Svakako nam mogu pomoći da naš organizam postane otporniji
 Getty Images/iStockphoto
riječ stručnjaka

Koji dodaci prehrani su tijekom ovog perioda postali pravi 'must have' mnogih kućnih ljekarni

01. prosinac 2020.
Bazična prehrana od nepobitnog je prioriteta i uz nju dodaci mogu uistinu djelovati kao snažan as iz rukava

 

Budući da vrijeme pandemije odmiče, neke stvari značajno su jasnije nego prije samo nekoliko mjeseci. Kada je naša struka u pitanju moram s ponosom istaknuti da se uvelike istražuje i objavljuje dovoljan broj jasnih radova koji nas mogu sa sigurnošću usmjeriti prema donošenju kvalitetnih odluka kada je u pitanju hrana i dodaci prehrani za podršku organizmu tijekom izloženosti koronavirusu. Kao što smo već nekoliko puta jasno istaknuli da je velika šansa za zaraziti se, posebno u ovom trenutku kada je broj zaraženih značajno probio sve očekivane brojke, tako je i dalje jednako važno na kakav će teren zasjesti virus. Nije sve jedno jesmo li kronično bolesni i pretili pa tako nije ni sve jedno kakav nam je imunitet, bili kronično zdravi ili bolesni i pretili ili normalno uhranjeni.


Must have dodaci

Imunitet je usko povezan s hranom koju jedemo i načinom na koji se ponašamo prema tjelesnoj aktivnosti. Naravno da to nije jedini faktor jer su za obrambenu sliku odgovorni i razni drugi okolišni čimbenici poput nasljeđa, stila života, klimatskih okolnosti i ekoloških utjecaja, ali na većinu nabrojanog ne možemo djelovati jednostavnim promjenama koje pri tome ne bi zahvatile i niz drugih društvenih utjecaja. Na odabir hrane i dodataka kao i na odluku o tome da se pokrenemo itekako možemo.

Neki će možda promisliti kako odabir hrane za veliki broj ljudi zapravo postaje stvar luksuza te da je vježbanje skupo i da dodatno opterećuje ekonomski životni program, ali usudila bih se reći da ni u jednom slučaju nisu u pravu. Dapače, svaki odabir hrane, osim onog koji se naslanja na onaj kakav bi trebao biti je skuplji od neplaniranog i instinktivnog kupovanja i planiranja obroka. Dio koji s punim pravom smijemo naglašavati kao ekonomsko opterećenje je primjena i kupovina dodataka prehrani, a baš tome će pribjeći veliki broj ljudi s ograničenim ekonomskim mogućnostima. Sami sebe će opteretiti troškom pod alibijem krize zdravlja i važnosti odabira takvog puta u ovom specifičnom trenutku. Nažalost, odabrat će upravo onaj dodatak koji je koliko toliko u tolerantnom nivou platnog razreda i pri tome uvelike pogriješiti.

Dodaci prehrani koji su tijekom ovog perioda neosporno i potpuno opravdano izronili kao must have rescue kit su vitamin D, vitamin C i E, selen i cink te djelomično važni vitamin A i omega-3 masne kiseline.

 

Ono što smo više puta naglašavali je bioraspoloživost vitamina u našim crijevima. To je pojam koji opisuje koliko točno primijenjenog vitamina (bilo da se radi o dodatku ili nekoj hrani) tijelo može upiti u krvotok. Neosporno je da je hrana uvijek bolji izbor.

Razlozi su međusobno djelovanje nutritivnih sastojaka u hrani i nepostojanje istih u dodacima prehrani. Koliko će se točno nekog nutrijenta upiti u krvotok to zbilja ne možemo odgovoriti. O tome ovisi veliki broj čimbenika od kojih su neki i status naših osobnih mikroorganizama s kojima živimo u sinergiji a naseljavaju našu cijelu sluznicu pa tako i sluznicu crijeva. Tu je još i mogućnost da neku hranu probavimo ili ne probavimo, što je važno za korištenje vitamina i minerala jer se oni ne probavljaju posebno već ovise o nutrijentu za kojeg su u hrani “zakačeni”. Razmišljajući tako dolazimo do logičnog zaključka da je onda bolje popiti dodatak prehrani jer tu je sastojak kojeg želimo upiti “čist” i ništa ne ometa njegovo iskorištenje. E tu smo samo djelomično u pravu jer ponekad od tog čistog sastojka neki od nas ne mogu iskoristiti ništa ili jako malo, dok će iz neke hrane pokupiti bar malo više. Svakako ako znamo da je neka hrana bogata izvorom vitamina C poput brokule, prokulica, paprika i kelja s kojima obiluju tržnice i prodavaonice povrća, a tu su još limun i naranča te šipak koji nam je netom pobjegao kao i mandarine koje će još dugo krasiti naše štandove, nema razloga da je mijenjamo dodatkom prehrani. Ako netko ima mogućnost koristiti i dodatak prehrani na bazi vitamina C to nije nipošto isključeno ni nepreporučljivo, ali kao dodatak, a ne osnovni izvor.


Nedostatak vitamina D

Kod vitamina D priča je već slojevitija. Ono što nas brine je I pandemija nedostatka vitamina D kod velikog broja osoba. Naravno, ako smo odlučili da su neke njegove izmjerene vrijednosti u krvotoku referentna vrijednost iako smo se jako teško dogovorili oko toga, ali znanost treba poštovati. Trenutni status vitamina D našeg dijela civilizacije je prilično zabrinjavajuć. Neupitno je da je izloženost sunčevim zrakama najbolja verzija priljeva ovog važnog i dogovornog vitamina u našem organizmu. Neupitan je njegov značaj u normalnom životu našeg imuniteta i neupitan je njegov status u našem organizmu.

Upravo zbog perioda godine u kojem se nalazimo i manjeg broja sunčanih dana u većini krajeva naše zemlje, nadomjestak prehrani vitaminom D iz kapsula, otopina i sprejeva neupitan je i jako važan. Ono što bismo ipak mogli učiniti prije nego se odlučimo za takav korak je provjera statusa ovog vitamina jednostavnom krvnom pretragom.

 

Iako je mala šansa da će tijekom 2-3 mjeseca doći do hipervitaminoze vitaminom D ako su njegove vrijednosti ipak normalne, pretraga je indicirana kod svakog tko je može napraviti. U suprotnom, jedna doza bit će i više nego dovoljna. Obavit će svoj imunoprotektivni učinak, a velika je sigurnost da neće načiniti veću štetu.

Selen je mikronutrijent koji nam je potreban u jako malim dozama. Toliko malim da bi se većini nas učinilo da nije vrijedan spomena. Ali je, itekako je važan. Bez njega bi u našem organizmu slobodni radikali nekontrolirano harali i radili veliku štetu na našem tijelu. Osim toga, nedostatak selena osnažio bi i sami virus te ga “pustio s lanca” da intenzivnije razdire i napada naš organizam. Selen je dobro sadržan u mesu kojeg ionako nastojimo jesti svaki dan. Ono što je važno je da selen nije prisutan samo u skupom mesu, nego i onom koje je ekonomski prihvatljivo za većinu ljudi. Ima ga i u mesnim prerađevinama, kobasicama i sličnoj hrani pa lako možemo iskoristiti ovu situaciju kao alibi za primjenu onoga što inače ističemo kao manje poželjno. Ovo je samo dokaz kako nikada o hrani ne smijemo govoriti kao nužno lošoj ili nužno dobroj. Iznimno je važno razlučiti kontekst neke situacije kada prezentiramo smjer odabira prehrambenog plana.


As iz rukava

U ovoj situaciji nipošto ne smijemo zaboraviti i željezo koje je nepobitno vrijedno za podršku dobrom imunološkom odgovoru, a sastavni je dio mesa i hrane životinjskog podrijetla. To nipošto ne znači da se ovim namirnicama smijemo nekontrolirano pretrpavati, količine i vrste su više puta jasno naznačene. Ono što smijemo je malo povećati unos u smislu broja obroka tijekom tjedna.

Za one koji pak više preferiraju biljnu hranu selen će u velikoj dozi pronaći u brazilskom orahu koji nije baš primarni izbor s obzirom na cijenu, ali zato će dovoljno dobro poslužiti cjelovite žitarice poput orza ili gljive. S dodatkom selena možemo postupati tako da jedna doza neće načiniti veću štetu a mogla bi imati dobrotvorne učinke.

Kombinirajmo ga s vitaminom E jer ćemo tako s većom sigurnošću zaokružiti čitav proces. U Dalmaciji to i nije veliki problem jer su blitva, peršin i maslinovo ulje implementirani u skoro svaki obrok. Vitamin E nije nužno dodatno unositi osim ako nemamo neki od jasnih simptoma, a to su određeni neurološki simptomi, mišićna slabost ili iznenadna slabovidnost.

 

Ako mislite da se nazire nešto od opisanog možete ga dodati kao dodatak uz selen kako bi se uz navedene namirnice ojačao njegov mogući doprinos i u organizmu zaokružila priča o još boljoj imunoprotekciji.

Ono što je važno jasno istaknuti je da su dodaci prehrani ipak dodaci. Bazična prehrana od nepobitnog je prioriteta i uz nju dodaci mogu uistinu djelovati kao snažan as iz rukava. Ne garantiraju nam šansu da se ne zarazimo, o tome ipak ovisi naše ponašanje u skladu s epidemiološkim mjerama. Svakako nam mogu pomoći da naš organizam postane otporniji i spremniji te da virus ostane neugodno iznenađen kada već nekako pobjegne svim raspoloživim oružjima i ipak zasjedne na teren domaćina.

Teme
Linker
21. siječanj 2021 12:45