Zdrava crijeva jedan su od glavnih pokretača našeg ukupnog zdravlja jer je već dokazano da ono što se događa u našim crijevima ima presudnu ulogu na sve naše organe i na to hoćemo li ostati zdravi ili ćemo se razboljeti. Zato se crijeva i nazivaju našim drugim mozgom.
Ne samo da imaju veliki utjecaj na naše zdravlje, ona i jesu velika. Kada bi se raširila zauzela bi cijelo tenisko igralište, odnosno obuhvatila bi površinu od 400 do 500 kvadratnih metara.
Crijeva imaju svoj imunosni sustav koji se naziva crijevno limfno tkivo i koje čini 70 do 80 posto sveukupnog imunosnog sustava u ljudskom tijelu. To govori vrlo mnogo o važnosti - i osjetljivosti - naših crijeva. Kada ono što se događa u crijevima ne bi bilo toliko važno za život, najveći dio imunosnog sustava ne bi bio smješten ondje kako bi ih čuvao i štitio. Razlog zašto je najveći dio imunosnog sustava smješten u crijevima zapravo je vrlo jednostavan - stijenka crijeva granica je s vanjskim svijetom. Uz kožu ona je glavna barijera za sva 'strana' tijela i mikroorganizme. Uz to neprestano komunicira sa svim drugim stanicama imunosnog sustava u tijelu. Ako se suoči s problematičnom tvari u crijevima, upozorava ostatak imunosnog sustava.
Prema riječima Alessia Fasana s Harvarda, koji je na jednoj konferenciji 2014. održao predavanje o znanosti mikrobioma, stanice imunosnog sustava koje primaju signale od crijevnih bakterija prve reagiraju na krizne situacije. Crijevne bakterije zato su iznimno važne jer održavaju imunosni sustav budnim.
Zašto je važna ravnoteža bakterija u crijevima
Procjenjuje se da u ljudskim crijevima živi od najmanje 10 000 do čak 35 000 različitih vrsta mikroorganizama, a većinu mikroba u našim crijevima čine bakterije. Bakterije u našim crijevima teže između 1,5 i 2 kilograma (otprilike kao i naš mozak), a čak polovicu težine stolice čine odbačene bakterije.
Crijevna mikroflora je, osim za reguliranje probave, zaslužna i za povećanu asimilaciju (resorpciju) vitamina i mineralnih tvari iz crijeva, razgradnju otrova nastalih pri izmjeni tvari u procesu truljenja, proizvodi i oslobađa važne enzime koji nam trebaju za pravilno funkcioniranje mozga i drugih organa, pomažu da izađemo na kraj sa stresom tako što utječu na endokrini, tj. hormonski sustav, pomažu kontrolirati upalne puteve u tijelu, što utječe na rizik od gotovo svih kroničnih bolesti, od astme, alergije na hranu, metaboličkih stanja kao što su dijabetes i pretilost, do autoimunih bolesti i raka. Zato znanstvena istraživanja sve više potvrđuju da su mikrobi u našim crijevima zasebni organ, jednako važan za zdravlje kao i srce, pluća, jetra i mozak.
Crijevne bakterije su manje ili više trajni stanari naših crijeva, neke samo prođu kroz naša crijeva, a neke čine dugotrajne kolonije. Pri tome je neizmjerno važna ravnoteža bakterija, odnosno da je dobrih bakterija - probiotika u našim crijevima dovoljno kako bi njihov učinak bio povoljan za naše zdravlje.
Dugoročni disbalans crijevne flore vodi do propusnosti crijeva (Leaky gut sindrom), a disbalans crijevne flore i oslabljena crijevna sluznica mogu dovesti i do učestalijih infekcija dišnog sustava, mokraćnog, vaginalnog, opstipacije, proljeva, osjećaja nadutosti, tegoba sa spavanjem... Do disbalansa dolazi kada takozvane loše bakterije i takozvane dobre bakterije nisu u ravnoteži. Istraživanja na ljudima i životinjama otkrila su kako loše ili patogene bakterije mogu prouzročiti bolest. Primjerice, znamo da Helicobacter pylori uzrokuje ulkus, a može dovesti do raka želuca, ali i pomaže regulirati apetit. Dobre bakterije nastoje smanjiti količinu i utjecaj loših bakterija, ali ostvaruju i pozitivnu interakciju s našim imunosnim sustavom.
Svaka bakterija u našim crijevima ima svoje funkcije
Svaka velika skupina bakterija obuhvaća mnogo različitih sojeva, a svaki od tih sojeva ima drugačiji učinak
* Lactobacilli
razgrađuju isključivo ugljikohidrate, nastanjuju tanko i debelo crijevo,štite kiseli milje u crijevima.
* Bifidobakterije
razgrađuju ugljikohidrate, pomažu pri probavi vlakana, a pretežno žive u debelom crijevu.
* Enterokoki
razgrađuju proteine i ugljikohidrate, pretežno žive u tankom crijevu, ali se nalaze i u debelom crijevu. Izvan tijela se koriste u mliječnoj industriji za proizvodnju raznih mliječnih proizvoda.
* Firmicutes
poznate su kao bakterije 'ljubiteljice masnoće”+', probavljaju složene ugljikohidrate i učinkovitije izvlače energiju (kalorije) iz hrane i povećavaju apsorpciju masnoća.
Što sve utječe na disbalans crijevne flore
* Način rođenja
Djeca rođena vaginalnim putem u usporedbi s djecom rođenom carskim rezom imaju bakterijske kolonije s dominantnim blagotvornim Lactobacillus bakterijama, dok djeca rođena carskim rezom imaju dominantno potencijalno škodljive Staphylococcus bakterije, pokazalo je istraživanje iz 2010. godine sekvencioniranjem gena s ciljem profiliranja bakterijskih tipova majki i njihove novorođene djece. Također, djeca rođena vaginalno, u usporedbi s onima rođenim carskim rezom, imaju i više razine bifidobakterija, skupine blagotvornih crijevnih bakterija koje pomažu bržem dozrijevanju sluznice crijeva. I mnoga su druga istraživanja pokazala jasnu vezu između onoga što nastanjuje dječja crijeva i onoga što se nalazi u majčinu porođajnom kanalu te se nedvojbeno dokazalo da dobra crijevna flora u trudnica ima veliki utjecaj na zdravlje djece. Djeca rođena vaginalno imaju manju učestalost obolijevanja od astme, alergija, pretilosti, dijabetesa, ADHD-a, autizma, celijakije...
Iako ne možemo promijeniti način na koji smo rođeni i kako su nas isprva hranili, dobra vijest je da možemo utjecati na ostale čimbenike rizika koji potencijalno dovode do disbalansa crijevne flore.
* Izlaganje tvarima koje uništavaju bakterijske kolonije u crijevima - kemijski sastojci hrane i vode te lijekovi - antibiotici
Pretjerana upotreba antibiotika dovodi do prekomjernog razmnožavanja bakterije Clostridium Difficile, koja uzrokuje jaki proljev i infekciju opasnu po život.
* Nedostatak hranjivih tvari iz zdrave, raznovrsne prehrane i dodataka prehrani
Prehrana siromašna biljnim vlaknima - koje služi kao gorivo za crijevne bakterije - smanjuje broj vrsta mikroba u našim crijevima.
* Stres
Hormon stresa kortizol povezan je s našim cirkadijalnim ritmom, a nesanica je uobičajen simptom povezan s raspoloženjem. No sada je dokazano i da je povezana s mikrobiomom. Nova istraživanja otkrivaju da su mnogi citokini, važni za izazivanje sna, a upravo crijevne bakterije stimuliraju proizvodnju tih tvari u skladu s razinama kortizola. Više dobrog i kvalitetnog sna smanjit će razinu kortizola i razinu stresa.
Kako možemo vratiti ravnotežu crijevnih bakterija
Iako se ne može sa sigurnošću reći koji su sojevi i u kojim omjerima idealni za optimalno zdravlje, općenito se smatra da je raznovrsnost bakterija u našim crijevima najvažnija za dobro zdravlje. Pri tome je važno pobrinuti se da je dobrih bakterija što više. Prirodno ih nalazimo u kiselom kupusu, jogurtu i kefiru, kimchiu te miso juhi. Nećete pogriješiti ni ako ih uvrstite u prehranu u obliku dodataka prehrani.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), dobre bakterije su probiotici, odnosno živi organizmi koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje i tijelo domaćina.
Oralni probiotici u obliku dodataka prehrani mogu pridonijeti ravnoteži crijevnih bakterija. Važno je pri tome pobrinuti se i da uzimate dovoljno prebiotika (neprobavljiva vlakna), kako bi se probioticima omogućilo da se razviju i opstanu u crijevima. Prebiotika ima u zelenom lisnatom povrću, poriluku, luku i češnjaku, mahunarkama, bananama, bobičastom i citrusnom voću.
Kako odabrati probiotik
Industrija probiotika je vrlo razvijena i prati dosadašnje spoznaje o učinku probiotika. Važno je odabrati visoko kvalitetan, dokazan proizvod iza kojeg stoje provedena istraživanja o učinkovitosti, količini bakterija (važno je da su one u velikoj koncentraciji) i da ostaju žive do kraja roka valjanosti proizvoda.
Također, da bi probiotičke kulture mogle doći na mjesto događaja - u crijevo - moraju dobro podnijeti putovanje kroz želudac. Visoki stupanj prirodne otpornosti prema želičnim i žučnim sokovima je garancija sposobnosti za preživljavanje bakterijskih kultura.
Uvijek su bolji oni proizvodi koji sadržavaju nekoliko sojeva, a u novije vrijeme moguće je i ispitati količinu bakterija koje imate u organizmu. Osim toga, može se ispitati imate li dovoljno dobrih bakterija potrebnih za besprijekornu probavu, odnosno koje vam nedostaju.
I u Hrvatskoj je moguće napraviti analizu stolice i dobiti podatke o količini i vrsti pojedinih bakterija sadržanih u crijevu. Tako je moguće provjeriti stanje crijevne flore, pratiti učinkovitost primjene probiotika i poboljšati svoje zdravlje.
Tvrtka Proimmun surađuje s Ganzimmunom, njemačkim laboratorijem koji više do 20 godine uspješno rade analize stanja crijeva te mikrobioma. Na analizama se može pratiti količina probiotičkih bakterija, a isto tako i učinkovitost oralnih probiotika. Proimmun je svojim korisnicima omogućio dostupnost proizvoda njemačke tvrtke Nutrimmun koja više od 25 godina proizvodi isključivo probiotike i mikronutrijente za regeneraciju crijevne sluznice.
Među njima su proizvodi MyBiotik PROTECT - za raznovrsnost crijevne flore, MyBiotik PUR za kožu i sluznicu, Mucozink za regeneraciju crijevne sluznice, kao i noviji Nutrimmum proizvodi koji su posebno obogaćeni i usmjereni individualno prema različitim potrebama korisnika - za podupiranje imunosnog sustava, za imunosni sustav i podizanje energije, za zaštitu od infekcija i sl.
Sve u jednom proizvodu za potporu imuniteta
Uz probiotik važan saveznik imunosnog sustava i našeg sveukupnog zdravlja su još neki dodaci, poput vitamin D, cinka, selena i beta-glukana koji često sinergijski djeluju u cilju osnaživanja imunosnog sustava i poboljšavaju njegovu sposobnost da se odupre infekcijama i bolestima. Sve to u jednom proizvodu sadrži MyBIOTIK IMMUGY.
* Vitamin D
Iako ga većina ljudi povezuje sa zdravljem kostiju i razinama kalcija, vitamin D ima važnu ulogu u jačanju imunosnog sustava. Dosadašnja istraživanja pokazala su da adekvatna razina vitamina D (prema Hrvatskim smjernicama za nadomjesnu primjenu vitamina D to je 75 nmol/l na više) može smanjiti rizik od virusnih epidemija (uključujući i covid-19, HZJZ – 18.09.2020 objava), održati imunitet, snagu mišića i gustoću kostiju dok se niske razine ovog vitamina povezuju s većim rizikom za razvoj kardiovaskularnih, malignih, autoimunih, neuroloških, kroničnih respiratornih bolesti te dijabetesa i hipertenzije. Najnovije preporuke sugeriraju da se uz redovit boravak na otvorenom, uravnoteženu prehranu, od listopada uzima i vitamin D u dozi od 20 µg dnevno.
* Minerali cink i selen
Cink se u tragovima nalazi u svakoj našoj stanici, a o njemu ovise brojni enzimatski sustavi i fiziološke funkcije u našem tijelu, zadužen je za rast i diobu stanica, a uključen je i u imunosni sustav, odnosno jača prirodni imunitet. Selen pomaže održati imunosno-endokrinološku, metaboličku i staničnu homeostazu. Važnu ulogu ima i u zaštiti stanica od štetnih učinaka slobodnih radikala u našem organizmu.
* Beta-glukan
Nalaze se u staničnim stijenkama bakterija, kvasca, lišajeva, algi, gljivama i žitaricama. Snažno djeluje na imunosni sustav tako što aktiviraju stvaranje stanica imunosnog sustava i poboljšavaju njihovu učinkovitost.
Sponzorirani sadržaj.