1. Većina odraslih osoba preboli dvije do četiri prehlade godišnje; djeca ih lako mogu imati od šest do deset.
2. Za prehladu je odgovorno više od 200 virusa. Najuobičajeniji su humani rinovirusi, oni uzrokuju oko 40 posto svih prehlada.
3. Poznato je oko stotinu serotipova humanih rinovirusa, znači možemo oboljeti od stotinu različitih prehlada samo od njih. Uz to, mutacijama može nastati beskonačan broj novih sojeva.
4. Izvan tijela rinovirusi mogu preživjeti oko tri sata. Nekada se na različitim površinama (kvake na vratima, šipke u tramvajima, kolica za kupnju u trgovinama...) mogu održati i 48 sati.
5. Jedan jedini virus prehlade može repliciranjem dobiti 16 milijuna “potomaka” u samo jednom danu.
6. Prehlada se širi kada nakon dodirivanja zaraženih površina dodirujemo nos, oči i usta. Drugi način prijenosa je udisanje sitnih kapljica nosača virusa, koje se razlete zrakom nakon kihanja ili kašljanja zaražene osobe.
7. Samo jednim kihanjem može se u zrak izbaciti oko 100.000 klica, a kapljice se mogu raspršiti na daljinu od oko dva do tri metra. Zato bi trebalo ostati na distanci dva do tri metra od zaražene osobe.
8. Ljudi obično misle da su najzarazniji kada su im simptomi najgori. Ali podjednako su zarazni i u periodu inkubacije, dok im se simptomi još nisu razvili.
9. Što je vlaga u zraku niža, to će više vlažnosti ispariti iz kapljica od kihanja i kašljanja i to će klice dalje otputovati. Suhi zrak isušuje i sluznicu u nosnicama slabeći važnu zaštitnu barijeru. I jedno i drugo pridonosi lakšem širenju prehlade tijekom hladnog i suhog vremena.
10. Najbolji način za izbjegavanje prehlade je pranje ruku. Često perite ruke, sapunom i toplom vodom najmanje 20 sekundi.
Tablica usporedbe simptoma prehlade, gripe i koronavirusa. Izvor: koronavirus.hr
