Piše: dr. Stanko Uzelac, internist-kardiolog
Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u industrijaliziranim društvima. Nedvojbeno je dokazano da se više od 80% kardiovaskularnih bolesti može objasniti pušenjem, povišenim krvnim tlakom i pogoršanjem razine masnoća i šećera u krvi.
Posljednja dva faktora povezana su s nezdravom prehranom (visokim unosom soli, zasićenih masnoća i rafiniranih šećera) i manjkom tjelesne aktivnosti. Ti tzv. faktori rizika počinju svoje negativne učinke rano u životu pa se veće kod dvadesetogodišnjaka mogu naći prvi znakovi ateroskleroze krvnih žila.
Početi od djetinjstva
To znači da za preventivne mjere nikad nije prerano - one moraju početi već u djetinjstvu kako bismo sačuvali optimalno zdravlje do duboke starosti. U tom kontekstu ulazak u srednju dob (u modernoj medicini to je pomaknuto na dob od oko 50 godina) donosi nove izazove muškarcima i ženama. Tada se, uz prirodne procese starenja, počinju manifestirati kumulirani negativni efekti pogrešnih životnih odabira u ranijim godinama.
Žene su tu dodatno ugrožene jer se s padom razine estrogena u menopauzi gubi tzv. hormonska zaštita koja ih je do tada čuvala od ateroskleroze. Što je osoba imala više tih pogrešnih životnih odabira u ranijim godinama, mora proporcionalno više pažnje posvetiti svom zdravlju - redovito obavljati preventivne preglede, strogo se pridržavati svih predloženih mjera i pravilno uzimati propisane lijekove.
Kalkulator rizika
Da bismo znali u kakvom smo konkretnom riziku, srednja dob idealna je za procjenu tzv. ukupnog kardiovaskularnog rizika. Postoji više metoda koje se uglavnom temelje na jednostavnoj statističkoj interpretaciji faktora rizika. U Europi se najviše koristi EUROSCORE, kalkulator rizika Europskog kardiološkog društva koji ima i hrvatsku inačicu. Na temelju tog skora i eventualnih simptoma liječnik procjenjuje vrstu i intenzitet mjera kojih se pojedinac mora pridržavati da bi očuvao dobro zdravlje te odlučuje o potrebi daljnjih dijagnostičkih i terapijskih procedura.
Iako prevenciju treba početi što ranije u životu, naravno da nikada nije prekasno! Ako u pedesetoj godini prestanete pušiti, rizik srčanog infarkta možete smanjiti i do 65%. Ako pravilnom prehranom i uzimanjem statina smanjite razinu kolesterola, za svaki milimol smanjenja u idućih pet godina smanjujete rizik od smrtonosnog srčanog infarkta i do 40%.
Ako redovitim uzimanjem lijekova i promjenom životnog stila (smanjenjem unosa soli, održavanjem normalne tjelesne težine) smanjite svoj krvni tlak, za svako smanjenje od 20 mmHg možete očekivati trostruko smanjenje rizika moždanog i dvostruko smanjenje rizika srčanog udara.
Redovite šetnje
Fizička neaktivnost također je vrlo opasna - sjedilački način života povećava ukupnu kardiovaskularnu smrtnost i do 35%. Naravno, ni u toj dobi nije prekasno započeti s tjelovježbom i redovitim šetnjama.
Stoga se pedesetogodišnjici i šezdesetogodišnjaci trebaju što više približiti tzv. idealnom kardiovaskularnom zdravlju kako ga definira Europsko kardiološko društvo. To znači da ne smiju pušiti, trebaju održavati tjelesnu težinu u optimalnim granicama (indeks tjelesne mase manji od 25 kg/m2) i biti fizički aktivni (pola sata hoda 5 puta tjedno).
Moraju se zdravo hraniti (smanjiti unos zasićenih masti i soli, jesti 200 g voća i 200 g povrća dnevno, 2 puta tjedno jesti ribu i ne piti više od dva alkoholna pića dnevno). Potrebno je održavati tlak niži od 120/80 mmHg, kolesterol niži od 5 mmol/l i šećer u krvi niži od 5,6 mmol/l. Ako i ne uspijemo "idealno" ispuniti sve navedene kriterije, već i manji pomaci mogu značiti razliku između zdravlja i bolesti, ponekad života i smrti.
Stoga treba biti ustrajan jer ćemo znatno popraviti kvalitetu života u sedamdesetim i osamdesetim godinama. Time bismo pridonijeli i ispunjavanju Europske povelje o zdravlju, koja kaže da se primjenom navedenih i mnogih drugih mjera na razini pojedinaca i društva možemo približiti prosječnoj životnoj dobi od 100 godina.
IDEALNO KARDIOVASKULARNO ZDRAVLJE
- Bez pušenja
- Indeks tjelesne mase manji od 25 kg/m2
- Biti fizički aktivan (pola sata hoda 5 puta tjedno)
- Zdrava prehrana
- Održavati tlak na 120/80 mmHg
- Održavati kolesterol niži od 5 mmol/l
- Održavati šećer u krvi niži od 5,6 mmol/l
Nije kasno!
- Ako u 50. prestanete pušiti, rizik srčanog infarkta možete smanjiti i do 65 posto.
- Ako redovitim uzimanjem lijekova i promjenom životnog stila smanjite krvni tlak, za svako smanjenje od 20 mmHg možete očekivati trostruko smanjenje rizika za moždani i dvostruko smanjenje rizika za srčani udar.
- Sjedilački način život povećava ukupnu kardiovaskularnu smrtnost i do 34 posto.