SHUTTERSTOCK
Sponzorirani sadržaj
Sponzorirani sadržaj
dobro je znati

Koliku tjelesnu temperaturu treba odmah snižavati lijekovima, a kada liječenje nije potrebno?

16. siječanj 2023.
Normalna tjelesna temperatura zdrave osobe kreće se u rasponu od 36°C do 37°C

Tjelesna temperatura ovisi o ravnoteži između stvaranja topline u tkivima (osobito u jetri i mišićima) i gubitka topline s periferije tijela. Uobičajeno je i normalno da se tjelesna temperatura malo povisuje i snizuje tokom dana, odnosno varira. U sklopu našeg biološkog dnevnog ritma, temperatura raste od najnižih vrijednosti u rano jutro, do najviših u kasno poslijepodne. Razlika između jutarnje temperature i temperature izmjerene kasno poslijepodne obično iznosi 0,3°C, a najviše oko 0,6 °C.


Normalna tjelesna temperatura

Normalna tjelesna temperatura zdrave osobe kreće se u rasponu od 36°C do 37°C, izmjerena na površini kože. Mala djeca mogu imati neznatno višu normalnu tjelesnu temperaturu nego odrasli, a i kod njih se ona može blago povisiti zbog stresa, tjelesnog napora ili u toplom okružju.

Našom tjelesnom temperaturom upravlja centar za regulaciju u mozgu, točnije u žlijezdi koja se naziva hipotalamus. Povisuje ju preusmjeravajući krv s površine u unutrašnjost tijela čime se smanjuje gubitak tjelesne topline putem kože i okrajina. Kada se nakon nekog vrermena hipotalamusni termostat podesi natrag na normalnu razinu, tijelo uklanja prekomjernu toplinu skretanjem krvi natrag u kožu i njenim znojenjem.

Mala djeca imaju nedovoljno razvijen, a starije osobe oslabljen termoregulacijski centar te on kod njih ne radi uvijek besprijekorno.

S druge strane, izlaganje hladnoći, prekomjerna uporaba alkohola i zloporaba droga, ali i neke bolesti, kao što su bolesti štitnjače, nadbubrežne žlijezde, bubrega, jetre i mozga, mogu uzrokovati pojavu preniske tjelesne temperature, niže od 36°C. U tom slučaju koža nam je hladna i blijeda, a tijelo drhti jer nastoji povisiti temperaturu mišićnim radom.

Zašto temperatura raste?

Mnoge bolesti kao simptom imaju povišenu tjelesnu temperaturu odnosno vrućicu. Uzrok akutne vrućice u odraslih, prethodno zdravih osoba najčešće je zarazna bolest, odnosno akutna infekcija dišnog, probavnog, mokraćno-spolnog sustava ili infekcija kože.

Kod male djece treba dodatno istaknuti i druge uzroke, kao što su reakcija na cjepivo, dehidracija organizma, izbijanje zubića.

Porast tjelesne temperature iznad 37°C znak je da se naše tijelo bori i zapravo ga smatramo zaštitnim odgovorom na infekciju ili ozljedu, jer povišena temperatura pojačava obrambene mehanizme našeg tijela.


Posljedice povišene temperature

Umjerenu, prolaznu povišenu tjelesnu temperaturu koja prati većinu akutnih bolesti, zdrave odrasle osobe dobro podnose. Međutim, izrazito povišena temperatura (41°C i više) može izazvati oštećenja. Na toj temperaturi dolazi do razgradnje bjelančevina u stanicama što rezultira funkcije stanica, a u konačnici i mnogih organa. Kod odraslih osoba koje imaju srčanu ili plućnu insuficijenciju povišena tjelesna temperatura može dovesti do povećanja potrebe za kisikom, a kod bolesnika s demencijom može pogoršati mentalno stanje. U zdrave djece povišena tjelesna temperatura može uzrokovati febrilne konvulzije (nenormalna električna izbijanja u mozgu uslijed povišene tjelesne temperature, koja se javljaju u dječjoj dobi).


Liječenje vrućice

Blago povišenu tjelesnu temperaturu nije potrebno liječiti. Za olakšavanje nelagode savjetuje se oslobađanje od suvišne odjeće i tuširanje u mlakoj vodi. Snižavanje povišene tjelesne temperature potrebno je kada dosegne vrijednosti 38°C mjerenu pod pazuhom, odnosno 38,5 °C mjerenu rektalno. U slučaju jake glavobolje, ukočenosti vrata, osipa, tahikardije, promjene mentalnog stanja i temperature iznad 40°C bolesnika se upućuje na bolničko liječenje.

Lijekovi koji se koriste za snižavanje povišene tjelesne temperature zovu se antipiretici i dostupni su u obliku tableta, sirupa i rektalnih čepića.

Najčešće korišten antipiretik je paracetamol koji je, zbog svog dobrog omjera učinkovitosti i sigurnosti, prva preporuka u smjernicama za liječenje boli i povišene tjelesne temperature. Ostvaruje željeni učinak, a blag je za želudac* i mogu ga uzimati djeca, trudnice, starije osobe i osobe s bolestima probavnog i dišnog sustava. Lekadol je lijek koji sadrži paracetamol, a njegovo optimalno doziranje iznosi od 500 do 1000 mg.

Pri odabiru lijeka za snižavanje temperature može vam pomoći i ljekarnik, sukladno tome bolujete li od nekih kroničnih bolesti, uzimate li neke druge lijekove, imate li osjetljiviji želudac, jeste li bili u doticaju sa zaraženim osobama, jeste li nedavno putovali u endemsko područje... Tijekom epidemije koronavirusa preporuka je javiti se liječniku obiteljske medicine već kod blago povišene tjelesne temperature od 37,2°C izmjerene ujutro koji će vas savjetovati o daljnjem postupanju.



Sponzorirani članak.

Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.

*u terapijski preporučenim dozama i režimu doziranja


Izvori:

Priručnik za samoliječenje, Hrvatska udruga proizvođača bezreceptnih proizvoda. Dostupno na: https://www.casi.hr/prirucnik_za_samolijecenje/, pristupljeno 12.2022.

MSD priručnik simptoma bolesti: Vrućica, akutna, u odraslih. Dostupno na: http://msd-prirucnici.placebo.hr/msd-simptomi/vrucica-akutna-u-odraslih, pristupljeno 12.2022.

MSD medicinski priručnik za pacijente. Dostupno na: http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente, pristupljeno 12.2022.

Fever: First aid. Dostupno na: https://www.mayoclinic.org/first-aid/first-aid-fever/basics/art-20056685, pristupljeno 12.2022.

Smjernice Hrvatskog društva za liječenje boli. Dostupno na: https://www.hdlb.org/publikacije/publikacije-za-zdravstvene-djelatnike/smjernice-hrvatskog-drustva-za-lijecenje-boli/, pristupljeno 12.2022.

Sažetak opisa svojstava lijeka Lekadol. Dostupno na: www.halmed.hr, pristupljeno 12.2022.

Teme
Linker
06. veljača 2023 13:27