Ako je riječ o covid infekciji, suprotno onome što se često misli, umor nije prisutan samo kod pacijenata s težim oblikom bolesti nego i kod onih s lakšom
 FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK
Suzana Ciboci
Suzana Ciboci
dugotrajni simptomi

Kada posumnjati na postcovid: određeni simptomi mogu ukazivati da se organizam još nije oporavio

25. svibanj 2021.
Pratite svoje stanje i tegobe, koje mogu potrajati i dugo nakon što ste preboljeli covid-19. U slučaju dugotrajnih tegoba javite se liječniku


AKO OSJEĆATE UMOR TJEDNIMA NAKON BOLESTI

Umor je općenito jedan od najčešćih simptoma akutne covid infekcije. Dosad objavljeni podaci govore da se javlja u rasponu od 44 do 70 posto slučajeva, ali također je jedan od simptoma dugotrajnog covida. Oni koji su preboljeli koronu, a simptome umora osjećaju mjesecima nakon toga, najčešće ga opisuju kao osjećaj nedostatka snage i energije, opće slabosti te gubitka zainteresiranosti. Kod nekih se može javiti i osjećaj tuposti te poteškoće s koncentracijom i pamćenjem. Umor je uobičajen kad smo bolesni, a odmor, umjerena aktivnost i raznovrsna prehrana ključni su za brži oporavak od svake bolesti, pa tako i od covida-19.

Međutim, svakako se javite liječniku ako umor traje tjednima ili mjesecima nakon što ste preboljeli koronu, ako ga osjećate i onda kada se odmorite, naspavate, nakon i manjeg napora te se pogoršava u smislu da ga prate nedostatak daha kod uobičajenih aktivnosti i/ili se uz umor pojavljuju i novi simptomi poput trnaca, gubitka ravnoteže, lošeg sna, otekline zglobova, znojenje, promjene na koži, smetnje vida, stolice, mokrenja... Naime, mnoge virusne i bakterijske infekcije (covid-19, gripa, citomegalovirus i Epstein-Barrov virus) prati produženi umor pa će to zahtijevati dodatne pretrage, a potom i liječenje.

Ako je riječ o covid infekciji, suprotno onome što se često misli, umor nije prisutan samo kod pacijenata s težim oblikom bolesti nego i kod onih s lakšom, pa čak i onih kod kojih je infekcija protekla vrlo blago i nezapaženo te se tek naknadno utvrdi prisutnost protutijela u organizmu. U tim se slučajevima preporučuje uzimanje puno tekućine, raznovrsna prehrana bogata vitaminima i mineralima te odmor. Također su izuzetno važne opće mjere prevencije. Prehrana je u oporavku od korone važna jer osigurava dostatni unos vitamina i minerala, za koje su istraživanja pokazala da potiču oporavak (uz to što jačaju prevenciju). Mnogima će liječnici savjetovati dodatno uzimanje vitamina, osobito D, C i B te magnezija i cinka. Vitamin C poznati je pomagač tijekom prehlade, viroze i gripe, a jednak protuupalni učinak ima i ako obolite od korone. Vitamin D ima imunomodulacijska svojstva, a nekoliko je istraživanja već pokazalo višu stopu smrtnosti od covida-19 u onih oboljelih koji su imali niske koncentracije vitamina D. Suprotno tome, kako je objavljeno u časopisu Nutrition, vitamin D, magnezij i vitamin B12, uz medicinsku terapiju, doveli su do manje potrebe za intenzivnim liječenjem i liječenjem kisikom. Ti vitamini ublažavaju upalne reakcije, pomažu u aktiviranju imunosnog odgovora, poboljšavaju funkciju disanja, integritet krvnih stanica u stijenci krvnih žila, sprečavaju prekomjerno zgrušavanje (posebno vitamini B-kompleksa) i ubrzavaju oporavak od bolesti. Vitamin B može pomoći i u slučaju kroničnog umora.


AKO DUGO KAŠLJETE

Svakoga tko je s upalom pluća završio u respiracijskom centru na nekom od covid odjela liječnici će naručiti u postcovid ambulantu mjesec ili dva nakon što se oporave od akutne faze bolesti. Osjećaj otežanog disanja, bol u grudima ili suhi kašalj najčešći su simptomi koji se primjećuju u osoba koje su preboljele covid-19, a vezani su uz dišni sustav. Liječnik će vas uputiti na rendgen ili CT pluća, pomoću kojih se mogu vidjeti promjene na plućima te fibroza pluća. Ipak, povećan rizik za nastanak plućne fibroze vezan je uz osobe starije dobi koje boluju od nekih kroničnih bolesti ili one koje su bile na prolongiranom liječenju u jedinicama intenzivne skrbi, ali i uz pušače. Još se ne može sa sigurnošću znati koliki će postotak osoba s covid-19 razviti plućnu fibrozu, no studije iz 2003. vezane uz SARS sugeriraju da je na početku praćenja bolesti 9,4 posto osoba razvilo plućnu fibrozu, a nakon jedne godine 4,6 posto.


AKO OSJEĆATE GLAVOBOLJU

Glavobolja je čest opći simptom infektivnih bolesti, tako i infekcije covid-19. Oni koji su preboljeli koronu opisuju da se javlja umjerena do jaka pulsirajuća bol s obje strane glave, i u ranijoj i u kasnijoj fazi bolesti. U ranijoj fazi ponekad se javlja s vrućicom. To je također simptom koji može upućivati na to da ste se zarazili koronavirusom, jer migrenu i tenzijsku glavobolju obično ne prati povišena tjelesna temperatura. Još nije u potpunosti razjašnjeno je li glavobolja simptom i/ili posljedica covida-19 ili je dio odgovora organizma na upalni proces. U svakom slučaju, razgovarajte s liječnikom, glavobolja može upućivati na to da je koronavirus zahvatio živčani sustav te može dovesti do oštećenja mozga, upale tkiva mozga (encefalitis), a može pokrenuti i nastanak autoimune reakcije u kojoj dolazi do oštećenja mozga i kralježnične moždine. Simptomi infektivnog i autoimunog encefalitisa mogu se preklapati, a moguć je cijeli spektar neuroloških manifestacija kao što su zbunjenost, uznemirenost, halucinacije, gubitak osjeta i/ili motorike, smetnje govora, epileptički napadaji, poremećaj stanja svijesti, čak i koma. Koronavirus oštećuje i periferni živčani sustav (u to se oštećenje ubraja i gubitak osjeta mirisa i/ ili okusa), ali može dovesti i do Guillain-Barréova sindroma, koji u najtežem obliku izaziva slabost dišnih organa i potrebu za respiratorom. Obično počinje slabošću, trncima i gubitkom osjeta u nogama, a zatim se manifestira sličnim simptomima u rukama. Simptomi mogu započeti nekoliko dana do dva-tri tjedna nakon početka akutne infekcije. Istraživanje provedeno u Italiji u regijama koje su najviše pogođene koronom pokazalo je 2,6 puta veću incidenciju Guillain-Barréova sindroma u 2020. u odnosu na 2019. godinu.


AKO SE BRZO UMARATE U NAPORU I SRCE VAM NEPRAVILNO RADI

Zamijećeno je da osobe koje su preboljele covid-19, čak i blaži oblik bez značajnijih simptoma, osjećaju još duže vrijeme napor i umor (oslabljena tolerancija napora i umora). Još nije u potpunosti jasno je li to posljedica upale srčanog mišića, ali ako se tako osjećate, javite se liječniku. Obavezno to učinite ako primijetite neki od ovih simptoma: otežano disanje, nemogućnost ležanja na ravnome, oticanje nogu, nepravilan rad srca i intoleranciju napora pri uobičajenim dnevnim aktivnostima. Liječnici će napraviti pretrage i svaku srčanu bolest liječiti uobičajenom terapijom. Liječnik će vas pitati osjećate li nelagodu u prsnom košu, kašljete li, dišete li teže, imate li vrtoglavice, osjećate li slabost, krize svijesti... Te smetnje nedvojbeno zahtijevaju ciljani klinički pregled uz mjerenje vitalnih parametara, snimanje elektrokardiograma i rendgenske snimke intratorakalnih organa. Covid infekcija djeluje i na male krvne žile te na zgrušavanje krvi pa je povećana mogućnost stvaranja ugrušaka čak i mjesecima nakon preboljele bolesti. Moguće je da se radi o sistemskom upalnom odgovoru. S jedne strane može doći do pretjerane aktivnosti zgrušavanja krvi ili pak do nemogućnosti primjerenog zgrušavanja. Nastane li krvni ugrušak, on se može manifestirati trombozom u dubokim venama ili čak ugrušcima u plućnoj cirkulaciji. Liječe se lijekovima protiv zgrušavanja krvi. Ako već pijete antikoagulantnu terapiju (acetilsalicilnu kiselinu), a zarazili ste se koronom, nemojte je samoinicijativno prekidati. O potrebi prekidanja ili uvođenja zamjenske terapije odlučit će liječnik. Također, moguće je da će bolesnicima s kardiološkim tegobama liječnik preporučiti kardiorehabilitaciju. Svaki simptom postcovida liječit će se terapijom koja je i inače uobičajena, važno je da se otkrije uzrok i rano započne liječenje kako se ne bi razvile komplikacije.


AKO VAM ISPADA KOSA

Poznato je da razne bolesti i veliki stres (anemije, stroge dijete, kirurški zahvati, bolesti štitnjače, hormonski poremećaji, emocionalne traume) mogu dovesti do jačeg ispadanja kose zbog iscrpljenosti organizma. To ne mora biti povezano isključivo s koronavirusom, ali i može. Događa se da uobičajen ciklus rasta kose privremeno stane, od dva do šest mjeseci, a u većine ljudi nakon toga kosa vrati prijašnju sposobnost regeneracije. Pomažu i dodaci prehrani s ciljanim formulama za rast kose i njegu vlasišta, no potrebno je strpljenje i njihova višemjesečna dosljedna upotreba. Pokazalo se da je za oporavak vlasišta (kao i cijelog organizma) oslabljenog zbog infekcije koronavirusom nužna zdrava prehrana koja obiluje aminokiselinama bogatim sumporom (kosa i nokti sastoje se od proteina keratina, koji je bogat sumporom), u kombinaciji s dodacima cinka i vitamina B-skupine (za kosu posebno B6). Namirnice bogate sumporom su meso, riba, mahunarke, orašasti plodovi, jaja i mlijeko ispašnih životinja, a u povrću ga mnogo ima u šparogama, brokuli, luku, poriluku, crvenom kupusu... Redovito vježbanje - jer će kretanje potaknuti cirkulaciju i mikrocirkulaciju vlasišta, dovoljno spavanja i tehnike opuštanja pomoći će da smanjite stres i odviknete se od pušenja (ako pušite), koje je prava pošast za rast kose. Preparati koje kupujemo za zaustavljanje ispadanja kose i poticanje rasta trebaju sadržavati aktivne tvari poput minoksidila, koji je, prema smjernicama stručnih društava, prvi izbor u poticanju rasta kose, zaustavljanju ispadanja i povećanju otpornosti vlasišta, a njegova je učinkovitost dokazana kliničkim studijama.


I DALJE NEMATE OSJET NJUHA

Gubitak osjeta njuha (anosmija) javlja se kod mnogih bolesti i stanja, najčešće kod prehlada i drugih akutnih respiratornih infekcija, kroničnog rinosinusitisa, nosne polipoze i traume glave. Budući da su osjeti mirisa i okusa u našem mozgu neraskidivo povezani, vrlo često poremećaj osjeta mirisa dovodi i do djelomičnog ili potpunog gubitka okusa (ageuzija). Istraživanja su pokazala da koronavirus izrazito pogađa tzv. potporne stanice olfaktornog epitela koji se nalazi na samome krovu nosne šupljine, što znatno povećava rizik da će zaraza koronavirusom utjecati i na gubitak mirisa i okusa. Mogu pomoći dodaci vitamina B-kompleksa koji se primjenjuju specifično za bržu regeneraciju kod oštećenja njušnog živca te su korisni za sprečavanje ili ublažavanje anksioznih stanja koja se mogu javiti nakon gubitka osjeta okusa i mirisa. Neka su ranija istraživanja pokazala da manjak vitamina B12 može dovesti do gubitka osjeta okusa i mirisa, pa i do otežanog pamćenja. Kako bi se što prije vratio osjet mirisa, primjenjuju se lokalni antiinflamatorni lijekovi poput nosnih kortikosteroida u spreju. Također je korisno pojačati higijenu nosne šupljine (često ispirati izotoničnom ili hipertoničnom otopinom morske vode), a neki liječnici preporučuju i tzv. olfaktorne vježbe koje se sastoje od intenzivnog mirisanja esencijalnih ulja (eukaliptus, klinčić, ruža…) više puta dnevno kako bi se potaknulo ponovno provođenje impulsa kroz disfunkcionalni njušni živac.


Ako imate bolove u kostima, mišićima i zglobovima

Nakon infekcije koronavirusom bolovi se mogu javiti u bilo kojemu dijelu tijela, česti su bolovi lumbalno, u zglobovima, vratu, ramenima i u ekstremitetima. Većina oboljelih od covida-19 sa srednjom i težom kliničkom slikom ima bolove na više mjesta, i u kralježnici, i u trupu, i u ekstremitetima, dok je nekima bolnost lokalizirana. Većina bolova prolazi bez specifičnog liječenja, primjenom općih mjera snižavanja temperature, dovoljnim unosom tekućine, lijekovima (antipiretici i antireumatici) i odmaranjem. Pomaže i redovita umjerena tjelesna aktivnost na zraku. Preporučuje se barem kretanje u vlastitom domu, nipošto samo ležanje u krevetu. Ako ne primijetite poboljšanje, konzultirajte se s liječnikom, koji će vam preporučiti fizikalnu rehabilitaciju. Svakako se konzultirajte s liječnikom i ako uz bolove u mišićima i slabost primijetite tamnu boju urina, koja može ukazivati na to da se preko bubrega u mokraćni sustav izlučuju sastavnice mišića, što je znak raspada mišića (rabdomiolize), po život opasnog stanja.


Svaki peti nakon covida sa psihijatrijskom dijagnozom

Petina pacijenata koji su se oporavili od koronavirusa najvjerojatnije će razviti neku psihičku bolest, odnosno 20 posto inficiranih suočilo se i s mentalnim problemima tri mjeseca nakon potvrđene zaraze koronavirusom, pokazalo je istraživanje oksfordskih znanstvenika. Najčešći poremećaji bili su anksioznost, depresija i nesanica, no istraživači su pronašli i veći rizik od demencije, objavljeno je u časopisu The Lancet Psychiatry. Psihički su korona-krizom najteže pogođene osobe koje su preboljele teže oblike covida-19. Prema multicentričnom istraživanju objavljenom na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kod njih je postotak anksioznih i depresivnih poremećaja između 40 i 50 posto, znači pogođen je gotovo svaki drugi nakon izolacije i samovanja, proživljenog straha, bolnice, suočavanja sa smrću, straha da ne zarazi članove obitelji. Anksiozni i depresivni poremećaji u ovoj su skupini 30-ak posto češći nego u općoj populaciji, u kojoj su već ionako gotovo udvostručeni. Poznato je da zarazna epidemija može izazvati niz stresnih reakcija, npr. nesanicu, smanjeni osjećaj sigurnosti, pojačanu uznemirenost i anksioznost, traženje žrtve i stigmatizaciju, zdravstveno rizična ponašanja (pojačanu uporabu duhana, alkohola ili drugih sredstava ovisnosti), pojačanu neravnotežu između radnog i privatnog života (pretjerana predanost poslu u situaciji nošenja s jakim stresom) te pojavu psihosomatskih simptoma (npr. tjelesni simptomi poput nedostatka energije ili općih bolova i tjelesne nelagode), ali i ponašanja kao što su povećana i nekontrolirana uporaba medicinskih sredstava zaštite. Sve to značajno može narušiti naše mentalno zdravlje - ograničiti mogućnost ostvarivanja punih osobnih potencijala i uspješnog nošenja sa stresom te umanjiti radnu produktivnost i doprinos zajednici u kojoj živimo. Također može dovesti do razvoja ili pogoršanja mentalnih poremećaja kao što su depresivni i anksiozni poremećaj te posttraumatski stresni poremećaj.

Teme
Linker
14. listopad 2021 15:39