Šećerna je bolest u Hrvatskoj treći vodeći uzrok smrti - više od 2000 ljudi umire od posljedica dijabetesa

 FOTOGRAFIJE: UNSPLASH
Suzana Ciboci
Suzana Ciboci
Jeste li među njima?

Mnogi i ne znaju da ga imaju! Donosimo najčešće simptome obje vrste dijabetesa, a i kako sami možete provjeriti rizik

14. studeni 2021.
Svjetski je dan šećerne bolesti, a svaka jedanaesta osoba u svijetu ima dijabetes dok devet od deset osoba ima predijabetes - povišene razine šećera bez vidljivih simptoma. Kod dijabetesa tip 2 na početku bolesti simptomi često nisu izraženi u tolikoj mjeri pa do postavljanja dijagnoze u prosjeku prođe 5-7 godina


Dijabetes je jedna od najčešćih bolesti u cijelom svijetu, a jedan od glavnih razloga je loša prehrana s previše šećera i prerađene hrane. Postoje tri glavne vrste dijabetesa, a najčešći je tip 2, od kojeg boluje više od 90 posto ljudi s ovim stanjem. Onima koji pate od dijabetesa otežana je ili onemogućena proizvodnja inzulina u tijelu pa krv ne može opskrbiti stanice šećerom, koji nam je potreban za energiju, što posljedično dovodi do prevelikih razina šećera u krvi. A to se negativno odražava na svaki naš organ i organski sustav. Dokazano je da dijabetičari, ako se ne liječe i ne promijene loše životne navike - u prvom redu prehranu i količinu vremena u fizičkoj aktivnosti - umiru ranije od zdravih ljudi te imaju znatno veći rizik za obolijevanje od mnogih drugih bolesti, među njima i za srčani i moždani udar. Međutim, s napretkom u tehnologiji i medicini znatno je ubrzano pronalaženje novih i učinkovitijih metoda i lijekova za sprečavanje i liječenje dijabetesa.


Neprepoznati dijabetičari

Mnogi oboljeli i ne znaju da boluju od dijabetesa i to je velik javnozdravstveni problem. Računa se da svaka jedanaesta osoba (u dobi od 20 do 79 godina) u svijetu ima dijabetes (šećer u krvi 7 i više mmol/l), a to je 425 milijuna ljudi. Međutim, još 352 milijuna ljudi ima povišeni šećer, a nema postavljenu dijagnozu bolesti te se ne liječi. Među nešto više od četiri milijuna osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti svaka druga mlađa je od 60 godina. U Europi od šećerne bolesti boluje 59 milijuna ljudi, 465.900 osoba godišnje umre od njezinih posljedica. Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolesti, u Hrvatskoj je u 2020. bilo 310.212 oboljelih od šećerne bolesti, a njihov broj se, nažalost, povećava iz godine u godinu pa ih je sada još i više. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj samo 60 posto oboljelih ima postavljenu dijagnozu, tako da se procjenjuje da ukupan broj oboljelih možda prelazi i pola milijuna. Šećerna je bolest u Hrvatskoj treći vodeći uzrok smrti - više od 2000 ljudi umire od posljedica dijabetesa. Šećerna bolest naziva se i globalnom epidemijom jer broj oboljelih u svijetu raste na razine koje su bile nezamislive prije samo nekoliko desetljeća. Postoji više razloga za ovu pojavu, navode u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a najznačajniji je promjena načina života koju obilježava veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost. Procjenjuje se da će do 2045. godine 629 milijuna ljudi na svijetu bolovati od šećerne bolesti.


Posljedice pandemije covida

Zbog pandemije covida-19 stanje s dijabetesom je još gore jer mnogi nisu obavili liječničke preglede i redovite kontrole, što potvrđuju podaci po kojima se čak 60 posto osoba sa šećernom bolesti tipa 2 nije odazvalo na preglede i kontrolu. - Prvi put otkad se prati stanje oboljelih u Hrvatskoj je zabilježeno smanjenje broja osoba s dijabetesom. Razlog nije manje oboljelih, nego je puno manje otkrivenih novooboljelih jer su ljudi zbog pandemije manje išli liječnicima. Uz to, prema analizi koja je napravljena 1. rujna samo 60 posto dijabetičara potpuno je cijepljeno. Prema dostupnim podacima, osobe sa šećernom bolesti imaju 2,5 puta veći rizik da će dobiti najteži oblik bolesti i gotovo trostruko veći rizik za smrt - navode u Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga. Upravo kako bi potaknuli osobe sa šećernom bolesti da se više kreću i brinu o svom zdravlju, inicirali su kampanju "Pokreni se". Osvještavanje o mogućim rizicima i prepoznavanje simptoma pomoći će da se dijabetes otkrije na vrijeme i drži pod kontrolom kada se dijagnosticira. Mnoge se javnozdravstvene akcije provode u studenom diljem svijeta jer je 14. studenoga Svjetski dan šećerne bolesti - na taj je dan 1891. rođen Sir Frederick Banting, liječnik i nobelovac koji je sa svojim učenikom Charlesom Bestom 1921. otkrio inzulin. Inzulin je omogućio liječenje onima kojima je postavljena dijagnoza, no naše nam tijelo šalje signale i puno prije nego što se bolest dijagnosticira. Naime, oni koji i ne znaju da imaju dijabetes u fazi su predijabetesa - a i to je dijagnoza koja, kada se otkrije, itekako može utjecati na to da se šećerna bolest i ne razvije. Kako? Provjerite razinu šećera u krvi.


Što je predijabetes

Predijabetes je metabolički poremećaj u kojem je glukoza u krvi viša od normalne, ali nedovoljno povišena za postavljanje dijagnoze dijabetesa. Čak devet od deset osoba s predijabetesom ne zna da ga imaju. Osim što su u riziku da razviju šećernu bolest, poznato je da i u fazi predijabetesa nastaju oštećenja na krvnim žilama te su i te osobe, a da i ne znaju, u povišenom riziku od moždanog i srčanog udara. S progresijom predijabetesa u dijabetes taj se rizik udvostručuje. No, ako se predijabetes liječi - u prvom redu prehranom i fizičkom aktivnošću, odnosno vježbanjem i kretanjem - u većini slučajeva zaustavit će se njegovo napredovanje u dijabetes. Na njega stoga ne treba gledati kao na stepenicu do razvoja šećerne bolesti, nego kao na priliku za promjenu. Čimbenici koji pridonose pojavi predijabetesa uključuju globalno starenje populacije, ekonomski razvoj i sve veću potrebu za urbanizacijom koja dovodi do manje aktivnog načina života i veće konzumacije nezdrave hrane, što su glavni uzroci sve češću pojavu pretilosti. Međutim, pravodobnim promjenama životnog stila i ranom intervencijom može se spriječiti da se stanje predijabetesa pretvori u dijabetes tipa 2. Stanje predijabetesa jest kada je šećer u krvi između 5,5 i 7 mmol/l, a različita ga društva različito nazivaju - Američka dijabetološka asocijacija (ADA) koristi termin predijabetes, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) naziva ga umjerena hiperglikemija, a Međunarodna dijabetološka federacija (IDF) oštećena tolerancija glukoze. Međutim, svi se referiraju na isti poremećaj. IDF kao krovna dijabetička organizacija preporučuje upitnik FINDRISC za rizične pacijente u ordinacijama obiteljske medicine koji može poslužiti kao alat za otkrivanje rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2 bez laboratorijskih nalaza. Ispituje se dob, indeks tjelesne mase, opseg struka, tjelesna aktivnost, konzumacija voća i povrća, liječenje visokog tlaka, podatak o ikad izmjerenoj glukozi te obiteljska povijest šećerne bolesti. U dobi od 40-45 godina svi bi pacijenti trebali odgovoriti na pitanja iz upitnika, a ako su debeli ili, kod žena, ako su imale gestacijski dijabetes, i ranije se preporučuje provjeriti rizik za razvoj dijabetesa.


Sami provjerite svoj rizik

Postoje i aplikacije kojima sami možemo provjeriti rizik. Primjerice, aplikacija PREVENCIJAŠB2, dostupna na App Storeu ili Google Playu, ima devet pitanja pomoću kojih je moguće u manje od dvije minute saznati imate li rizik za razvoj šećerne bolesti, odnosno dijabetesa tipa 2 ili predijabetesa, te što je dalje potrebno poduzeti kako bi se ovo stanje zaustavilo ili odgodio razvoj dijabetesa tipa 2.

- Danas, kad živimo u svijetu mobilnih aplikacija, dobro je imati na raspolaganju jednostavne alate za procjenu rizika za jednu od najraširenijih i najkompleksnijih bolesti današnjice, čije posljedice dovode do teškog narušavanja zdravlja poput bolesti koronarnih arterija i infarkta miokarda, zatajenja srca, moždanog udara, zatajenja bubrega, amputacije dijela tijela ili sljepoće. Svrha je ovakve aplikacije potaknuti razvijanje svijesti o dijabetesu tipa 2 kao bolesti koja u početku nema specifične simptome te naglasiti da postoji velik broj ljudi koji uopće nisu svjesni svog povećanog rizika za razvoj ove bolesti ili već imaju znakove intolerancije glukoze, odnosno predijabetesa - naglašava dr. med. Dragan Soldo. Dodaje i da je sprečavanje bolesti umjesto liječenja njenih posljedica najveće dostignuće moderne medicine i stoga je upravo prepoznavanje povećanog rizika za dijabetes tipa 2 ili predijabetesa ključni korak u prevenciji ove kronične bolesti. Testira se i glikanski biomarker koji će pokazati da nekoj osobi prijeti veliki rizik da u roku od nekoliko godina oboli od dijabetesa.


Rani simptomi

Napredak u medicini donio je i mnogo inovativnih načina za liječenje šećerne bolesti - nove načine sprečavanja da imunosne stanice ubiju beta-stanice koje proizvode inzulin, identificiranje uzroka dijabetesa tipa 1 i korištenje imunoglobulina kao načina zaštite stanica koje proizvode hormon, nove vrste lijekova s manje nuspojava, planove poticanja mlađih generacija na pravilnu prehranu i fizičku aktivnost, nove tehnologije koje omogućuju kontinuirano praćenje razina šećera u krvi, inzulinske pumpe... No, kod dijabetesa tipa 2 na početku bolesti simptomi često nisu izraženi u tolikoj mjeri pa do postavljanja dijagnoze u prosjeku prođe 5-7 godina, a tada već mogu nastati oštećenja. Kako bi se umanjile komplikacije šećerne bolesti, do kojih neizbježno dolazi ako se bolest ne liječe ili se ne liječi adekvatno, važno je na vrijeme otkriti dijabetes, educirati se i u suradnji s liječnicima i medicinskim sestrama ostvariti ciljane vrijednosti glukoze najveći mogući raspon vremena (tzv. time in range). Rani simptomi, kao i kasnija oštećenja na svim organima, nastaju zbog povišenih razina glukoze (šećera) u krvi. Znakovi upozorenja mogu biti tako blagi da ih većina oboljelih i ne primijeti ili ne želi primijetiti. Iako se to posebno odnosi na dijabetes tipa 2, nedavno smo u Hrvatskoj svjedočili šokantnom primjeru smrti 15-godišnjeg dječaka koji je umro od posljedica upale pluća, a imao je i povišen šećer u krvi, ali nije liječen unatoč tome što se mjesecima ranije žalio da mu nije dobro. Iako taj drastičan primjer nije uobičajeni obrazac, i mnogi drugi ne saznaju da boluju od dijabetesa tipa 2 sve dok ne osjete zdravstvene probleme prouzročene dugoročnom štetom od povišenih razina šećera u krvi ili njihovih oscilacija. Kod dijabetesa tipa 1 simptomi se obično pojavljuju brzo, za nekoliko dana ili nekoliko tjedana. I oni su mnogo ozbiljniji.


Obje vrste dijabetesa imaju neke zajedničke znakove upozorenja

■ Glad i umor - naše tijelo pretvara hranu koju jedemo u glukozu, koju naše stanice koriste za energiju. Ali stanice trebaju inzulin (inzulin je hormon koji luči gušterača kako bi omogućila stanicama da koriste glukozu). Ako naše tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili ako se naše stanice odupiru inzulinu koji tijelo proizvodi (inzulinska rezistencija), glukoza ne može ući u stanice i nemamo energije. Zbog toga smo gladniji i umorniji nego inače.

■ Češće mokrenje i žeđ - prosječna osoba obično mora mokriti između četiri i sedam puta u 24 sata, ali osobe s dijabetesom mogu mokriti puno češće. Zašto? Kada razina glukoze u krvi dođe do određene razine, bubrezi izbacuju iz tijela suvišnu glukozu. Da bi došlo do izbacivanja, proizvodi se više mokraće, odnosno dolazi do učestalog mokrenja. Češće mokrenje izaziva dehidraciju, odnosno pojačanu potrebu za vodom. Kada pijete više, također više mokrite pa se često češća potreba za mokrenjem ne primjećuje tijekom dana jer se uglavnom pripisuje pojačanom unosu tekućine. Razlog za zabrinutost je kada se potreba za mokrenjem uoči dva do tri puta tijekom noći. No, isto tako često mokrenje može biti i simptom pretjerano aktivnog mjehura, a obraćanje pažnje na simptom i povezivanje s ostalim simptomima dovodi do lakše dijagnoze.

■ Suha usta i svrbež kože - tekućina koju gubimo pojačanim mokrenjem izaziva dehidraciju, uslijed čega osjećamo suhoću u ustima. Pojačani gubitak tekućine iz tijela može dovesti i do toga da nas svrbi koža koja je suha.

■ Privremeno zamagljen vid - zbog previše glukoze u krvi dolazi do izvlačenja tekućine iz očnih leća, što dovodi do njihova stanjivanja i nemogućnosti fokusiranja. Ako se razina glukoze u krvi smanji, vid se normalizira, odnosno tekućina se vraća u leće.

■ Glavobolja - povećanje razine šećera u krvi može uzrokovati oštećenje živaca, uključujući i one u mozgu, što može rezultirati glavoboljom. Glavobolju može izazvati i dehidracija uslijed povećane potrebe za mokrenjem. Dehidracija može uzrokovati fizičko skupljanje mozga, što uzrokuje glavobolje. I nedostatak šećera u krvi koji dolazi u mozak može omesti njegovu sposobnost obavljanja niza funkcija - možete osjetiti da se teže koncentrirate ili kao da imate maglu u mozgu.

■ Nesanica - dijabetes može izazvati nesanicu kao sekundarni učinak zbog niza različitih procesa. Naime, veća je vjerojatnost da ćete pojačano mokriti noću pa ćete zbog toga prekinuti san, ali isto tako nedostatak stanične energije, visoki šećer u krvi i dehidracija mogu otežati spavanje.

■ Promjene raspoloženja - kao i sa spavanjem, postoji nekoliko načina kako dijabetes može dovesti do promjena raspoloženja. Posljedica promjena šećera u krvi usko je povezana s proizvodnjom hormona i neurotransmitera (kortizol, serotonin). S neuravnoteženim kortizolom i serotoninom moguće je da se osjećamo tjeskobno, razdražljivo, nemotivirano, depresivno... Promjene u ponašanju i raspoloženju često se previde ili otpisuju, ali zapravo promjene raspoloženja potencijalno mogu biti znak brojnih ozbiljnih problema pa je važno o njima razgovarati s liječnikom. Promjene brzine otkucaja srca kako krv postaje zasićenija šećerom. Od 3,9 do 6,1 mmol/l krvi je zdrava razina za normalno odvijanje tjelesnih procesa, izlučivanje hormona i regulaciju metabolizma. Razine šećera u krvi se tijekom dana mijenjaju, pa tako dva sata nakon jela mogu porasti na 6,7 do 7,8 mmol/l. Sve iznad toga je upozoravajuće - može uzrokovati promjene u konzistenciji i teksturi, što zauzvrat znači da će srce morati početi raditi drugačije kako bi pumpalo krv po tijelu. No, brzina otkucaja srca može ukazivati na brojna druga stanja.


Simptomi dijabetesa tipa 2

Većina oboljelih od dijabetesa tipa 2 ima problem s debljinom nakon što je glukoza u krvi bila povišena neko vrijeme a da to nisu primijetili. Evo znakova po kojima možete znati da možda imate dijabetes tipa 2.

■ Popucale krvne žilice u oku - visoka razina glukoze u krvi može u očima izazvati pojavu tankih krvnih žilica koje krvare. Važno je posjetiti oftalmologa jer on može pregledati krvne žile mrežnice oka i primijetiti nepravilnosti. Savjetuje se nakon četrdesete godine redovito odlaziti na preglede očiju svake dvije godine jer se uz probleme s vidom i očnim tlakom može rano otkriti i dijabetes tipa 2, čak i prije pojave bilo kojeg drugog simptoma karakterističnog za dijabetes. Visoka razina šećera u krvi slabi žile u stražnjem dijelu oka, što izaziva simptome kao što su mutan ili oblačan vid, tamne mrlje ili trepereća svjetla. S vremenom šećer u krvi oštetit će krvne žile u stražnjem dijelu oka, što dovodi do dva uobičajena oblika dijabetičke bolesti oka: dijabetičke retinopatije i makularnog edema - oba se smatraju uzrocima sljepoće koji se mogu spriječiti. Glaukom i katarakta također su stanja oka koja su češća i događaju se ranije kod onih koji imaju dijabetes. Ako oftalmolog uhvati ove simptome dovoljno rano, 95 posto gubitka vida uzrokovanog dijabetesom može se spriječiti.

■ Oštećenje sluha - kao što može oštetiti oči, visoka razina šećera u krvi također može utjecati na živčane stanice u uhu i uzrokovati oštećenje sluha. To je nešto o čemu malo ljudi govori, ali iskusni audiolozi znaju tražiti vezu prilikom pregleda.

■ Trnci u stopalima i šakama - šećerna bolest je najčešći uzrok trnaca u nogama. Povišena glukoza u krvi izaziva oštećenje živaca, što dovodi do osjećaja trnaca u šakama i stopalima. Trnce u nogama i šakama mogu izazvati i drugi okidači poput alkohola, koji oštećuje živce, uzimanja nekih lijekova (posebno onih koji se koriste u kemoterapiji, lijek amiodaron za aritmiju, metronidazol za liječenje infekcija, fenitoin za liječenje epilepsije). Trnce može uzrokovati i multipla skleroza, izlaganje teškim metalima (olovu i živi), ali i nedostatak vitamina, posebno skupine B i E. No, ako imate trnce koji ne prolaze, svakako to recite liječniku.

■ Rana koja teže cijeli - pored trnaca, kod dijabetesa dolazi do takvog oštećenja živaca da nastane rana, osobito na stopalu, pa pregledavajte svoje tijelo. Također možete primijetiti da rana sporije zarasta. Razlog? Previše šećera u krvi. Visoka razina glukoze u krvi koči proces zacjeljivanja rana u tijelu.

■ Češće infekcije - povišen šećer u krvi narušava sposobnost našeg tijela u borbi protiv infekcija. Kod žena česte vaginalne infekcije te infekcije mokraćnog mjehura također mogu upućivati na dijabetes.

■ Crvenilo, otečenost i osjetljivost zubnog mesa - previše šećera pogoduje infekcijama (smanjuje sposobnost imunosnog sustava da se učinkovito brani), a jedan od simptoma koji ukazuje na dijabetes je i bolest zubnog mesa - oslabljena mogućnost da se usna šupljina obrani od infekcija. Zbog sporije cirkulacije i smanjene otpornosti organizma oboljeli od dijabetesa imaju veću sklonost upali zubnog mesa koja se očituje crvenilom, oteknućem i krvarenjem zubnog mesa (gingivitis).

■ Karijes - dijabetes smanjuje lučenje sline, a to osim što dovodi do suhoće usta, može prouzročiti i pečenje, probleme prilikom gutanja i žvakanja, usne mogu popucati te nastaje predispozicija za razvoj infekcija, upala i karijesa.

■ Diskoloracija kože - puno prije nego što se pojave drugi simptomi dijabetesa, možda ćete primijetiti tamnu nijansu na stražnjoj strani vrata. To se naziva Acanthosis nigricans, a obično je znak otpornosti na inzulin. U rijetkim slučajevima, Acanthosis nigricans također može biti uzrokovan cistom jajnika, hormonalnim poremećajem ili poremećajem štitnjače ili pak rakom. Diskoloraciju kože mogu potaknuti i određeni lijekovi i dodaci prehrani, uključujući kortikosteroide i tablete za kontracepciju. Svakako ukažite svom liječniku na kožu koja je promijenila boju.

■ Obiteljska anamneza - ako je netko u vašoj užoj obitelji dijabetičar, spadate u rizičnu skupinu. To što znate da imate veći rizik od dijabetesa može biti dovoljno da vas motivira da izbjegavate puno slatke hrane i da vam pomogne u potrazi za najranijim znakovima da biste i sami mogli imati problem.

■ Debljina - ako naša tjelesna masa nije optimalna, narušava nam zdravlje i povećava rizik od razvoja dijabetesa. Tijelo se bori kako bi nadoknadilo dehidriranost i gubitak šećera, što povećava želju za hranom, a samim time povećava se i tjelesna masa. Ako imate problema s prekomjernom tjelesnom masom, okrenete se zdravoj prehrani i pojačajte fizičku aktivnost kako biste prevenirali nastanak dijabetesa (i mnogih drugih bolesti). Velika većina oboljelih od dijabetesa tipa 2 ima višak kilograma i posebno trbušnu debljinu, koja povisuje rizik za metabolički sindrom - skup simptoma koji uključuju povišene masnoće, inzulinsku rezistenciju, trbušnu debljinu, moguće i povišeni krvni tlak.

■ Pospanost - u znanstvenom pregledu koji je predstavljen na godišnjem sastanku Europske udruge za istraživanje bolesti, ljudi koji su tijekom dana spavali duže od sat vremena imali su 45 posto veću vjerojatnost da će dobiti dijabetes tipa 2 u usporedbi s onima koji su manje spavali tijekom dana ili uopće nisu spavali. Zapravo, nije vjerojatno da spavanje tijekom dana uzrokuje dijabetes, kažu autori te studije. No, kažu da to može biti znak upozorenja o temeljnom problemu kao što su depresija ili apneja u snu - a ta stanja povlače veći rizik za razvoj dijabetesa.


Simptomi dijabetesa tipa 1

Dijabetes tipa 1 karakterizira nemogućnost lučenja inzulina, za razliku od dijabetesa tipa 2 koji je direktno povezan s onim što jedemo, pri čemu nastaje "otpornost" na inzulin. U tipu 1 imunosni sustav uništava beta-stanice gušterače odgovorne za inzulin. Češće se dijagnosticira kod djece i mladih. Uz opće simptome koji su zajednički za oba tipa bolesti, dijabetes tipa 1 ima i neke specifičnosti.

■ Neplanirano mršavljenje - ako tijelo ne može dobiti energiju iz hrane, umjesto toga počet će sagorijevati mišiće i masnoće.

■ Mučnina i povraćanje - kada tijelo pribjegava sagorijevanju masti (jer ne dobiva energiju iz ugljikohidrata), kao nuspojavu proizvodi ketone. Oni se mogu nakupiti u našoj krvi do opasnih razina pa nastaje dijabetička ketoacidoza, koju među ostalim prati želučana nervoza. Simptomi dijabetičke ketoacidoze mogu se pojaviti brzo i mogu biti čak i prvi znak upozorenja da imate dijabetes. Ako ne dobijete hitnu medicinsku pomoć (zamjena elektrolita i inzulin), možete imati hipoglikemiju (niska razina šećera u krvi), niski kalij, oticanje mozga, gubitak svijesti i smrt. Simptomi ketoacidoze uključuju: suha usta, suhu kožu, žeđ, mučninu, povraćanje, glavobolju, slabost, umor, zbunjenost, bol u trbuhu, bolove u mišićima, kratak dah, voćni zadah.

■ Voćni zadah - to je već kasni simptom dijabetesa tipa 1 i ukazuje na opasno povišenu razinu glukoze u krvi. Ketona se nakon razgradnje masnih kiselina naše tijelo pokušava riješiti mokraćom, ali i kroz pluća. Zadah poprima miris voćnih bombona ili čak acetona, tj. odstranjivača laka za nokte. Ako se uz to pojavi mučnina, povraćanje i bol u trbuhu, važno je hitno potražiti liječničku pomoć.


ČITAJTE I:

Teme
Linker
28. studeni 2021 10:45