Sigurno ste neke od ovih 'mudrosti' i sami čuli, zar ne!?
 Foto: iStock
Mudrosti ili ludosti?

Ima li istine u savjetima kojima su nas strašili kad smo bili mali?

23. ožujak 2017.
Provjerite koji su uvriježeni savjeti o prehrani i kućnim lijekovima zastarjeli ili posve pogrešni, a u kojima ima istine.

 

Oduvijek smo slušali da ne smijemo plivati nakon jela, da ne gledamo u križ jer će nam oči tako ostati, da nikako ne progutamo žvakaću, jer je se nećemo riješiti godinama itd. Koja upozorenja treba ozbiljno shvatiti, a na koja možemo odmahnuti rukom?

 

JABUKA NA DAN, DOKTOR IZ KUĆE VAN

TOČNO ALI: Od bolesti će vas učinkovitije štititi šaka borovnica dnevno. Borovnice su pravi nutritivni zgoditak jer su izuzetno bogate antioksidansima i vlaknima, a uz to ih je lako dodati u zdjelicu žitarica ili u jogurt i tako pojesti. No, treba naglasiti da je za prevenciju mnogih kroničnih bolesti, kao što su srčane bolesti ili dijabetes, najkorisnije svakodnevno jesti obilje što različitijeg voća i povrća.

 

KRUH TREBAMO JESTI S KOROM JER JE PUNA VITAMINA

TOČNO: U znanstvenom istraživanju provedenom 2002. u Njemačkoj otkriveno je da u procesu pečenja dolazi do stvaranja novog tipa protutumorskih antioksidansa u kruhu, kojih ima osam puta više u kori nego u mekanoj sredini. No, još je važnije jesti kruh od cjelovitog brašna, s korom ili bez nje, zato što takav kruh općenito sadrži više važnih nutrijenata, primjerice vlakana. Provjerite je li kruh koji kupujete pripremljen od 100 posto cjelovitog brašna, jer pekarski proizvodi na kojima stoji samo oznaka "integralno" obično su proizvedeni od mješavine obogaćenog bijelog brašna i cjelovitog brašna i imaju manje vlakana od pravog integralnog kruha.

 

PREHLADIT ĆEMO SE AKO IZAĐEMO IZ KUĆE MOKRE KOSE

NETOČNO: Bit će vam hladno, ali što se tiče zdravlja, ništa vam se neće dogoditi. Tako je barem pokazala studija provedena u Common Cold Research Unitu u Salisburyju, u Velikoj Britaniji, u kojoj je skupina volontera bila zaražena virusom prehlade kroz nos. Polovica volontera ostala je kod kuće na toplom, dok se druga polovica okupala i zatim stajala dobrih pola sata potpuno mokra u predsoblju, zatim su se odjenuli, ali su još nekoliko sati imali na nogama mokre čarape. Pokazalo se da se volonteri u "mokroj" skupini nisu prehladili u ništa većem broju od onih u “suhoj” skupini. Autori studije zaključili su da osjećaj hladnoće ne utječe na naš imunosni sustav i na to hoće li nas on uspjeti zaštititi od štetnih mikroorganizama ili neće.

Foto: iStock
Mnogi među nama nisu smjeli na kupanje prije nego im se 'slegne' ručak, a izaći mokre kose, bilo je nedopustivo - sjećate se?

 

AKO NAMJERNO GLEDAMO U KRIŽ, OČI ĆE NAM OSTATI TAKVE

NETOČNO: Nema ničeg opasnog ni štetnog u namjernom gledanju u križ, tvrdi dr. W. Walker Motley, profesor oftalmologije sa Sveučilišta Cincinnati College of Medicine. No, primijetite li da vaše dijete to često radi (čak i kad se ne zabavlja niti ne oponaša neki lik iz crtića), trebali biste ga odvesti oftalmologu jer je moguće da ima problem s vidom.

 

ŠTUCANJE ĆE PROĆI AKO NAS NETKO PREPLAŠI

NETOČNO: Većina kućnih rješenja protiv štucanja, poput zadržavanja daha ili ispijanja čaše hladne vode s glavom okrenutom prema dolje, nije znanstveno dokazana kao učinkovita. No, možete isprobati trik koji je još 1971. bio objavljen u stručnom časopisu The New England Journal of Medicine: progutajte žličicu bijelog kristalnog šećera. Kako je navedeno u objavljenoj studiji, ta je taktika za rezultat imala prestanak štucanja kod 19 od 20 osoba.

 

JEDEMO LI RIBU, BIT ĆEMO PAMETNIJI

TOČNO: Kod djece od tri ili četiri godine to je zaista istina. Riba, posebno ona masna, poput lososa, obiluje omega-3 masnim kiselinama, uključujući i DHA (dokosaheksaenoična kiselina), koja je naročito važna za razvoj mozga u prve dvije godine života, za razvoj kognitivnih sposobnosti i za vid. Istraživanje objavljeno 2008. u stručnom časopisu Clinical Pediatrics pokazalo je da je kod četverogodišnjaka koji su svakodnevno dobivali suplement na bazi DHA došlo do povećanja vokabulara i razumijevanja. Zamjene? Avokado, orasi i kanola ulje.

 

NE BISMO TREBALI PLIVATI POLA SATA NAKON JELA

NETOČNO: Nakon obroka više krvi odlazi u probavni sustav, a manje ostaje u mišićima. Ono što se pod tim savjetom misli vjerojatno je to da, ako naporno vježbate odmah nakon jela, manjak krvi u mišićima može izazvati grčeve. No, to se neće dogoditi, to je samo prazna priča. Možda ćete imati manje energije, ali to neće smanjiti vašu sposobnost plivanja niti će vas ugroziti.

 

NAKON TOPLOG MLIJEKA LAKŠE ĆEMO ZASPATI

NETOČNO: Mlijeko sadrži malu količinu triptofana (aminokiselina koje ima i u puretini), ali tako malu da biste trebali popiti galone mlijeka za efekt uspavljivanja. Ono što će vam doista pomoći u uspavljivanju jest održavanje iste rutine prije odlaska na spavanje. Pa, ako ona uključuje i čašu toplog mlijeka, unatoč onome što kaže znanost, onda može olakšati uspavljivanje zahvaljujući placebo učinku.

Foto: iStock
Zabvno je doznati kako su mnogi od ovih savjeta bili neutemeljeni, a i kako ih sami ponavljamo mlađim naraštajima...

 

PROGUTAMO LI ŽVAKAĆU GUMU, OSTAT ĆE NAM U ŽELUCU 7 GODINA

NETOČNO: Ako vaše dijete proguta žvakaću gumu, budite bez brige i ovu tvrdnju nemojte shvatiti doslovno - žvaka mu neće ostati u želucu do mature. Kao i mnoge druge sitne predmete koje djeca znaju progutati, tekućina odvodi i žvakaću gumu kroz cijeli probavni sustav, uključujući i crijeva te se ona za nekoliko dana izlučuje sa stolicom. I unatoč tome što probavni sustav ne može tako lako razgraditi žvakaću gumu, ona vjerojatno neće uzrokovati bolove u želucu.

 

PREKO GLAVE GUBIMO 75 POSTO TJELESNE TOPLINE

DJELOMIČNO TOČNO: Ta je tvrdnja vjerojatno utemeljena na odnosu glave i tijela kod djece. Naime, kod djece je glava znatno veća u odnosu na tijelo nego kod odraslih ljudi. Zbog toga je važno po hladnom vremenu djetetu dobro pokriti glavu (to objašnjava i zašto bebe već u rodilištu često dobivaju kapice). No, odrasli ljudi preko glave gube desetak posto tjelesne topline. Imajte na umu da se toplina gubi preko svakog izloženog dijela tijela (stopala, ruke, dlanovi...) pa u tom smislu nošenje kape po hladnoći nije ništa važnije od nošenja rukavica.

Teme
Linker
26. veljača 2021 06:29