Visoke temperature, neizdrživa sparina, nagle promjene temperature pri ulasku u klimatizirane prostore i izlasku iz njih na vrući ljetni zrak, izlaganje suncu.... Ljeti je cijeli organizam, a naročito srčano-krvožilni sustav, izložen velikom stresu. Nije to lako podnijeti ni posve zdravim osobama, a može biti itekako opasno za ljude koji pate od bolesti srca i krvnih žila. Kako visoke temperature djeluju na srce i krvne žile te kako mogu ugroziti zdravlje zdravih, ali i osoba koje uzimaju terapiju za liječenje krvnog tlaka ili boluju od nekih srčanih bolesti, pitali smo dr. Dubravku Šušnjar, kardiologinju iz KB-a Dubrava u Zagrebu.
Opasnost od zatajenja srca
- Pregledom medicinske literature u istraživanju iz 2022. godine, koje je objavljeno u uglednom časopisu Američkog udruženja za srce Circulation, pokazalo se da ekstremne temperature povećavaju rizik od smrti zbog zatajenja srca, što ukazuje na potrebu za razvojem strategija ublažavanja tog rizika u eri klimatskih promjena. Međunarodna studija jasno je dokazala da izloženost ekstremno visokim temperaturama povećava rizik od smrti srčanih bolesnika. Rezultati su se temeljili na analizi zdravstvenih podataka više od 32 milijuna kardiovaskularnih smrtnih slučajeva koji su se dogodili u 567 gradova u 27 zemalja na pet kontinenata između 1979. i 2019., a utvrđeno je da jedan od svakih sto smrtnih slučajeva zbog kardiovaskularnih uzroka (bolesti kao što su ishemijska bolest srca, moždani udar, zatajenje srca ili aritmija) može biti posljedica ekstremno toplih ili hladnih dana. Među svim skupinama kardiovaskularnih bolesti, ljudi sa zatajenjem srca najvjerojatnije su bili pod negativnim utjecajem vrlo vrućih dana, doživljavajući čak 12 posto veći rizik od smrti u danima ekstremne vrućine u usporedbi s danima s optimalnom temperaturom - navodi dr. Šušnjar, dodajući da su takvi temperaturni ekstremi povezani s klimatskim promjenama.
Što se događa sa srcem i žilama na vrućini?
- Pri visokim temperaturama i vrućinama naše tijelo mora potrošiti više energije kako bi održalo svoju unutarnju temperaturu na normalnim razinama, a to dodatno opterećuje srce, pluća i bubrege. To znači da možete biti izloženi većem riziku za kardiovaskularnog događaja, pogotovo ako ste srčani bolesnik. Stoga je osobito važno ostati svjež i spriječiti dehidraciju - kaže dr. Šušnjar te dodaje da će vam pijenje dovoljno tekućine pomoći da otklonite posljedice pojačanog znojenja, a time ćete spriječiti i prevelik pad krvnog tlaka.
No, dodatno opterećenje organa nije jedina posljedica visokih temperatura. Na takvim vrućinama, navodi dr. Šušnjar, dolazi i do proširenja krvnih žila, što vodi do snižavanja krvnog tlaka, odnosno hipotenzije.
- Promjena krvnog tlaka posljedično dovodi do vrtoglavice, nesvjestice i omaglice, a to uzrokuje slabost. Srce kompenzatorno počinje ubrzano kucati te dolazi do tahikardije ili pojave druge vrste aritmije. Budući da se znojenjem gube elektroliti, u tijelu može doći do negativnog gubitka elektrolita (kalija, natrija, magnezija), što u konačnici vodi poremećaju srčanog ritma. Pogotovo kod osoba koje inače imaju anamnestički poznatu sklonost aritmiji, ovakva stanja smanjene razine kalija ili magnezija mogu olakšati razvoj aritmije. Treba reći i da se pri visokim temperaturama smanjuje cirkulatorni volumen krvi pa krv postaje gušća i viskoznija te mogu nastati ugrušci, i lokalno, i u sistemskom krvotoku - opisuje dr. Šušnjar, ističući da sve to dovodi do značajno povišenog rizika za kardiovaskularni događaj, odnosno razvoj infarkta miokarda, moždanog udara ili tromboze.
Toplinski udar
- Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama zbog ekstremno visoke vanjske temperature, odnosno pojave toplinskog vala. Simptomi toplinskog udara uključuju znojenje, hladnu i ljepljivu kožu, vrtoglavicu, nesvjesticu, grčeve u mišićima, osip od vrućine, edem (otok) gležnjeva, plitko ili ubrzano disanje, mučninu i povraćanje - opisuje dr. Šušnjar, napominjući kako u slučaju sumnje da ste vi ili netko drugi doživjeli toplinski udar trebate odmah potražiti liječničku pomoć
Tko treba ograničiti unos tekućine
Za ekstremnih ljetnih vrućina naročito oprezni moraju biti bolesnici koji imaju dijagnosticiranu srčanu insuficijenciju (zatajivanje srca, heart failure - HF pacijenti).
- Budući da većinom uzimaju lijekove iz skupine diuretika, koji pojačavaju mokrenje, trebaju prilagoditi svoju terapiju u dogovoru s liječnikom. Naime, uslijed visokih temperatura dolazi do pada krvnog tlaka pa ako takvi bolesnici ne uzimaju dosta tekućine, može doći do hipotenzije, slabosti, aritmije i negativnog ishoda. Dolazi do oticanja nogu jer se tekućina zadržava u donjim dijelovima tijela. S druge pak strane, tim se bolesnicima savjetuje da ograniče unos tekućine zbog srčane insuficijencije, tako da oni u suradnji s liječnikom moraju naći optimalan balans unosa i izbacivanja tekućine iz tijela - pojašnjava dr. Šušnjar, upozoravajući da se takvim bolesnicima svakako preporučuje izbjegavati izlazak iz kuće od 10 do 17 sati te boraviti u klimatiziranim prostorima.
- I osobe sklone aritmiji (recimo paroksizmalnoj fibrilaciji atrija) moraju paziti na dovoljan unos tekućine i elektrolita jer se znojenjem pri visokim temperaturama gube elektroliti, a manjak kalija olakšava razvoj aritmija. Pri visokim temperaturama okoliša tijelo aktivira kompenzatorne mehanizme. Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati i toplinske grčeve i iscrpljenost - kaže dr. Šušnjar.
Promjena terapije za povišeni tlak
Poseban oprez preporučuje se i osobama s povišenim krvnim tlakom.
- Hipertoničari, osobe koje uzimaju antihipertenzive - lijekove za snižavanje tlaka, također moraju češće mjeriti krvni tlak, a u slučaju nižih vrijednosti korigirati, odnosno prilagoditi dozu lijeka kako bi se spriječio prevelik pad vrijednosti krvnog tlaka.
Koban skok u hladnu vodu s anginom pectoris
Osobe koje imaju anginu pektoris ili koronarnu bolest srca (dokazanu aterosklerotsku bolest koronarnih krvnih žila) također moraju biti oprezne pri visokim temperaturama, i to pogotovo pri naglim promjenama temperature ili izlaganju i kupanju u hladnoj vodi, dok je vani primjerice +40 °C.
- Naime, hladna voda uzrokuje naglo sužavanje krvnih žila, što osobama s već postojećim ishemijskim promjenama može uzrokovati trenutni spazam ili kratkotrajni prekid opskrbe srčanog mišića krvlju, što naposljetku dovodi do bolova u prsima ili razvoja srčanog infarkta. Ako pacijenti s anginom koriste nitroglicerin u spreju, trebaju biti oprezni jer on djeluje tako da brzo proširi krvne žile te može uzrokovati nagli pad krvnog tlaka i dovesti do nesvjestice - upozorava dr. Šušnjar, dodajući da gubitak tekućine može utjecati i na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina te prouzročiti stvaranje bubrežnih kamenaca.
