Tijekom ljetnih vrućina nije rijetkost da osjetimo iscrpljenost, a ona nastaje kada naše tijelo više ne može održati normalnu tjelesnu temperaturu. Iscrpljenost vrućinom nastaje gubitkom velikih količina vode i soli kroz znojenje, vježbanjem ili nekim fizičkim radom (pri čemu se pojačano znojimo) u uvjetima visoke temperature. Međutim, iscrpljenost vrućinom može biti ozbiljno stanje, koje prati pojačano znojenje, ubrzani puls i može dovesti do toplotnog udara, koji, pak, ponekad rezultira trajnom invalidnošću i smrću.
Iscrpljenost vrućinom događa se svakome, ali stariji trebaju biti pojačano na oprezu, dok malu djecu moramo posebno zaštititi i ne izlagati vrućinama.
Iako se najčešće dogodi kada smo vani izloženi visokim temperaturama, i u zatvorenom prostorima možemo osjetiti posljedice iscrpljenosti vrućinom. To se ljeti posebno odnosi na vožnju u automobilu bez upaljene klime.
Različite su tegobe koje uzrokuje vrućina, ona dovodi do iscrpljenosti, toplinskih grčeva, koji se manifestiraju kao mišićni spazmi i mogu prethoditi iscrpljenosti vrućinom, zatim osipa uzrokovanih vrućinom te toplotnog udara. Svima je zajedničko da nastaju onda kada tijelo više ne može održati normalnu tjelesnu temperaturu. I simptomi ovih stanja se mogu razlikovati. Ako osjetite neki od simptoma ili više njih, a ne povlače se ili se pogoršavaju, bez odlaganja trebate potražiti liječničku pomoć.
Glavni simptomi iscrpljenosti vrućinom
• obilno znojenje
• hladna, ljepljiva ili blijeda koža
• vrućina
• mučnina
• glavobolja
• vrtoglavica
• zbunjenost ili anksioznost
• nesvjestica
• usporeni i slabi otkucaju srca
Što uzrokuje iscrpljenost vrućinom
Iscrpljenost vrućinom nastaje kada se tijelo pregrije. Normalna tjelesna temperatura zdravog čovjeka je između 36 i 37°C. Tijekom dana normalna tjelesna temperatura niža je ujutro, a viša poslijepodne. Također je viša kod male djece nego kod starijih ljudi, pri tjelesnom naporu i jačim emocijama, kod žena nakon ovulacije i u prvim mjesecima trudnoće. Kada je izloženo visokim temperaturama naše će se tijelo „braniti „znojenjem, ali ako to stanje predugo potraje organizam će dehidrirati. Ako pri tome vježbamo ili smo fizički aktivni dehidriranost i iscrpljenost se mogu ubrzati. Naime, tjelesna temperatura može narasti jedan stupanj svakih pet minuta vježbanja.
Znojenje je glavni mehanizam pomoću kojeg se naše tijelo rashlađuje, ali tijekom vrućina to može biti nedovoljno brzo pri čemu nastaje pregrijavanje. Zato se ne preporučuje vježbanje niti zahtjevnija tjelesna aktivnost ljeti tijekom razdoblja najviših dnevnih temperatura.
Što učiniti ako osjetite iscrpljenost od vrućine
Jako je važno da što prije rashladite tijelo. Ako se simptomi ne umanje nakon jednog sata ili su jako izraženi trebate potražiti hitnu medicinsku pomoć.
* Sklonite se s vrućine
Potražite hlad ili uđite u zatvoreni i rashlađeni prostor.
* Osigurajte organizmu dovoljno tekućine
Znojenjem se rashlađujemo, ali i pojačano gubimo tekućinu i elektrolite, minerale koji nam pomažu da ostanemo hidrirani. Ako osjetite neki od simptoma iscrpljenosti vrućinom, najbolje je piti izotonični napitak. Pomaže obična voda s dodanom soli, neki sportski napitak ili sok od rajčice.
* Hladna voda
Pomoći će ako se istuširate u hladnoj vodi, polijete vrtnim šlaufom, ili odjenete mokru i hladnu majicu. Na prepone, vrat ili ispod pazuha možete staviti vrećice s ledom.
*Riješite se viška odjeće
Uklonite suvišnu odjeću sa sebe, usku i onu u kojoj vam nije udobno. Više slojeva odjeće može onemogućiti tijelu da se brže rashladi. Savjetuje se svijetla odjeća lagane teksture i što manje odjevnih komada na sebi.
Tko je u riziku od iscrpljenosti vrućinom
* Djeca do četiri godine - centralni živčani sustav još nije dovoljno razvijen.
* Stariji od 65 godina - smanjena je sposobnost samoregulacije tjelesne temperature.
* Oni koji su malo fizički aktivni – ako niste redoviti vježbač ili se ne bavite redovito fizičkom aktivnošću vaše tijelo nije spremno „snaći se“ u uvjetima visokih temperatura.
* Osobe s visokim tlakom - ponekad je ljeti potrebno smanjiti dozu lijeka za tlak da ne bi došlo do prevelikog snižavanja tlaka i padanja u nesvijest u kombinaciji s vrućinama.
* Ako ste u području relativno visoke vlažnosti zraka - rizik od iscrpljenosti vrućinom povisuje i vlažnost zraka. Ako je između 60 i 80 posto to već može spriječiti naše tijelo da se prirodno rashladi.
* Ako uzimate neke lijekove - ako pijete lijekove koji pomažu smanjiti simptome alergija (antihistaminike) ili lijekove koji pomažu izlučiti tekućinu iz tijela (diuretike), pod povećanim ste rizikom za iscrpljenost vrućinom. Posjetite svog liječnika ako mislite da lijekovi koje pijete ubrzavaju vaš puls, potiču znojenje, vrtoglavicu i mučninu.
Kako spriječiti tegobe uzrokovane vrućinom
Ako ste u pokretu, fizički aktivni i vježbate tijekom ljetnih vrućina, tri su najučinkovitija načina kako se možete zaštititi od iscrpljenosti i drugih tegoba uzrokovanih visokim ljetnim temperaturama:
1. Izbjegavajte najtoplije razdolje dana
Ako možete nemojte izlaziti za ljetnih vrućina između 11 i 17 sati, ali u tom razdoblju pokušajte naći hlad i ako radite na otvorenom. Ako planirate fizičku aktivnost ili se bavite sportom i vježbate, tada aktivnosti planirajte rano ujutro ili kasno popodne.
2. Uzimajte redovite pauze
Kada ste vani tijekom ljetnih vrućina ili visoke vlažnosti zraka više se odmarajte. Bavite li se fizičkom aktivnošću svakih 40 minuta napravite desetominutnu stanku. Vježbanje ili fizički rad brzo povisuju tjelesnu temperaturu pa će odmor omogućiti tijelu da se učinkovitije rashlađuje.
3. Pijte mnogo tekućine
Trebali bismo popiti oko dvije litre vode kako bismo osigurali dovoljno tekućine i izbjegli dehidraciju. Savjetuje se piti vodu svakih 15 do 20 minuta čak i ako niste žedni. Kada osjetimo žeđ, naše tijelo je već je dehidrirano.