom - oboljeli kažu kako doživljavaju iznenadnu slabost u udovima, toliku da im predmeti ispadaju iz ruku
  • Spastičnost - može uključivati ukočenost, kao i nehotične kontrakcije mišića
  • Bol - osoba može osjetiti snažan osjećaj peckanja u nogama, stopalima ili rukama
  • Problemi s vidom - dvostruka slika, bol u oku, zamućen vid
  • Disfunkcija mjehura - izuzetno česti ili izuzetni rijetki odlasci na toalet
  • Konstipacija
  • Vrtoglavica i vertigo - nisu česti simptomi, ali se mogu pojaviti
  • Seksualna disfunkcija
  • Depresija
Teme
Linker
29. lipanj 2022 11:32