Znakove razvoja Alzheimerove bolesti nije teško uočiti, jednom kada naučite na što treba obratiti pažnju. No, demencija nije bolest koju je lako staviti u okvire, to je termin koji opisuje cijeli skup promjena u pamćenju, razmišljanju i osobnosti koje utječu na ukupnu sposobnost funkcioniranja oboljele osobe, upozorava dr. Scott Kaiser, gerijatar s Pacifičkog neuroznanstvenog instituta u Santa Monici.
- Alzheimerova bolest može biti potaknuta različitim bolestima i stanjima mozga i to je najčešći oblik demencije - kaže dr. Kaiser.
Liječnici navode sedam ključnih simptoma na koje treba paziti kod sebe i kod drugih, kako bi se na vrijeme prepoznao početak razvoja bolesti.
1. Teškoće u upravljanju novcem
Jedan od prvih mogućih znakova povezanih s kognitivnim propadanjem, demencijom ili Alzheimerovom bolešću je slabljenje sposobnosti za upravljanje novcem, ističe gerijatrica Krystal L. Culler s Global Brain Health Institutea u San Franciscu.
- Ne samo što se osoba muči s donošenjem financijskih odluka, nego postaje i lakša meta financijskih prevara (mailom, poštom, teleprodajom, nagradnim igrama itd.), jer joj opada sposobnost prepoznavanja opasnosti i zaboravlja je li platila svoje obaveze - kaže dr. Culler.
2. Zaboravljanje naučenih vještina
Oboljeli zaboravljaju radnje koje su prije normalno obavljali, primjerice, kako upotrebljavati daljinski upravljač, računalo, neki alat. Ostavljaju poslove nedovršenima i mogu zaboraviti pripremati neko jelo koje su uobičajeno pripremali.
3. Zaboravljanje novih informacija
Oboljele osobe zaboravljaju važne datume i događaje te mogu stalno postavljati isto pitanje. Zbog toga se moraju oslanjati na članove obitelji koji ih podsjećaju na to što treba obaviti i pomažu im da to učine.
4. Problemi u izražavanju
Događa se da oboljela osoba iznenada zastane usred razgovora i ne zna kako ga nastaviti. Moguće je i da ponavlja istu rečenicu ili se ne može sjetiti naziva predmeta koji su joj dobro poznati. Oboljelima može biti teško pratiti razgovor i uključiti se u njega.
5. Povlačenje iz omiljenih aktivnosti
U ranim fazama bolesti možete početi primjećivati da osoba nije više tako aktivna u bavljenju hobijima i interesima kao što je bila prije. Primjerice, može prestati odlaziti u klub ili na tečaj ili početi propuštati izlete i druženja na koje je pozvana. Kako kognitivne teškoće stavljaju pred osobu sve više izazova, tako može početi izbjegavati aktivnosti u kojima bi njeni nedostaci mogli doći do izražaja, posebno pred prijateljima i članovima obitelji. Oboljeli to najčešće rade jer se boje osude okoline.
6. Slabljenje orijentacije i snalaženja u prostoru
Uz to što mogu zaboraviti koji je dan i datum, kod oboljelih se može pojaviti problem u procjenjivanju udaljenosti ili u sagledavanju objekta u tri dimenzije. Tada korištenje stuba ili parkiranje automobila postaje mnogo teže.
7. Promjene osobnosti, raspoloženja i ponašanja
Mogući primjeri takvih promjena su neobjašnjive promjene u osobnosti, depresija i/ili anksioznost i variranje raspoloženja, novi i neprimjereni oblici ponašanja, značajna razdražljivost i uznemirenost, halucinacije, paranoja, zablude...