1. Provjerite količinu fluora
Dodavanjem fluora pasti za zube sprečava se karijes te je fluor mahom glavni sastojak pasti. To je prirodni element koji nalazimo u vodi i hrani, iz organizma se izlučuje mokraćnim i probavnim sustavom te slinom i znojem. No u posljednje vrijeme jako se mnogo piše o štetnosti floura s obzirom na njegovu veliku toksičnost i štete koje može uzrokovati u organizmu te se sugerira da smanjimo njegov unos. Istraživanja su potvrdila da je njegov unos kroz paste za zube neškodljiv za naše zdravlje, ali smije ga biti do 0,15 posto, tj. 1450 ppm (parts per million). Drugi savjet je da radije birate paste koje sadrže amin-fluorid umjesto natrij-fluorida.
Djeci mlađoj od šest godina ne preporučuju se paste za zube s fluorom.
2. Certifikat o kvaliteti
Na pakiranju mora biti jasno vidljiv dokaz o provjerenosti proizvoda koji je izdala stomatološka ustanova, poput udruge stomatologa. On jamči da je pasta za zube napravljena po određenim kriterijima, odnosno da sadrži aktivne sastojke koji pridonose oralnoj higijeni i ima dokaze o učinkovitosti i sigurnosti.
3. Čitajte deklaracije
Dobro je pročitati što piše na pasti, jer nisu sve dobre za svakoga. Primjerice, mnoge nisu dobre za manju djecu jer ona mogu biti osjetljiva na pojedine sastojke kao što su saharin, kalcijev karbonat, glicerol, natrijev lauril-sulfat. I osobe sklone aftama i čirevima u ustima trebaju izbjegavate ove sastojke.
4. Birajte prema svojim potrebama
Oni koji imaju neke probleme sa zubima trebaju birati pastu koja će zadovoljiti njihove potrebe, primjerice trudnice ili osobe nakon dugotrajnih i agresivnih liječničkih tretmana trebaju pastu za remineralizaciju, za one s osjetljivim desnima je pasta koja redovitom upotrebom umiruje desni, postoji i pasta za smanjenje osjetljivosti zdravih zuba...
5. Želite li izbijeliti zube
Neki abrazivni sastojci u pasti pomoći će ukloniti mrlje na zubima te tako donekle pridonijeti njihovoj bjelini, no osobe osjetljivih zuba i desni uglavnom trebaju izbjegavati takve paste jer će abrazivni sastojci pojačati osjetljivost.
6. Pitajte stomatologa
Četkanje osjetljivih zuba može biti vrlo neugodno. Pojedine namirnice kao što su sladoled i napici poput vrućeg čaja ili kave mogu prouzročiti bol. Specijalne paste ublažit će tegobe, a stomatolog će vam preporučiti koju odabrati.
7. Provjerite razinu abrazivnosti
Abrazivna tvar može činiti 50 i više posto sadržaja zubne paste, a iako je abrazivni dio potreban za djelotvornost čišćenja, ipak ga ne bi smjelo biti previše kako se ne bi oštetila zubna caklina i dentin. Mjera za stupanj abrazivnosti naziva se RDA, odnosno vrijednost relativne abrazivnosti dentina, a iako do danas abrazivnost zubne paste nije zakonski regulirana, postoje zadani okviri struke koji definiraju poželjne, odnosno zabrinjavajuće vrijednosti za abrazivnost pojedine zubne paste. Preporučena RDA vrijednost je do 100, najviše do 150.
8. Uklanjanje kamenca
Zubni kamenac je tvrda naslaga na zubima nastala mineralizacijom plaka koja se s vremenom taloži na zubima. Podloga za nastajanje zubnog kamenca je zubni plak koji prianja na zubne površine i može se ukloniti samo četkanjem zuba. Kamenac se uklanja kod stomatologa, no redovitim četkanjem i pravilnom pastom za uklanjanje plaka možete pridonijeti sporijem stvaranju kamenca na zubima.
9. Prirodne paste
Prirodne paste idealan su izbor za osobe koje izbjegavaju fluor i ostale kemijske tvari. Prikladne su za korištenje u homeopatskim tretmanima. Neke prirodne paste sadrže sodu bikarbonu, koja djeluje kao izbjeljivač. Ovakve paste često sadrže i eterična ulja, zelenu glinu, mentu, propolis i druge sastojke. Pročitajte deklaraciju jer ove paste nisu podložne kontroli regulatornih tijela.
10. Izbjegavajte šećer
Šećer i drugi zaslađivači poput natrijeva saharina dodaju se pastama za zube kako bi imale "primamljiviji" okus, no radije ih izbjegavajte. Ništa vam neće biti od gorkog okusa zubne paste.