ZA
Umjetna sladila su napravljena kako bi služila kao zdravija zamjena za šećer, a možda je glavni argument u korist njihove upotrebe činjenica da je prevelik unos šećera vrlo nezdrav. Naime, dodan u većim količinama u hranu i pića koje konzumiramo, šećer potiče na prekomjerno jedenje, pogoduje razvoju dijabetesa, srčanih bolesti i ostalih problema povezanih s tim bolestima. Budući da ćemo nesumnjivo tijekom dana svi pojesti priličnu količinu namirnica s dodanim šećerima, čini se puno zdravijim i pametnijim izborom odabrati umjetna sladila za zaslađivanje ili pak gotove proizvode zaslađene njima.
Treba naglasiti i da brojna istraživanja nisu pronašla ni jedan siguran dokaz o njihovoj toksičnosti ili negativnim posljedicama za zdravlje kod kratkoročne upotrebe, a godine i godine masovnog konzumiranja takvih sladila nisu pokazale da ona uzrokuju bilo kakve ozbiljne probleme. Jedna od njihovih prednosti je i to što imaju bolji, čak i slađi okus od šećera, a pritom ne utječu na razinu šećera u krvi. To znači da za postizanje jednako slatkog okusa, umjesto dodavanja veće količine šećera, možete upotrijebiti manju količinu umjetnog sladila.
Valja reći i da su umjetna sladila prošla niz testiranja kako bi se dokazalo da su sigurna i da ne uzrokuju nikakvu štetu za zdravlje. Stoga ih i trudnice mogu koristiti bez bojazni da bi to moglo naškoditi plodu. Umjetna sladila mogu biti od pomoći ne samo trudnicama koje paze na prehranu u trudnoći nego i osobama oboljelim od dijabetesa, koje moraju paziti na unos šećera i kojima ona pomažu u boljoj kontroli razine šećera u krvi. Još jedna prednost je i to što umjetna sladila ne uzrokuju karijes. Naime, šećer prianja uz zubnu caklinu, što dovodi do stvaranja posebnog sloja kojim se hrane bakterije i pretvaraju ga u kiselinu koja potom nagriza caklinu i dovodi do razvoja karijesa.
Umjetna sladila nemaju takav učinak na zubnu caklinu i ne uzrokuju karijes, stoga ne čudi što ih preporučuju i mnogi stomatolozi. I ono najzanimljivije: umjetna sladila bi, prema rezultatima novog istraživanja provedenog na Sveučilištu u Floridi, mogla pomoći u liječenju agresivnih oblika raka. Naime, otkriveno je da saharin reagira u kontaktu s ugljičnom anhidrazom - proteinom pronađenim u stanicama agresivnih oblika tumora uključujući tumor dojke, pluća, jetre, prostate, gušterače i bubrega. Taj protein regulira pH u stanicama raka i oko njih omogućujući im da se razvijaju i metastaziraju u druge dijelove tijela. Kad se naruši pH ravnoteža i blokira aktivnost tog proteina, zaustavlja se rast i širenje stanica raka, a čini se da saharin čini upravo to. Ovakav rezultat otvara mogućnost razvoja novih lijekova protiv tumora na bazi običnog umjetnog sladila koje mnogi svakodnevno konzumiraju.
PROTIV
Iako upotreba umjetnih sladila ima mnoge prednosti, postoji i cijeli niz razloga zbog kojih mnogi smatraju kako su ona štetna te ih je bolje izbjegavati. Iako još nema potpuno sigurnih dokaza za to, priličan broj istraživanja je pokazao kako umjetna sladila povećavaju rizik za razvoj raka. Također, umjetna bi sladila trebale izbjegavati i osobe koje su sklone alergijama, no takvih osoba koje su na njih alergične nema mnogo pa to što kod nekih mogu uzrokovati alergijsku reakciju nije dovoljan razlog da se zaključi kako ih nitko ne bi smio koristiti.
Nezgodne nuspojave umjetnih sladila su i to što usporavaju metabolizam, izazivaju osjećaj gladi, pogoduju taloženju masnoća u tijelu te povećavaju rizik za razvoj debljine. Postoje i neki posebni rizici povezani s određenim vrstama umjetnih sladila.
Primjerice aspartam može uzrokovati promjene raspoloženja, probleme s pamćenjem, zamagljen vid i grčeve; sukraloza može izazvati bol u glavi i mišićima, grčeve u želucu i proljev, probleme s mokraćnim mjehurom, nadraženost kože, vrtoglavicu i upalu; acesulfam-K može izazvati mučninu, glavobolje, promjene raspoloženja, oslabljenu funkciju jetre i bubrega, probleme s vidom pa čak i rak; saharin pak može izazvati glavobolje, proljev, poteškoće s disanjem, kožne probleme i druge simptome povezane s alergijskim reakcijama.
Ipak, treba reći da ni jedna znanstvena studija još nije uspjela dokazati direktnu povezanost tih simptoma s nekim od umjetnih sladila. Postoji i određen broj istraživanja koja podupiru tezu da nekalorična umjetna sladila potiču prekomjerno jedenje, razvoj debljine i dijabetesa s pratećim komplikacijama.
Tako znanstvenici s Harvard School of Public Health upozoravaju da je slatkoća bez pratećih kalorija neprirodna te da bi mogla potaknuti hormonske promjene koje povećavaju potrebu za prejedanjem.
Također, istraživanje iz 2012. godine provedeno na uzorku od 2500 osoba i objavljeno u stručnoj publikaciji Journal of General Internal Medicine pokazalo je da svakodnevno konzumiranje pića zaslađenih umjetnim sladilima tijekom deset godina može povećati rizik za srčani i moždani udar. I za kraj, smatra se da je prirodno i zdravo da ljudi, baš kao i ostale životinjske vrste, jedu ono što potječe iz prirode, a umjetna sladila ne zadovoljavaju taj kriterij.
Brojni stručnjaci smatraju da kemikalije koje ne postoje u prirodi nisu prikladne ni zdrave za ljudski organizam, a danas dostupne znanstvene metode nisu dovoljne da dokažu kako su umjetna sladila zaista posve sigurna.