Kardiovaskularne bolesti su uzročnik više od 17,5 milijuna smrtnih slučajeva godišnje u svijetu, a većina glavnih čimbenika rizika se može kontrolirati, piše HZJZ. Najvažniji savjeti o kontroliranju čimbenika i zaštiti srca tiču se zdravije prehrane. Važno je svakodnevno jesti voće, povrće i cjelovite žitarice, no isto tako neke je namirnice potrebno izbjegavati. Zato smo pitali hrvatske kardiologe Dubravku Šušnjar, Nikšu Drinkovića i Mimu Georgievu kakvu hranu oni izbjegavaju.
- S kardiološke strane jasne su preporuke da treba izbjegavati nezdravu hranu, koja je najčešće nutritivno siromašna, a kalorijski bogata, odnosno prepuna je šećera, soli i zasićenih masti. Teško je reći što je nezdrava hrana, već naglasak treba staviti na cjelokupnu prehranu zato što jedna namirnica, ma koliko bila zdrava i puna vitamina i potrebnih nutrijenata, ne može poništiti cjelokupno nekvalitetnu prehranu - ističe dr.med. Dubravka Šušnjar, internist-kardiolog iz KB Dubrave.
Toga se drži i prof. dr. sc. prim. Nikša Drinković, spec.internist kardiolog, iz Poliklinike Nikša Drinković, koji zbog toga bira mediteransku prehranu.
- Mediteranska prehrana za mene znači da unosim puno voća, povrća i maslinovog ulja. Uz to, jedem nemasno meso i ribu jednom do dva puta tjedno - ističe dr. Drinković.
Iako je svjesna da neke namirnice nisu zdrave, dr. Mima Georgieva, spec. interne medicine, subspecijalist kardiologije iz Poliklinika Aviva ne voli zabrane.
- Ako se zaželim nečega, uzet ću to i pojesti, ali svjesna sam da neke namirnica ne trebam jesti prečesto jer nisu zdrave - govori nam.
Podalje od pržene i prerađene hrane
Znamo da je ovo hrana u kojoj mnogi uživaju, ali vaše srce i krvne žile baš i ne.
- Izbjegavam prženu i presoljenu hranu jer može izazvati dehidraciju, povisiti krvni tlak i uzrokovati pojavu drugih kardiovaskularnih oboljenja - kaže dr. Šušnjar. Dodaje kako je važno smanjiti unos zasićenih masti i povećati konzumaciju nezasićenih te izbjegavati visokoprerađenu hranu.
- Prerađeno meso i prerađena hrana, kao što su hrenovke, kobasice, paštete i mesni doručak, gotove juhe i umaci, najčešće su puni raznih aditiva te imaju općenito visok sadržaj natrija. Sve se to u konačnici povezuje s povećanim rizikom od srčanih oboljenja. Također izbjegavam mješavine začina s mononatrijevim glutaminatom - objasnila je.
Kod unosa aditiva, oprezna je i dr. Georgieva.
- Kad bih mogla, nikad ne bih jela aditive, ali bojim se da je to nemoguće. Pazim i kakav kruh jedem jer je to namirnica koja često sadrži aditive i soli, a to nastojim izbjegavati. Pokušavam jesti domaće i sezonski jer tako smanjujem svoj ugljični otisak, a jedem voće i povrće koje je najmanje tretirano kemikalijama jer se brzo proda i pojede - dodala je.
Ne treba zaboraviti ni na dodatke poput kečapa, preljeva za salate, kao i kupovne umake za tjesteninu.
- Masni umaci negativno djeluju na metabolizam lipida i time vode ka poremećaju lipidograma što u konačnici opet dovodi do razvoja kardiovaskularnih događaja - istaknula je.
Isto tako, liječnici su složni da je važno odabrati i pravi oblik pripreme hrane.
- Kako bih održao svoje zdravlje izbjegavam prženu i gotovu hranu, a hamburgere i pizze ne jedem - rekao je dr. Drinković.
S time se slaže i dr. Georgieva.
- Prženu hranu jedem vrlo rijetko, znam da je ukusna i ponekad se zaželim pa si priuštim, ali ne prečesto - dodala je. Isto tako, ističe da je za nju važno da prerađena hrana ne bude redovito na tanjuru i da joj se zna porijeklo.
- Izbjegavam suhomesnate proizvode koju nisu domaći i u kojima ne vidim što je u njima. Primjerice, u šunki i kulenu znate što se nalazi, pogotovo ako je domaći, ali „kupovne” kobasice su problem jer ne znate što je u njima te koliko aditiva imaju - istaknula je dr. Georgieva.
Oprez kod unosa rafiniranih ugljikohidrata i šećera
Hrana koja sadrži šećere je izrazito ukusna, ali na njezin unos, kaže dr. Šušnjar, treba paziti, posebno ako je prerađena jer može negativno utjecati na zdravlje srca.
- Izbjegavam zaslađenu hranu i rafinirane ugljikohidrate jer mogu uzrokovati inzulinsku rezistenciju, koja je povezana s povišenim rizikom za razvoj srčanih bolesti. Rafinirani ugljikohidrati bogati su šećerom i raznim aditivima, koji nikako nisu dobri za srce. Tu spadaju pekarski proizvodi (masna lisnata i punjena pekarska peciva, kruh od bijelog brašna), fast food (pizza, kebab, hamburger itd.) - navodi dr. Šušnjar.
Dr. Georgieva i dr. Drinković također nastoje izbjegavati hranu bogatu šećerima, a svi liječnici su istaknuli štetnost određenih pića.
- Izbjegavam gazirana pića jer su puna šećera, a u zadnje vrijeme i kofeina - objasnila je dr. Georgieva. Dr. Šušnjar se, kaže, također trudi ne unositi kofeinske napitke, gazirana i energetska pića te alkohol u velikim količinama da ne bi uzrokovali pojave nepravilnog rada srca ili ubrzanog rada srca.
Kardiolozi se slažu da je za zdravlje srca, ali i cijelog organizma, važno brinuti i o životnim navikama.
- Ono što još nepovoljno utječe na rad srce je svakako pušenje, zatim sjedilački način života te fizička neaktivnost - navodi dr. Šušnjar. Kad se ti faktori spoje može doći do problema. No, isto tako, održavanje relativno zdravih životnih navika vam dopušta da ponekad pojedete i nešto što nije najbolje za vas.
- Trik je, zapravo, u tome da si priuštite sve što vam odgovara, ali i u razumnim granicama - zaključila je dr. Georgieva.