Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva

Iako ima veliku smrtnost, ovaj tip raka je jedan od onih koje je najlakše spriječiti - znate li kako i što trebate učiniti

14. ožujak 2022.
U Hrvatskoj postoji Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, koji je namijenjen osobama od 50. do navršene 74. godine života, koji na kućnu adresu dobivaju test za otkrivanje krvarenja u stolici


Suzana Ciboci/Sponzorirani sadržaj


Prvi put u Hrvatskoj se ožujak obilježava kao mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva, a tako će biti svake godine, prema odluci Hrvatskog sabora. Naime, rak debelog crijeva jedan je od vodećih uzroka smrtnosti i pobola u svijetu - svake se godine s ovom dijagnozom suoči oko 1,4 milijuna ljudi u svijetu, a polovica nažalost umire. U Hrvatskoj se rak debelog crijeva godišnje otkrije kod oko 3500 ljudi, a kod više od polovice njih bolest je već proširena u okolne ili udaljene organe. Po smrtnosti je na drugom mjestu, kod muškaraca iza raka pluća, a kod žena u 2019. prvi put ispred raka dojke.

Preventivni pregledi i zdravi životni stilovi glavni su načini kako spriječiti rak debelog crijeva. On je, naime, među onim vrstama karcinoma koje je najlakše prevenirati.


Što je nacionalni program probira?

Rak debelog crijeva u početku nema simptoma, a kada se pojave znakovi kao što su zatvor ili vidljiva krv u stolici često je bolest već uznapredovala i liječenje je najblaže rečeno mukotrpno, a ishod neizvjestan. No poznavanje učinkovitih preventivnih mjera, napredak u terapijskim i dijagnostičkim postupcima, poput polipektomije, poboljšanje kvalitete predoperativne procjene i terapije (radioterapije i kemoterapije), dokazano dovode do smanjenja pobola i smrtnosti. Znanstvena istraživanja u kojima je testiranje na krv u stolici provedeno na velikom broju stanovnika pokazala su da je moguće smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva jer se bolest može otkriti u početnom stadiju kada su izgledi za izlječenje veliki.

U Hrvatskoj postoji Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, koji je namijenjen osobama od 50. do navršene 74. godine života, koji na kućnu adresu dobivaju test za otkrivanje krvarenja u stolici.

Sve osobe s pozitivnim nalazom pozivaju se na kolonoskopski pregled. Tim je pregledom moguće uzeti uzorak tkiva za analizu i, ako se otkrije polip, odstraniti ga, jer se iz polipa razvije rak debelog crijeva. Kolonoskopija je pretraga prilikom koje liječnik specijalist savitljivom cijevi, kolonoskopom, na kojoj je mala kamera, pregledava cijelo debelo crijevo koje prije pretrage treba biti dobro očišćeno. Ako se prilikom pretrage otkriju polipozne promjene ili prisutnost neke druge sumnjive tvorbe, uzima se komadić tkiva za analizu, a uvijek se nastoji i polip u cijelosti odstraniti. Kolonoskopija je pomalo neugodna, ali većini ljudi bezbolna. Vrlo je važno da dobro pročitate upute za čišćenje crijeva jer što je crijevo bolje očišćeno, pretraga je lakša i bezbolnija. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva nažalost još uvijek bilježi premali odaziv da bi se ostvarili njegovi ciljevi - smanjenje pobola i smrtnosti. Potrebno je stoga podizati svijest o mogućnostima prevencije raka debelog crijeva kako među liječnicima i zdravstvenom osoblju, tako i među građanima svih dobnih skupina.


Zašto bismo se trebali odazvati na pozivno pismo i poslati uzorak stolice?

Profesor Neven Ljubičić, predsjednik Sekcija za preventivne aktivnosti Hrvatskog gastroenterološkog društva i predsjednik Povjerenstva za koordinaciju provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva objašnjava zašto se trebamo odazvati na poziv za besplatni preventivni pregled stolice na okultno krvarenje.

image

Profesor Neven Ljubičić

FOTOGRAFIJE: GJURO

- Otkrivanjem raka debelog crijeva u ranoj fazi bolesti mogu se spasiti mnogi životi. Bolest se može otkriti u ranom stadiju kad su izgledi za izlječenje zaista veliki. Još je važnija činjenica da se mogu otkriti promjene koje prethode nastanku raka debelog i završnog crijeva, a to su takozvani polipi - izrasline koje se mogu pretvoriti u zloćudni tumor, koje se tijekom pregleda debelog i završnog crijeva mogu u cijelosti ukloniti. Tako se rak debelog crijeva i rektuma (završnog debelog crijeva) nikada neće niti razviti. Od 2007. u Republici Hrvatskoj provodi se Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Cilj je programa što ranije otkrivanje raka debelog crijeva i promjena (polipa) na crijevu iz kojih nastaje rak debelog crijeva, testiranjem stolice golim okom nevidljive krvi (okultno krvarenje). No, unatoč svim naporima, činjenica je da se taj karcinom i dalje nažalost otkriva u uznapredovalom stadiju kad su šanse za potpuno izlječenje vrlo male. Zato se odazovite na pregled koji vam može spasiti život i potaknite svoje najbliže da to učine - apelira prof. Ljubičić.


Kako se možete uključiti u Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva?

U sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva osobe obaju spolova u dobi od 50 do 74 godine pozivaju se na testiranje stolice na prisutnost krvi. Pozive šalju Zavodi za javno zdravstvo vaše županije te sadržava informativni letak i povratnu omotnicu s plaćenim odgovorom. Na poleđini poziva nalazi se „Pristanak za uključivanje u Program“. Nakon što pošaljete svoj pozitivni odgovor, tj. pristanak za uključivanje u program, poštom vam dolazi omotnica s tri testna kartona za nanošenje uzoraka stolice i detaljne upute kako nanijeti uzorke stolice, koji se nakon uzorkovanja poštom pošalju u priloženoj povratnoj omotnici na provjeru u pripadajući zavod za javno zdravstvo. Sve osobe s pozitivnim nalazom pozivaju se na kolonoskopski pregled zbog otkrivanja uzroka krvi u stolici.


Što znači pozitivan test na okultno krvarenje (krvarenje iz probavnog trakta koje nije vidljivo golim okom)?

- Ako je rezultat pretrage pozitivan, to znači da je u uzorcima stolice pronađena krv. To nikako ne znači da imate rak, nego da je u crijevima došlo do krvarenja i što prije treba otkriti uzrok tome. Zato ćete u slučaju pozitivnog nalaza iz zavoda za javno zdravstvo poštom dobiti uputnicu za kolonoskopiju s terminom pregleda i recept za sredstvo za čišćenje crijeva. Vaš liječnik obiteljske medicine bit će obaviješten o pregledu i možete mu se obratiti za savjet. Ako se, pak, u uzorcima stolice ne pronađe krv, nalaz će biti negativan. To znači da se u crijevima vrlo vjerojatno ne događa ništa neuobičajeno pa ćete ponovo dobiti poziv na testiranje za dvije godine. Bez obzira na negativan nalaz, uvijek treba osluškivati svoje tijelo i pratiti njegovo funkcioniranje, a osobito treba obratiti pozornost na redovitost stolice - kaže prof. Ljubičić.

image
FOTOGRAFIJE:


Ima li rak debelog crijeva simptome?

- Rak debelog crijeva razvija se sporo tijekom više godina i u početku osoba nema nikakve simptome. Primjenom metoda ranog otkrivanja moguće ga je otkriti znatno prije nego što se pojave uočljivi znakovi bolesti. Ranim otkrivanjem postižu se veliki izgledi za izlječenje. Najčešća je metoda ranog otkrivanja pregled stolice na golim okom nevidljivu krv u stolici, koja je često prvi znak bolesti debelog crijeva. Promjene koje se otkriju u stadiju polipa mogu se potpuno ukloniti tijekom kolonoskopije, čime se sprječava zloćudna transformacija u karcinom. Te osobe i dalje trebaju biti pod nadzorom liječnika i redovito obavljati planirane preglede.

Ako je rak u trenutku dijagnoze ograničen samo na polip, lako se može odstraniti i možda onkološko liječenje neće biti potrebno. No ako bolest napreduje i počne se širiti po tijelu, liječenje može biti teško i ne uvijek uspješno. Upravo zato promjene u debelom crijevu treba otkriti što prije - apelira prof. Ljubičić.


Koji simptomi mogu upućivati na to da je došlo do patoloških promjena?

Rak debelog crijeva vrlo je tiha bolest koja se u tijelu može razvijati godinama bez vidljivih znakova. Simptomi koji mogu upućivati na njegovu prisutnost jesu:

  • vidljivo krvarenje u stolici,
  • promjena načina pražnjenja crijeva (naizmjenično pojava zatvora i proljeva, crna stolica, tanka stolica),
  • osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva,
  • pojava neobjašnjive anemije,
  • ponavljajuća bol u trbuhu i zdjelici,
  • nenamjerni gubitak tjelesne mase.

U slučaju pojave nekog od navedenih simptoma odmah se posavjetujte sa svojim liječnikom jer te simptome treba shvatiti ozbiljno. Vaš liječnik treba biti upoznat s njima i uputiti vas u daljnje korake.


Tko je u najvećem riziku za razvoj raka debelog crijeva?

- Rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva ili rektuma povećava se s dobi. Najveći broj oboljelih stariji je od 50 godina, ali ta bolest nažalost može pogoditi i mlađe. Posebno su ugroženi najbliži srodnici bolesnika koji su oboljeli od raka debelog crijeva ili rektuma (majka, otac, brat, sestra), zatim bolesnici koji pate od kroničnih upalnih bolesti crijeva (Crohnova bolest i ulcerozni kolitis) te bolesnici kojima su već otkriveni polipi - kaže prof. Ljubičić i dodaje da se rak debelog crijeva nedvojbeno razvija iz međudjelovanja više čimbenika: okolišnih, nasljednih i prehrambenih. Uz to, čimbenici koji povećavaju rizik od razvoja raka debelog crijeva ili rektuma, uključuju:

  • pušenje,
  • pretjerano konzumiranje alkohola,
  • neuravnotežena prehrana s prekomjernim konzumiranjem crvenog mesa i nedovoljnim unosom vlakana,
  • prekomjerna tjelesna masa.


Osim preventivnih pregleda kako još možemo spriječiti rak debelog crijeva?

- Iako je učestalost velika, rak debelog crijeva jedan je od onih koji se zaista može spriječiti pravilnom prehranom i zdravim načinom života. Iako postoje mnogobrojni uzroci koji mogu dovesti do pojave raka debelog crijeva, uključujući i genetičku predispoziciju, pravilna prehrana s dovoljnim unosom prehrambenih vlakana i izbjegavanje štetnih navika poput pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola uistinu mogu biti velik korak u borbi protiv pojave te vrste raka. Moglo bi se reći da postoje tri strategije u prevenciji raka debelog crijeva. Primarna prevencija usmjerena je na smanjenje rizika nastanka raka debelog crijeva i uglavnom se temelji na promjeni načina života, ponajprije promjeni prehrambenih navika. Sekundarna prevencija predstavlja rano otkrivanje promjena sluznice debelog crijeva s osnovnim ciljem da se nakon ranog otkrivanja promjene na sluznici debelog crijeva, poput adenoma i nazubljenih izraslina debelog crijeva, u cijelosti uklone te na tako spriječi potencijalni nastanak raka debelog crijeva. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva jest sekundarna mjera prevencije. Treći je oblik strategije tercijarna prevencija. Ona se nastavlja na sekundarnu prevenciju te se ponajprije zasniva na postupcima koji slijede nakon što su adenom ili nazubljene izrasline debelog crijeva, odnosno rak debelog crijeva, otkriveni i u cijelosti uklonjeni.


Način života najvažniji je čimbenik na koji svi možemo utjecati i mijenjati ga

- Na pojavu raka debelog crijeva utječu mnogobrojni čimbenici i jedan od njih svakako je način života, a to je čimbenik na koji svi možemo utjecati i mijenjati ga - kaže prof. Ljubičić. Najvažniji savjeti jesu:

  1. Odreći se pušenja te prekomjernog konzumiranja alkohola.
  2. Redovito se kretati - već svakodnevna šetnja u trajanju od 30 minuta je dovoljna.
  3. Poboljšati prehrambene navike.
  4. Smanjiti konzumaciju crvenog, prerađenog i dimljenog mesa.
  5. Povećati unos prehrambenih vlakana u prehrani.
  6. Uspostaviti redovitu probavu, tj. pražnjenje crijeva.
  7. Održavati normalnu tjelesnu masu.
  8. Slušati svoje tijelo i posjetiti liječnika ako primijetite probleme s crijevima.
  9. Redovito sudjelovati u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva, ali i poticati druge da sudjeluju.


Najveći neprijatelji zdravlja debelog crijeva

Prehrana ima veliku ulogu u nastanku raka debelog crijeva, ali nije jedina. Ovo su najčešći neprijatelji zdravlja crijeva:

Prerađeno meso

Na vrhu popisa hrane koja uzrokuje rak je prerađeno meso. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ga je stavila u istu kategoriju kao i pušenje i azbest. Konzumiranje samo 50 grama prerađenog mesa (kobasice, slanina, hrenovke, šunka) svaki dan (to je oko dvije kriške šunke) može povećati rizik od raka debelog crijeva za 18 posto, navodi se u izvješću WHO-a. Problem ne dolazi samo iz samog mesa, dodanih velikih količina soli i konzervansa, već i iz metoda obrade mesa koje potiču nastanak spojeva koji mogu dovesti do raka.

Prekomjerne količine alkohola

U istraživanjima je snažno dokazana povezanost alkohola s rizikom od nastanka nekih vrsta raka, među njima i raka debelog crijeva. Neka su istraživanja pokazala i da oni koji tjedno konzumiraju devet ili više pića koja sadrže visok postotak alkohola u periodu duljem od 10 godina imaju tri puta veće šanse da dobiju rak kolorektuma ili polipe u usporedbi s onima koji ne konzumiraju alkoholna pića s visokim postotkom alkohola.

Trans masti

Trans masti nastaju kada proizvođači pretvaraju tekuća ulja u čvrste masti u procesu koji se naziva hidrogenacija, što povećava rok trajanja i stabilnost okusa hrane. Mogu se naći u margarinu, krekerima, bombonima, pekarskim proizvodima, kolačićima, čipsu, snack hrani, preljevima za salate, masti, prženoj hrani i u još mnogim drugim namirnicama. Trans masti povećavaju upalu i usko su povezane s rastućom stopom pretilosti, a pretilost je također rizični faktor za nastanak raka.

Premalo vlakana

Hrana siromašna vlaknima, poput namirnica s bijelim brašnom, bijelim šećerom i bijelom rižom, dovest će do naglog porasta šećera u krvi, a istovremeno neće nam pružiti zdravstvenu korist. Vlakna su važan dio zdravlja metabolizma i optimalnog funkcioniranja organizma. Ako ne jedete mnogo voća i povrća, sjemenki, cjelovitih žitarica, odnosno vaša se prehrana temelji na mnogo bijelog kruha i ostalim pekarskim proizvodima od rafiniranog brašna, zaslađenim pićima, alkoholnim pićima, mnogo dodanih šećera i soli, a malo voća i povrća, u riziku ste da ćete naštetiti zdravlju crijeva i povisiti si šansu da dobijete rak.

Nedovoljno kretanja

Istraživanja povezuju prekomjerno sjedenje sa zdravstvenim problemima poput povišenog krvnog tlaka, visokog šećera u krvi i povišenih razina kolesterola. Sjedilački način života povećava rizik od srčanog, moždanog udara, dijabetesa tipa 2, depresije, anksioznosti i poremećaja apetita te debljine i pretilosti, važnih čimbenika rizika za nastanak raka. S druge strane, umjerena, ali redovita tjelesna aktivnost i uravnoteženje energetskog unosa jasno su identificirani faktori koji utječu na sniženje rizika za nastanak raka debelog crijeva.


Kako i kojom prehranom možemo smanjiti rizik od raka debelog crijeva?

Znanstvenicima je već odavno poznato da mediteranska prehrana pozitivno utječe na zdravlje, a najnovijom studijom objavljenom na ESMO 19th Congress on Gastrointestinal Cancer zaključeno je da se unosom svake od komponenata mediteranske prehrane smanjuje rizik od lezija i polipa u debelom crijevu za 30 posto. Ako se u prehranu uvede velika količina ribe i voća, a smanji unos gaziranih pića, ovaj se rizik smanjuje za čak 86 posto. I vegetarijanska prehrana se pokazala korisnom u smanjenju rizika od raka debelog crijeva. Naime, brojne su epidemiološke studije pokazale da voće i povrće ima zaštitni učinak na razvoj raka debelog crijeva. A metaanalize studija koje su se bavile ovim pitanjem ukazuju na to da za protektivan učinak nije potrebno unijeti velike količine voća i povrća. Čak i minimalan unos od 100 grama voća (naprimjer jedna jabuka) i povrća dnevno pokazao se korisnim. Voće i povrće obiluje topivim i netopivim vlaknima (ponajviše njihova kora) koje hrane dobre bakterije u crijevima važne za zdravlje i ravnotežu u našem organizmu. Za zdravlje su nam nužna i topiva i netopiva vlakna. Topiva djeluju na kolesterol u krvi i ostale nusprodukte metabolizma te ih iznose iz tijela, a netopiva navlače vodu te tako pomažu probavu, reguliraju težinu i šećer i krvi jer pridonose osjećaju sitosti, a ujedno rasterećuju od raznih upalnih procesa i smanjuju rizik od karcinoma i kardiovaskularnih bolesti. Stručnjaci se slažu da hrana na biljnoj bazi općenito sadržava obje vrste vlakana, osim iz voća i povrća, vlakna ima i u cjelovitim žitaricama i sjemenkama. Prema mnogim smjernicama za prehranu preporučena količina vlakana za prosječnu odraslu osobu iznosi oko 30 g dnevno. Nutricionisti također preporučuju kombinaciju prehrane bogate vlaknima i veće količine tekućina. Time se osigurava da vlakna mogu bez problema putovati kroz probavni sustav.

Osim vlakana zdravlju crijevnog mikrobioma pogoduju i probiotici, tj. korisne bakterije iz jogurta, kefira i acidofila, koje je također potrebno uključiti u redovitu prehranu.


Nutricionistica mr. sc. Kristina Aralica pojašnjava kako bi trebao izgledati naš jelovnik

- Prednost treba dati uravnoteženoj i raznolikoj prehrani što uključuje svakodnevno konzumiranje dovoljno voća i povrća, cjelovitih žitarica te prehrambenih vlakana. Uvijek je preporuka jesti hranjive, lagane obroke koji su bogati složenim ugljikohidratima (smeđa riža, integralni kruh, zobene pahuljice, batat, krumpir, bundeva, grah, kvinoja, leća..), proteinima (mahunarke, meso, fermentirani mliječni proizvodi..), vlaknima (jabuke, suhe šljive, leća, brokula, ječam, avokado..), vitaminima i mineralima (sve voće i povrće). Potrebno je izbjegavati ili samo povremeno konzumirati proizvode od bijelog brašna (tjestenina, bijeli kruh, pekarski proizvodi), slatkiše, grickalice, masnu hranu, gazirana pića) jer takvi proizvodi su nutritivno siromašni, bogati kalorijama i nepotrebno opterećuju naš probavni sustav. Kada govorimo o probavnom sustavu, prehrambena vlakna su nezamjenjiva. Nažalost, istraživanja pokazuju da samo 5% populacije unosi dovoljnu količinu vlakana u organizam, a znamo da vlakna imaju veliku ulogu u očuvanju zdravlja probavnog sustava te u prevenciji brojnih bolesti i tegoba. Svakako je uvijek poželjno konzumirati sezonske namirnice jer su one najbogatije hranjivim sastojcima i najmanje tretirane nepoželjnim tvarima. Uz to, ne smijemo zaboraviti na dobru hidraciju.

image

Mediteranska prehrana dosljedno se rangira u sam vrh najboljih opcija prehrane

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK

Možemo izdvojiti top 10 namirnica za zdravlje probavnog sustava:

  • avokado
  • proizvodi od cjelovitih žitarica (bulgur, heljda, zob, pir, smeđa riža..)
  • plava riba
  • mandarine
  • bundeva
  • kupus
  • mahunarke
  • kelj pupčar (prokulice)
  • palenta
  • gljive


Kako je zdrava probava povezana sa zdravljem cijelog organizma?

Nutricionistica Kristina Aralica ističe da je zdravlje crijevnog mikrobioma trenutačno u središtu pozornosti i sve se više zdrava probava povezuje sa zdravljem cijelog tijela. Naša crijeva imaju niz uloga, a ne samo da sudjeluju u probavi, kako se prije smatralo. Istraživanja su pokazala da crijevni mikrobiom ima glavnu ulogu u regulaciji upale i imunitetu.

- Naša probava je vrlo kompleksna, no pravilnim odabirom namirnica, dovoljnim pijenjem tekućine, svakodnevnim hodanjem i kvalitetnim snom možemo joj pomoći da funkcionira na najbolji mogući način. No, ima još nešto o čemu se ne priča tako često, a to je važnost regulirane probave tj. uredne stolice. Spora probava i zatvor vrlo često dovode do nepotrebnog zadržavanja štetnih tvari u organizmu, smanjuju učinkovitost obrambenog sustava i ugrožavaju zdravlje. Naša su crijeva vrlo složen mehanizam kojem ne pogoduje današnji način života, a kako bismo smanjili neke kronične tegobe i ojačali organizam, crijeva je potrebno svakodnevno potaknuti na rad kako bismo se riješili nakupljenih štetnih tvari. U suprotnom, mogu se pojaviti brojne posljedice. Kratkoročne posljedice zatvora mogu obuhvaćati nadutost, bolove u trbuhu, te pojavu sluzi ili krvi u stolici. Dugoročne posljedice mogu biti puno štetnije - neke od njih su hemoroidi, analne fisure ili čak prolaps ravnog crijeva. Bitno je naglasiti da zatvor može znatno smanjiti kvalitetu života i može čak dovesti do smanjene produktivnosti na poslu, do depresije i anksioznosti – kaže mr. sc. K. Aralica.



Kako su povezana naša crijeva i imunitet?

Danas znamo da je briga o probavi je briga za cjelokupno zdravlje organizma. Kroz probavu i probavne procese naš organizam dobiva energiju i hranjive tvari koji su mu potrebni za normalno funkcioniranje, već on djeluje i kao vrsta komunikacijskog centra do i od mozga i funkcionira kao jedna od prvih linija obrane u borbi protiv bolesti. Ne smijemo zaboraviti da je oko 80 posto stanica imunosnog sustava upravo u crijevima pa je tako crijevo naš najveći imunosni organ. Upravo zbog svega toga, zdrava probava temelj je zdravlja. Ali, objašnjava nutricionistica, i svi dijelovi probavnog sustava moraju biti usklađeni kako bi naša probava imala pozitivan utjecaj na naše raspoloženje, na koncentraciju i pamćenje, na smanjenje rizika od pretilost te na imunitet i spremnost organizma da se obrani od bolesti.


Važnost kretanja i održavanja idealne tjelesne mase

- Svaki dio našeg tijela, pa tako i probavni i imunosni sustav bolje funkcioniraju ako ih podržavamo zdravim životnim navikama. Prednost treba dati uravnoteženoj i raznolikoj prehrani s dovoljno voća i povrća, cjelovitih žitarica te prehrambenih vlakana. Ne zaboravite na važnost umjerene tjelesne aktivnosti, ali ni na dovoljan unos tekućine. Tako probavni i imunosni sustav održavamo jakima i to na prirodan način. Odabir zdravog načina života svakako je prva linija obrane - ističe nutricionistica Aralica. Redovitu fizičku aktivnost ubrajamo u zdrav način života, a istraživanja potvrđuju da tjelesno neaktivni ljudi u odnosu na aktivne žene i muškarce imaju veću stopu oboljenja i preuranjene smrtnosti od raznih kroničnih oboljenja kao što su koronarna bolest srca, moždani udar, dijabetes tipa 2, debljina, depresija, metabolički sindrom, rak dojke i rak debelog crijeva.

Iako su optimalan intenzitet, trajanje i učestalost tjelesne aktivnosti potrebni za smanjenje rizika od raka još relativno nepoznati, određene studije ukazuju da kod odraslih od 45 do 60 minuta umjerene do visoke intenzivne tjelesne aktivnosti dnevno u pet ili više dana u tjednu može biti optimalno kako bi se smanjio rizik od raka debelog crijeva, a učinak ima i već 30 minuta umjerene do visoke intenzivne svakodnevne tjelesne aktivnosti (osim uobičajenih aktivnosti tijekom dana). Preporuka American Cancer Society (ACS) za djecu i adolescente je da budu umjereno do visoko intenzivno tjelesno aktivni minimalno 60 minuta u jednom danu i tako pet dana u tjednu, kako bi imali zdrav život i preventivne učinke na različite kronične bolesti, uključujući i karcinom debelog crijeva.

image

Odabir zdravog načina života svakako je prva linija obrane

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK


Kakva je funkcija magnezija u probavnom sustavu?

Poznato je kako magnezij sudjeluje u više od 300 biokemijskih reakcija u našem tijelu i ima brojne funkcije. Osim onih dobro poznatih, poput utjecaja na mišićne grčeve, opuštanje ili smanjenje umora i iscrpljenosti, magnezij ima važnu ulogu i u probavnim procesima. S jedne strane magnezij pojačava djelovanje sulfata u poticanju probave, a s druge strane magnezij opušta glatki mišić koji regulira otpuštanje žuči i probavnih enzima u tanko crijevo. I žuč i probavni enzimi ključni su za probavu pa tako i za apsorpciju hranjivih sastojaka. Jer ako hrana nije dobro probavljena, tada se hranjivi sastojci iz te hrane neće moći apsorbirati.


Kako u očuvanju zdravlja probavnog sustava pomaže Donat?

Donat, zbog svoje jedinstvene kombinacije minerala, blagotvorno djeluje na različite dijelove probavnog sustava pa se tako uz pravilnu prehranu i zdrav način života brinemo za zdravlje probavnog sustava u cjelini.

Osim što potiče probavu i podupire normalan rad probave u njezinoj zadnjoj fazi što je dokazano i kliničkim ispitivanjem, Donat vrlo efikasno rješava problem žgaravice, ima blagotvorni učinak i na druge dijelove probavnog sustava podržavajući njihovu normalnu funkciju. Zbog jedinstvene količine, ali i kombinacije minerala, može poboljšati apsorpciju hrane, spriječiti nastanak žučnih kamenaca, ali i pridonijeti boljoj uspostavi kiselo-bazne ravnoteže.

Stručnjaci iz Medical centra Rogaška preporučuju ga i za poticanje lučenja žuči koja je vrlo bitna za probavu masti. Redovito pražnjenje žučnog mjehura i žučnih kanala sprječava određene tegobe koje mogu nastati uslijed neodgovarajućeg rada žučnog sustava. Također, Donat je zbog prisustva kalcija odlična dopuna uravnoteženoj prehrani jer je kalcij važan dio probavnih enzima koji omogućuju razgradnju hrane, a time i dobru apsorpciju svih hranjivih sastojaka.

Za prevenciju ga je potrebno piti ujutro natašte 0,2 – 0,3 l, prije ručka 0,1l te prije večere 0,1 – 0,2 l. Najbolje je da bude sobne temperature. Znači da 0,5 l Donata dnevno, uz uravnoteženu prehranu i zdrav način života, pomaže našem probavnom sustavu da funkcionira na najbolji mogući način.



Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Donatom.



Izvori:

  • Hrvatski registar za rak (broj oboljelih), https://www.hzjz.hr/
  • Prijedlog odluke o proglašenju mjeseca ožujka „mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva u republici hrvatskoj“, sabor.hr
  • American Cancer Society - Can Colorectal Cancer Be Prevented?, cancer.org
  • Wiertsema, S. P., van Bergenhenegouwen, J., Garssen, J., & Knippels, L. (2021). The Interplay between the Gut Microbiome and the Immune System in the Context of Infectious Diseases throughout Life and the Role of Nutrition in Optimizing Treatment Strategies. Nutrients, 13(3), 886. https://doi.org/10.3390/nu13030886
  • ESMO 19th Congress on Gastrointestinal Cancer, esmo.org
  • Parts of Mediterranean diet shown to prevent colorectal cancer, https://www.medicalnewstoday.com
  • Micah G. Donovan, Ornella I. Selmin,Tom C. Doetschman and Donato F. Romagnolo. Mediterranean Diet: Prevention of Colorectal Cancer, https://www.ncbi.nlm.nih.gov/labs/pmc/articles/PMC5723389/
  • Pan Pan, PH. D., Jianhua Yu, PH. D., and Li-Shu Wang, PH. D., CCRP. Colon Cancer: What We Eat, https://www.ncbi.nlm.nih.gov/labs/pmc/articles/PMC5836483/
  • Best and Worst Foods to Prevent Colorectal Cancer - WebMD, https://www.webmd.com
Teme
Linker
29. lipanj 2022 12:36