FOTOGRAFIJE: shutterstock
Sponzorirani sadržaj
Sponzorirani sadržaj
zdravlje

Na bolji život s dijabetesom utječe vježbanje

25. siječanj 2021.
Na žalost, samo se mali broj oboljelih osoba uključuje u programe strukturiranog tjelesnog vježbanja pod nadzorom i vodstvom kineziologa

Osobe oboljele od šećerne bolesti svakodnevno se susreću s brojnim izazovima te im je važna kontinuirana edukacija i potpora. Obzirom da liječenje šećerne bolesti počiva na zdravim životnim navikama, koje uključuju prehranu i tjelesnu aktivnost, važno ih je promovirati prilikom svakog susreta s bolesnicima i posvetiti im pažnju, kao što je posvećujemo lijekovima koje propisujemo i želimo da bolesnici pravilno i redovito uzimaju.

Na žalost, samo se mali broj oboljelih osoba uključuje u programe strukturiranog tjelesnog vježbanja pod nadzorom i vodstvom kineziologa. Stoga je važno da poticaj na vježbanje i osnovne informacije o vrsti i intenzitetu tjelesnog vježbanja dobiju od zdravstvenih djelatnika.

Za većinu oboljelih osoba od šećerne bolesti to uključuje 150 minuta tjedno akumulirane aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog odnosno visokog intenziteta, uz vježbe snage 3 puta tjedno. Pod aerobnom tjelesnom aktivnosti smatra se brži hod, trčanje, ples, plivanje, odnosno one aktivnosti koje uključuju rad većih mišićnih skupina u trajanju najmanje 2-3 minute, dok vježbe snage uključuju vježbanje na trenažerima ili sa slobodnim utezima, gdje se uključuje rad nekoliko mišićnih skupina, a vježbe se ponavljaju u 2-3 serije.


Kućni uvjeti

U trenutnim uvjetima pandemije izazvane SARS-CoV-2, i jedne i druge je vježbe moguće provoditi i u kućnim uvjetima; pritom se aerobno može vježbati hodajući uz stepenice nekoliko katova umjesto korištenja lifta, dok u svrhu utega za vježbe snage mogu poslužiti i rekviziti kojima se služimo u kućanstvu, poput bočica napunjenih vodom, odnosno vlastito tijelo. Ove vježbe, osim što snižavaju trenutnu razinu šećera u krvi, imaju i dugoročno povoljan učinak vidljiv u sniženju HbA1c (parametra koji je dobro poznat svim oboljelima od šećerne bolesti, a koji pokazuje kakva je bila regulacija bolesti u proteklih tri mjeseca), odnosno značajno povećavaju vrijeme provedeno u ciljnim vrijednostima šećera u krvi, tzv. TIR (Time-in range; parametar koji dobivano iz kontinuiranih mjerača glikemije).

U osvješćivanju važnosti tjelesnog vježbanja i praćenju vlastite aktivnosti uvelike pomažu i podometri (dnevni mjerači koraka), a danas sve više postoje i u formi aplikacija za pametne telefone, koji osim zdravstvenog, mogu imati i važan motivacijski učinak.

Čak i kod osoba koje ne mogu (ili ne mogu na početku) postići preporučenu razinu tjelesne aktivnosti, povoljan učinak na regulaciju šećera u krvi i zdravlje ima i samo prekidanje sjedenja, putem ustajanja ili još bolje 5-minutnih šetnji. Što se tiče intenziteta vježbanja, osoba ga može procijeniti i sama; najjednostavnije putem testa govora, tj. vođenja konverzacije. Ako osoba za vrijeme vježbanja može govoriti, a da se pri tomu ne uspuše, riječ je o aktivnosti niskog intenziteta. Ako je riječ o aktivnosti umjerenog intenziteta, osoba tijekom aktivnosti može govoriti, no ne i pjevati bez da se uspuše, dok tijekom aktivnosti visokog intenziteta može reći tek nekoliko riječi prije nego se zapuše i uzme dah.

Upravo su aktivnosti umjerenog i visokog intenziteta one koje imaju najpovoljnije učinke na zdravlje i koje, ukoliko se provode najmanje 5 dana bez prekida, mogu smanjiti HbA1c za 0,85%, podjednako snažno poput pojedinih lijekova koje s punim povjerenjem koristimo u liječenju dijabetesa.

Doc.dr.sc. Maja Cigrovski Berković

Literatura:

Šećerna bolest i tjelesno vježbanje: od A pa skoro do Ž. Cigrovski Berković M, Ružić L i sur.; Zagreb, Znanje 2019.

MAT-HR-2100015-1.0-01/21

Powered by

SANOFI EMPOWERING LIFE

Linker
08. veljača 2021 19:28