Još uvijek se ulažu napori kako bi se utvrdili uzroci nakupljanja toksičnih proteina u mozgu koji pogoduju nastanku demencije, bolesti koja će se značajno povećati narednih godina. Procjene govore da će do 2050. čak 139 milijuna ljudi u svijetu patiti od demencije, za koju lijeka nema. No, nalazi nove studije sugeriraju da bi vitamin K mogao igrati ključnu ulogu u obrani od nakupljanja toksina u mozgu. Vitamin K prepoznat je uglavnom po svojoj ulozi u zgrušavanju krvi i izgradnji kostiju, ali nova istraživanja sugeriraju da može imati i neuroprotektivne kvalitete, odnosno da može spriječiti kognitivno propadanje.
Štiti mozak
Prema Harvard T. H Chan School of Public Health, vitamin K može se podijeliti u dva oblika.
Glavni tip, koji se nalazi u zelenom lisnatom povrću, naziva se filokinon. Drugi oblik vitamina K, koji se nalazi u životinjskoj (manje količine mesa, sira i jaja) i fermentiranoj hrani (fermentirana soja), naziva se menakinon. U istraživanju na životinjama. Znanstveni tim je primijetio smanjenu razinu kognitivnog oštećenja, depresije i anksioznosti među štakorima koji su uzimali dodatke vitamina K (menakinona-7, oblika vitamina K2). Glodavci u ovoj skupini također su pokazali znakove poboljšane prostorne memorije i sposobnosti učenja. Profesor Mohamed El-Sherbiny, autor studije, rekao je za Medical News Today:
- Proces starenja povezan je s pogoršanjem moždanih funkcija. Vitamin K je prirodni vitamin topiv u mastima te štiti mozak od razvoja Alzheimerove bolesti. Postoji preporučena dnevna količina vitamina K koja varira s godinama, a konzumiranje odgovarajućih količina povrća i voća zadovoljavajuće je za održavanje njegove normalne razine. Budući da je ovaj vitamin topiv u mastima, najbolje je jesti hranu vitamina K s malo masti kako bi se poboljšala apsorpcija. Dakle, prelijte malo maslinovog ulja ili dodajte avokado omiljenoj lisnatoj zelenoj salati. Dodaci su također opcija kao zamjena u slučajevima nemogućnosti konzumiranja - kaže.
Istraživači su zaključili da je vitamin K pokazao "vrlo obećavajući utjecaj" u ometanju bihevioralnih, funkcionalnih, biokemijskih i histopatoloških promjena u mozgu povezanih sa starenjem. Vjeruju da bi njihovi nalazi mogli imati snažne implikacije za pacijente s demencijom i sugeriraju da bi moglo biti korisno pratiti razine vitamina K kod rizičnih pojedinaca.
Znakovi nedostatka
Nedostatak ovog vitamina kod odraslih je rijedak, ali se može pojaviti kod onih koji uzimaju lijekove koji blokiraju njegov metabolizam kao što su antibiotici.
Najčešći znakovi nedostatka vitamina K su i dulje vrijeme za zgrušavanje krvi ili produljeno vrijeme protrombina (mjereno u laboratoriju), krvarenje ili osteopenija ili osteoporoza.
Antibiotski lijekovi mogu uništiti bakterije koje proizvode vitamin K u crijevima, čime se potencijalno smanjuje njegova razina, osobito ako lijek uzimate više od nekoliko tjedana. Ljudi koji imaju slab apetit dok uzimaju antibiotike također mogu biti izloženi većem riziku od nedostatka i mogu imati koristi od dodatka vitamina K.
GDJE GA NAJVIŠE IMA
Obilno je zastupljen u namirnicama biljnog porijekla, to su brokula, kelj, zelje, špinat, grašak, radič, peršin, rikula, cvjetača, grah, šparoge, kadulja ili suhi bosiljak. Ima ga u crvenom mesu (ponajprije u jetri), ribi (naročito tuni konzerviranoj u ulju) te u prženom jajetu. Ima ga u leći, sjemenkama bundeve i soji, njime obiluju i sojino i maslinovo ulje, margarin, začinska paprika i majoneza. Vitaminom K bogato je i voće poput avokada, kivija, kupina, malina ili grejpa, a ima ga i u mlijeku i mliječnim proizvodima.