Kratko pitanje: Koliko telefonskih brojeva ste znali u mladenačkoj dobi? Vjerojatno ste imali mentalni telefonski imenik svih brojeva fiksnih telefona svojih prijatelja iz djetinjstva, od kojih je većina u međuvremenu isključena. Sljedeće pitanje je koliko telefonskih brojeva sada znate napamet? Velika je vjerojatnost da se količina upamćenih brojeva značajno smanjila, smatra Jim Kwik priznati „trener” za pamćenje i autor knjige „Limitless: Upgrade Your Brain, Learn Anything Faster, and Unlock our Exceptional Life”. Drugim riječima, moguće je da imate takozvanu digitalnu demenciju. No, ne brinite, niste jedini s tim problemom. Radi se o fenomenu modernog doba koji, objašnjava Kwik, možete promijeniti i ispraviti.
Što je digitalna demencija
- Digitalna demencija je pojam kojim se označava štetan utjecaj pametnih uređaja na naše pamćenje, odnosno kad nas naši pametni uređaji zapravo čine manje pametnim. Oni nam služe kao neka vrsta vanjskog uređaja za pohranu podataka tako da ne moramo vježbati naše vlastito pamćenje - pojašnjava Kwik.
Uzmimo za primjer prije spomenute telefonske brojeve: sada kad naš pametni telefon može pohraniti sve naše kontakte, ne moramo se više truditi pamtiti brojeve ljudi s kojima komuniciramo - pa to i ne činimo. To nas, na neki način, čini sve ovisnijima o tim uređajima. Možete nekome slati poruke ili ga zvati svakodnevno, no što ako vam mobitel ostane bez baterije ili ga zaboravite ponijeti sa sobom na posao? Bili biste bespomoćni!
No, to ne znači da morate zapamtiti svaki broj iz vašeg popisa kontakata, ali ipak bi nas trebala zabrinuti činjenica da smo izgubili sposobnost upamtiti jedan jedini telefonski broj, pin, lozinku ili nešto slično. Tehnologija je korisna, u to nema sumnje, no to ne znači da ne biste trebali vježbati svoje pamćenje barem s vremena na vrijeme. Upravo to je razlog zašto stručnjaci savjetuju da povremeno koristite stube iako do svog radnog mjesta ili stana možete doći dizalom - naime, svaka neaktivnost dolazi s cijenom.
Što možete poduzeti
Evo kako možete vježbati svoje pamćenje uz pomoć jednostavnih savjeta Jima Kwika.
1. Povežite informacije s emocijama
- Kad je riječ o našoj memoriji, važno je da imamo motiv i cilj da nešto upamtimo. To znači da smo skloniji pamtiti kako smo se osjećali u vezi nečega nego samu informaciju - kaže Kwik dodajući da je zato korisno povezati emociju s informacijom.
Pitajte sebe „Zašto želim zapamtiti ovo?” i dajte si neko objašnjenje, a onda ćete imati i veće izglede da zaista upamtite tu informaciju.
2. Nahranite mozak
Ono što jedete vrlo je važno za mozak.
- Vaš mozak čini samo dva posto vaše ukupne tjelesne težine, no potrebno mu je 20 posto nutrijenata koje unosite - objašnjava Kwik. A odgovarajući nutrijenti mogu poduprijeti kognitivne funkcije, neurološko zdravlje i dugovječnost mozga na razne načine. Neki nutrijenti, biljne i bioaktivne tvari dokazano imaju klinički značaj za pamćenje, prizivanje događaja i informacija u pamćenje te za učenje, procesuiranje informacija i za kognitivne funkcije. Drugim riječima, suplementi za pamćenje zaista djeluju, samo morate paziti da odaberete one koji uključuju znanstveno dokazane nootropne sastojke, odnosno one koji podržavaju moždane funkcije u učinkovitim dozama i formulacijama.
3. Krećite se
- Kad se vaše tijelo kreće, mozak raste - kaže Kwik, a to je dokazano i brojnim istraživanjima. Studije su pokazale da aerobna aktivnost proizvodi nove neurone u hipokampusu, odnosno zoni mozga povezanoj s pamćenjem, učenjem i emocijama. Drugim riječima, kad slušate neku audio-knjigu i istodobno žustro hodate, vozite bicikl ili izvodite neku ritmičnu vježbu, zaista ćete bolje razumjeti i zadržati informacije koje čujete – kaže Kwik poručujući da, ako želite poboljšati svoje pamćenje, morate biti tjelesno aktivni.