Piše: Goranka Jureško
Uobičajeno je reći da su muškarci jači spol! No, kad je riječ o bolestima srca, podaci nisu na njihovoj strani. Primjerice, od srčanog udara godišnje u Hrvatskoj umire 3490 osoba od kojih su 59 posto ili 2090 muškarci. I po hospitalizacijama zbog srčanog udara također su brojniji muškarci. Zanimljivo je da je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti kod muškaraca u porastu u dobi između 45 do 49 godina, dok se kod žena to odgađa desetak godina, odnosno do dobi kad žene počinju gubiti zaštitni faktor ženskih hormona. Sve to otvara pitanje koja je razlika između muškog i ženskog srca, odnosno postoji li uopće i kako zaštititi taj važan organ.
Zamaskirani simptomi
- Nema bitnih razlika. Muško srce obično je nešto veće, jer su u prosjeku muškarci tjelesno krupniji od žena. Žene mogu imati i nježniji sustav koronarnih arterija, koje su obično u muškaraca nešto većeg promjera - objašnjava akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb.
Dodaje da su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti i kod muškaraca i kod žena, s tim da su to najčešće infarkt miokarda i moždani udar. No, dodaje da muškarci obolijevaju desetak godina ranije nego žene, zbog hormonskih razlika među spolovima.
- Naime, ženski spolni hormoni usporavaju napredovanje ateroskleroze tijekom generativne dobi žena. Paradoksalno je pak da u postmenopauzi hormonska nadomjesna terapija ne štiti žene od kardiovaskularnih bolesti, nego čini upravo suprotno. Danas se često govori i piše o muškom i ženskom srcu, pri čemu se obično podrazumijeva ne samo kasniji nastanak kardiovaskularnih bolesti u žena nego i moguće spolne razlike u simptomima tih bolesti. Primjerice, infarkt miokarda u muškaraca češće se očituje tipičnom kliničkom slikom, tj. jačom boli iza prsne kosti koja traje dvadeset ili više minuta i predstavlja dominantan simptom. U žena takav vodeći simptom, češće nego u muškaraca, može biti zamaskiran prevladavanjem manje tipičnih, u pravilu sporednih simptoma, poput opće slabosti, hladnog znoja, nedostatka zraka - objašnjava akademik Miličić.
Na što trebaju paziti muškarci kako bi sačuvali zdravlje srca
Jednako kao i žene, potrebno je osvijestiti da se sedamdeset posto vodećih kardiovaskularnih bolesti može spriječiti ako se pridržavamo zdravog načina života i prehrane te ako redovito kontroliramo krvni tlak, masnoću i šećer u krvi te ih održavamo u rasponima koje medicina definira kao normalne. Održavanje idealne tjelesne težine, nepušenje, redovito kretanje (barem tridesetak minuta bržeg hoda dnevno), mediteranski tip prehrane, ne više od 5 grama kuhinjske soli na dan bit će već samo po sebi ogromna usluga i muškom i ženskom srcu - kaže akademik Miličić. Nažalost, s godinama dramatično raste sklonost povišenom krvnom tlaku, tako da oko četrdeset posto odraslih boluje od arterijske hipertenzije. Budući da je riječ o najčešćoj kroničnoj nezaraznoj bolesti te da visoki krvni tlak izravno oštećuje srčani mišić, ali pogoduje i nastanku ateroskleroze, upravo je hipertenziju Svjetska zdravstvena organizacija proglasila neizravnim "ubojicom broj jedan" suvremenog čovjeka.
- Zanimljivo je da je to bolest koja se danas može vrlo učinkovito i jednostavno liječiti - usvajanjem zdravih životnih navika te nerijetko lijekovima za snižavanje tlaka, koji su vrlo sigurni, jednostavno se doziraju i mogu se u izboru prilagoditi specifičnim potrebama pojedinih kategorija hipertoničara.
Šećerna je bolest također u porastu, a to je ponajviše posljedica rastućeg viška kilograma, nekretanja i nezdravih prehrambenih navika. Polovica ljudi s dijabetesom živi nažalost s neotkrivenom bolesti, sve dok ne nastanu komplikacije, a to su upravo kardiovaskularni problemi.
Druga polovica kod kojih je dijabetes prepoznat u prevelikom se postotku ne liječi onako kako valja. Nije pritom važna samo regulacija šećera u krvi nego i cjelovita strategija kardiovaskularne prevencije, koja mora biti stroža nego u nedijabetičara - objašnjava akademik Miličić činjenicu da se prevencijom za zdravlje srca može učiniti znatno više nego lijekovima. Naime, dokazi govore da se većina tih bolesti može spriječiti ili odgoditi do duboke starosti. Dodaje da je i poremećaj metabolizma masnoća u krvi presudan za razvoj ateroskleroze, pa tako i koronarne bolesti, koja je vodeći uzrok smrti u oba spola. Povišene masnoće u krvi same po sebi ne uzrokuju simptome sve dok se ne razviju kardiovaskularne komplikacije. Danas je poznato da je tzv. LDL kolesterol (loš kolesterol), čija se koncentracija može jednostavno odrediti iz uzorka krvi, ključan čimbenik u razvoju ateroskleroze. Što je njegova vrijednost niža, to je manja vjerojatnost da će netko oboljeti ili umrijeti od srčanog ili moždanog udara, odnosno od neke druge aterosklerotske bolesti.
Kako bi se optimalno regulirale masnoće u krvi, poglavito LDL kolesterol, u jednih je dovoljna samo primjerena prehrana i tjelovježba, a u drugih je, i dok se još nisu razboljeli, nužno uzimanje lijekova koji u većine mogu vrlo učinkovito normalizirati LDL kolesterol, ali i druge vrijednosti koje se određuju u rutinskoj analizi masnoća u krvi.
Najčešće bolesti srca
Budući da je hipertenzija najčešća kronična nezarazna bolest, najviše ljudi boluje od tzv. hipertenzivne bolesti srca - srce je zadebljano i smanjene elastičnosti, odnosno klijetke se nedostatno pune krvlju koja pritječe iz pretklijetki. To može dovesti do popuštanja srca i onda kada je snaga miokarda kao mišićne crpke još očuvana. Ako se visoki tlak i dalje ne kontrolira, nastaje proširenje srca i slabljenje mišićne snage lijeve klijetke, što dovodi do još težeg popuštanja srca - objašnjava akademik Miličić. Poseban su pak problem bolesti srčanih zalistaka. Kako se životni vijek produljuje, tako na zaliscima nastaju degenerativne promjene.
U posljednje vrijeme primjećuje se sve češća pojava degenerativnog suženja aortalnoga zaliska, što u konačnici iziskuje kiruršku zamjenu ili za neke bolesnike intervencijski postupak ugradnje umjetnog zaliska putem žilnoga katetera, dakle bez otvaranja prsnog koša.
- Naši pacijenti često dolaze zbog aritmija, što pak iziskuje kvalitetnu dijagnostiku i liječenje. Neke aritmije posve su bezopasne, a druge mogu biti životno opasne. U Hrvatskoj, ali i u svijetu, najčešći je neposredni uzrok smrt akutni zastoj srca uzrokovan zloćudnom aritmijom, tzv. fibrilacijom klijetki. Ako ne uslijedi brzo oživljavanje, odnosno električka defibrilacija, osoba umire. U nas od iznenadne srčane smrti umire oko devet tisuća ljudi godišnje, dakle svakoga sata jedna osoba! U podlozi nagle srčane smrti najčešće je akutni infarkt miokarda, tj. oštećenje srca nastalo začepljenjem neke od koronarnih arterija s posljedičnim prekidom dotoka krvi i kisika u pogođeni dio miokarda. To onda uzrokuje električku nestabilnost srca s rizikom fatalnih aritmija, ali i akutnog srčanog zatajivanja i drugih komplikacija, sve do puknuća srca zbog odumiranja, propadanja tkiva miokarda. Infarkt miokarda općenito je vodeći uzrok smrti u svijetu - kaže akademik Miličić.
Najveći neprijatelji muškog srca
Pušenje, povišen arterijski tlak, neregulirana šećerna bolest, poremećaj metabolizma masti koji je neprepoznat, odnosno koji se ne liječi, nekretanje, nezdrava prehrana i sve češće pretilost.
Mnogi će očekivati da u "glavnoj ulozi" bude stres, ali stres sam po sebi neće imati većeg utjecaja na pojavnost kardiovaskularnih bolesti ako se usredotočimo na promjene i liječenje spomenutih ključnih, klasičnih čimbenika kardiovaskularnog rizika.
Izuzetno velik problem je pušenje. U nas puši gotovo jedna trećina odraslih, što je desetak ili više posto u odnosu na prosjek Europske unije. Pušenje je navika zbog koje umire polovica svih onih koji puše, bilo od srčanog ili moždanog udara prouzročenog pušenjem, bilo od raka pluća ili neke druge zloćudne bolesti. Prekomjerna konzumacija alkohola, primjerice više od 2 dl vina na dan za muškarce te više od 1 dl vina za žene, također donosi povišen rizik obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila. Naslijeđe, dakle prijevremena srčana bolest ili srčana smrt u srodnika važan je dodatni alarm pa takve osobe valja kontrolirati češće kako bismo otklonili sve rizične čimbenike i poremećaje koji se mogu kontrolirati i liječiti, a najčešće je upravo riječ o vodećim čimbenicima kardiovaskularnog rizika.