Svekrvi je liječnica obiteljske medicine postavila sumnju na uznapredovalu Parkinsonovu bolest i napisala uputnicu za pregled neurologa, koji se dosta čeka. Kako najbrže dobiti dijagnozu?
Lana V., Šibenik
Odgovara doc. dr. Vladimira Vuletić, neurolog:
"Prvi korak je pregled neurologa. Motorički simptomi Parkinsonove bolesti su bradikinezija (usporene radnje, otežana inicijacija pokreta, blokiranje kretnji, osiromašenje spontanih pokreta, oslabljena mimika lica), rigor (povišen tonus, ukočenost mišića, odnosno povišen otpor mišića pri izvođenju pasivnih kretnji), akinetički tremor (drhtanje u mirovanju, najčešće ruku, poput kretnji brojanja novca, a moguće i nogu i brade, pojačava se pri emocionalnom stresu) i gubitak posturalnih refleksa (nemogućnost održavanja posture tijela, nestabilnost u hodu). Postoje i tzv. nemotorički simptomi: oštećenje njuha, oštećenje autonomnih funkcija (mokraćna urgencija i inkontinencija, opstipacija, konstipacija, erektilna disfunkcija...), depresija i anksioznost, tegobe sa spavanjem (produljeno dnevno spavanje, nesanica, otežano održavanje sna), oštećenje pažnje i kognitivnih funkcija do demencije, halucinacije i smetnje vida. Dijagnoza se postavlja klinički na osnovi bradikineze, rigora i tremora, ali me zbunjuje što liječnica spominje uznapredovalu bolest. Nije mi jasno je li to brzo napredovalo (pretpostavljam da je doktorica redovito viđa, a da su simptomi sada jako izraženi) ili je nije vidjela niz godina pa je sada slika jako izražena. Uglavnom, ovo prvo (brzo napredovanje) ne bi govorilo za dijagnozu Parkinsonove bolesti. Isto tako rana pojava demencije, problemi s ravnotežom, halucinacijama i sl. može govoriti za atipični parkinsonizam, koji čine skupine bolesti koje mnogo brže napreduju, a mogućnosti liječenja, a i prognoza daleko su lošije nego kod Parkinsonove bolesti. U svakom slučaju, trebala bi ići na pregled neurologa, po mogućnosti specijaliziranog za bolesti pokreta."