Dvije su osnovne skupine rizičnih čimbenika: čimbenici na koje ne možemo utjecati (dob, spol, genetika), ali veći dio su oni koje svojim ponašanjem možemo promijeniti i tako znatno smanjiti osobni rizik. Najvažniji čimbenici rizika za srčani udar uključuju:
DOB - viša životna dob znači i veći rizik za srčani udar.
GENETSKA SKLONOST - ako je jedan ili više bliskih rođaka u obitelji imao srčani udar, posebice u mlađoj dobi, postoji tzv. genetska predispozicija ili sklonost za razvoj bolesti.
PUŠENJE - duhanski dim je dokazan, snažan, nezavisan čimbenik rizika za infarkt, pri čemu pušači imaju 2-4 puta veće izglede za srčani udar od osoba koje nikada nisu pušile.
MUŠKI SPOL - muškarci imaju veći rizik za infarkt od žena i obolijevaju u ranijoj dobi nego žene; ulaskom žena u menopauzu ta se razlika izjednačava.
DIJABETES - šećerna bolest je toliko snažan čimbenik rizika za infarkt srca i bolesti krvnih žila da se osobe sa šećernom bolesti liječe kao da su već imale neki neželjeni događaj poput srčanog udara; činjenica je da dvije trećine osoba s dijabetesom umire od bolesti srca i krvnih žila povezanih s komplikacijama šećerne bolesti koje nastaju na krvnim žilama.
KOLESTEROL - povišene vrijednosti ukupnog i tzv. lošeg, LDL kolesterola u izravnoj su vezi s rizikom od srčanog udara.
KRVNI TLAK - povišeni krvni tlak nezavisni je čimbenik rizika koji povećava rizik za srčani udar.
TJELESNA AKTIVNOST - izostanak ili premala tjelesna aktivnost također su povezani sa sklonošću za infarkt; redovita umjerena tjelovježba sprečava bolesti srca i krvnih žila jer se vježbanjem kontroliraju i drugi značajni čimbenici rizika poput krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi.
PRETILOST - povećana tjelesna težina i pretilost (posebice povećani opseg struka) rizični su čimbenik za bolesti srca i krvnih žila čak i kod osoba koje nemaju druge čimbenike rizika; gubitak težine od samo 5 kg može znatno smanjiti rizik od ateroskleroze.