Razgovarate s prijateljem o filmu koji ste gledali prije neki dan, ali ne možete se sjetiti imena glavnog glumca. Jučer ste ušli u sobu i niste se mogli sjetiti po što ste došli. Ključevi vam stalno nestaju. Zabrinuti ste: jesu li to normalne pogreške pamćenja ili rani znak Alzheimerove bolesti ili neke druge demencije?
Puno se pozornosti u zadnje vrijeme obraća demencijama, stoga mnogo ljudi pomisli da se možda javlja i kod njih, smatra dr. Suzanne Salamon, pomoćnica voditelja gerontološkog odjela u Medicinskom centru Beth Israel Deaconess u Bostonu. Možda se čini kao da veći broj ljudi obolijeva od Alzheimera, ali zapravo se rizik od obolijevanja nije promijenio. No, životni vijek se produljio, pa više ljudi doživi dob u kojoj je pojava ove bolesti vjerojatnija. Prema američkoj Udruzi za Alzheimerovu bolest, taj oblik demencije pogađa jednu od deset osoba starijih od 65 godina.
Kada bi se, dakle, trebalo zabrinuti zbog mentalnih teškoća i što treba učiniti primijetimo li takve promjene na sebi ili svojim voljenima?
Rani znaci i simptomi
Dobra je vijest da propusti u pamćenju, poput onih s početka teksta, vjerojatno nisu razlog za brigu. „Pojave koje obično ne upućuju na Alzheimerovu bolest one su zbog kojih se većina ljudi brine, poput zaboravljanja nečijeg imena ili razloga zbog kojeg smo krenuli u drugu prostoriju”, kaže dr. Salamon.
Zapravo, većinu ranih znakova Alzheimerove bolesti i ostalih tipova demencije tipično prvo zamijete članovi obitelji i prijatelji, a ne osoba kojoj se događaju. Promjene su suptilne, poput sve izraženije sklonosti stalnom ponavljanju jednih te istih tema i rečenica. „Ako je takvo ponašanje novo, svakako na njega treba obratiti pozornost”, upozorava dr. Salamon.
Svakodnevno funkcioniranje
Na ranom stupnju Alzheimerove bolesti moguće je primijetiti promjene u svakodnevnom funkcioniranju kod bliske osobe. Moguće je da počne zaboravljati dogovore i druge obveze, izgubi se dok ide na neko uobičajeno mjesto ili prestane plaćati račune. Ili se mogu pojaviti iznenadne teškoće u obavljanju zadataka koje je osoba do sada provodila bez problema, recimo, u organiziranju putovanja, rezerviranju termina kod liječnika itd.
Uočite li ovakva ili slična ponašanja kod bliske osobe dobro je što prije početi istraživati problem kod liječnika. Ljudi se tipično dijele u dvije skupine kada se pojave promjene u pamćenju, kaže dr. Salamon: „Prvi su zabrinuti i anksiozni i žele se testirati, žele što prije znati što im je. Kod drugih je reakcija suprotna, žele izbjeći testiranje, jer ne žele biti etiketirani.” Svakako treba naći načina da se prevlada taj otpor.
Kompenziranje nedostataka
Rane faze Alzheimerove bolesti može biti teško uočiti, pogotovo kod obrazovanijih i inteligentnijih ljudi koji mogu dulje funkcionirati s blagim simptomima prije nego što se problem uoči. To je moguće jer lakše kompenziraju svoje nedostatke. Primjerice, ako se ne mogu sjetiti nekog izraza, na raspolaganju im je velik fond riječi u koji mogu posegnuti, pa će brzo moći pronaći zamjenski izraz. „Vidimo to ponekad na testiranjima. Radite li osnovni memorijski test, inteligentnije osobe mogu ga vrlo uspješno proći. Ipak, ocjenjivači testa mogu zamijetiti da nije sve posve u redu te da pacijent zahtijeva intenzivnije testiranje”, kaže dr. Salamon.
Važnost rane dijagnoze
Ako problemi s pamćenjem ne nestaju ili se pogoršavaju, potrebno je što prije obratiti se neurologu ili gerijatru koji su specijalizirani u dijagnosticiranju i tretiranju demencija. Rana dijagnoza, a time i rana intervencija važni su zbog više razloga.
● Isključenje ostalih uzroka promjena
Uzrok kognitivnih promjena nisu uvijek Alzheimerova i druge demencije. U nekim slučajevima neki lijekovi, infekcije i druga medicinska stanja mogu dovesti do konfuzije. Često ljudi uzimaju više lijekova, koje su im propisali različiti liječnici, a nisu uzeli u obzir moguće nuspojave. Interakcije lijekova mogu izazvati kognitivne promjene, pa je važno da neurologu ili gerijatru donesete popis svih lijekova koje uzimate, uključujući i bezreceptne.
● Sprečavanje daljnje štete
Neki slučajevi demencije uključuju stanje koje se zove vaskularna demencija i razlikuje se od Alzheimerove bolesti. Kad je krv blokirana u nekom dijelu mozga, može izazvati štetu i pogoditi moždane funkcije. Važno je prepoznati ovo stanje što je ranije moguće kako bi se zaustavilo daljnje propadanje. Određeni lijekovi, poput statina i niskih doza acetilsalicilne kiseline, udruženi s promjenama životnog stila, mogu pomoći protiv progresije kognitivnog propadanja.
● Usporavanje bolesti
Ako je uzrok mentalnih promjena Alzheimerova bolest, postoje lijekovi koji pokazuju određeno obećavajuće djelovanje u usporavanju napredovanja bolesti, kaže dr. Salamon. No, neće kod svakog oboljelog dovesti do poboljšanja, a neki ljudi ne mogu tolerirati njihove nuspojave.
● Njega i podrška
Briga o oboljelom od Alzheimerove bolesti golem je izazov. Rana dijagnoza važna je i zato što ćete moći prije potražiti stručnu pomoć i njegu, uključiti se u udruge i skupine podrške, što će pomoći u organiziranju njege, ali i emocionalnoj podršci koju trebaju oboljeli i njegova obitelj.
● Planiranje
S dijagnozom Alzheimera izuzetno se teško suočiti, no ako se rano otkrije ostavlja vremena da oboljeli, zajedno s obitelji, dovede svoje poslove u red, dobro procijeni životnu situaciju, skicira želje te opunomoći osobu koja će donositi (zdravstvene) odluke za oboljeloga kada ovaj to više neće moći. „Alzheimerova bolest obično se dijagnosticira ljudima u sedamdesetim i osamdesetim godinama života, a do te dobi oni već obično znaju nekoga tko je morao donijeti takve odluke i shvaćaju koliko je važno donijeti ih na vrijeme”, kaže dr. Salamon.
Važno je znati da nisu sve teškoće s pamćenjem znak problema, no ako mislite da su promjene ozbiljne treba potražiti pomoć što prije - ili zato da se isključe Alzheimerova i ostale demencije ili da se što prije pripremite za upravljanje stanjem koje traži veliku podršku.