Srce se ne hrani krvlju iz svojih šupljina, nego preko dviju koronarnih arterija (desne i lijeve) koje izlaze iz aorte, najveće arterije u tijelu koja svojom krvlju preko ogranaka oplahuje cijelo tijelo, pa tako i srce. Koronarne arterije izlaze iz aorte neposredno uz srce, idu po vanjskoj površini srca, granaju se u sve manje ogranke, zaranjaju u srčani mišić gdje se dalje granaju do kapilara, tako da svaki dio srčanog mišića dobije hranjive tvari i kisik. Promjene na krvnim žilama srca mogu se manifestirati na više načina (ne samo kod oboljelih od dijabetesa).
• Kao angina pektoris; pojavljuju se kratkotrajni bolovi u prsnom košu koji popuštaju uzimanjem nitroglicerina.
• Kao infarkt srčanog mišića; bolovi su dugotrajni, ne popuštaju na nitroglicerin i dolazi do odumiranja jednog dijela srčanog mišića koji je krvlju opskrbljivala sada okludirana (zatvorena) arterija.
• Kao srčane aritmije; bolesnik osjeća nepravilan rad srca.
• Kao popuštanje srca kao pumpe, uz osjećaj zaduhe, povećan trbuh zbog nakupljanja tekućine u njemu ili uz vidljivo oticanje nogu.
• Može doći i do iznenadne smrti (najčešće zbog maligne aritmije).
