Nezavisna, zdravstveno-informacijska mreža SteadyHealth, izvršila je opširnu analizu razloga zašto majke u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini ne doje šestomjesečne bebe. Majke, njihovi društveni krugovi i zdravstveni radnici predstavljaju tri neosporiva stupa potrebna za uspješno dojenje.
U anketi u kojoj je sudjelovalo 800 majki iz regije, SteadyHealth je utvrdio da su štetne bolničke prakse i vjerovanja majki da nemaju dovoljnu količinu mlijeka, bile dvije glavne prepreke koje su spriječile više majki da doje svoje bebe u prvih šest mjeseci njihovog života u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.
Iako je 9 od 10 majki u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini počelo dojiti, samo je jedna majka od tih deset svoju bebu hranila isključivo svojim mlijekom do šestog mjeseca djetetove starosti.
Rezultati analize
Foto: SteadyHealth.com/Olivia Maloy
Dojenje u hrvatskim rodilištima
- 1,1 posto - Doktor me natjerao da prestanem dojiti
- 4,6 posto - Nisam mogla dojiti svoje dijete, jer je bilo u bolničkim jaslicama
- 7,4 posto - Moja je beba bila hranjena formulom, ali bez mog pristanka
- 24,7 posto - Mogla sam dojiti svoje dijete unutar prvog sata nakon porođaja
- 28,1 posto - Kad sam se suočila s problemima tijekom dojenja, dobila sam podršku koja mi je pomogla da ih prevladam
- 33,9 posto - Zdravstveni djelatnici su mi dali korisne upute da bi dojenje bilo uspješno
Što hrvatske majke misle o stručnosti medicinskih djelatnika
- 1 posto - Nemaju vremena, jer su prezaposleni
- 6 posto - Neutralni
- 15 posto - Dobro informirani, ali nezainteresirani za posao
- 25 posto - Nisu dobro informirani
- 53 posto - Dobro informirani
Što bi majke napravile kako bi povećale stopu dojenja
- 12 posto – Ništa se ne treba promijeniti, trenutačna situacija je zadovoljavajuća
- 13 posto – Bolja informiranost majki
- 17 posto – Bolja društvena prihvatljivost dojenja
- 20 posto – Više aktivizma, da se podigne svijest o koristima dojenja
Nagli pad dojenja
Šta može objasniti tako nagli pad stope dojenja? SteadyHealth otkriva da su štetne zdravstvene prakse kao što su hranjenje novorođenčadi adaptiranim mlijekom bez pristanka roditelja, odvajanje novorođenčadi od majki u bolničkim jaslicama, vršenje pritiska na majku da koristi adaptirano mlijeko, odbijanje pomoći majkama koje je traže, pa čak i sugeriranje majkama da ispumpaju kolostrum, kako bi ga odbacile, široko rasprostranjene i obuhvaćaju više od jedne četvrtine majki i novorođenčadi, kojima nije pružena odgovarajuća zdravstvena zaštita.
- Mišljenje, koje je rasprostranjeno u cijeloj regiji je i glavni razlog zbog kojeg majke prijevremeno prestaju dojiti, a to je da se majčino mlijeko vidi kao rijedak resurs, koji može jednostavno nestati. To je usko vezano za suptilnu promociju adaptiranog mlijeka i široko rasprostranjene prakse smještanja novorođenčadi u bolničke jaslice, što u neposrednom periodu nakon rođenja spriječava dojenje na zahtjev djeteta te dodatno onemogućava nastajanje mlijeka – rekla je istraživačica Olivia Maloy.
Pedijatrica iz Bosne i Hercegovine, Gordana Mučibabić, prokomentirala je tvrdnje do kojih je došao SteadyHealth.
- Uprkos činjenici da se o dojenju i pozitivnim efektima koje ono donosi, kao i razlikama između majčinog mlijeka i adaptiranih formula, nikad više nije govorilo i znalo, istovremeno mi se čini da nikad manje žene nisu dojile. Kao i svaki problem i ovaj je multifaktorijalan. Znam da, kada krenemo od toga da mi zdravstveni radnici, koji smo svakodnevno u kontaktu sa mladim majkama, damo sve od sebe da promoviramo dojenje, svijet će biti bolje mjesto - zaključila je.