Novo istraživanje otkrilo je da osobe zaražene virusom hepatitisa C imaju 30 posto veću vjerojatnost da će razviti Parkinsonovu bolest. Hepatitis C (HCV) je zarazna bolest jetre uzrokovana virusom, a najčešće se prenosi putem kontakta s krvlju zaražene osobe, prvenstveno kroz razmjenu igala. Dok neki ljudi s hepatitisom C mogu iskusiti kratkotrajnu bolest koja se javlja u roku od šest mjeseci od izlaganja virusu, oko 70 do 85 posto zaraženih osoba doživjet će kroničnu bolest, što može dovesti do ozbiljnih problema s jetrom, kao što su rak jetre ili ciroza.
U Hrvatskoj 30 tisuća oboljelih
Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti oko 2,7 milijuna ljudi u SAD-u imaju kronične infekcije hepatitis C, a u Hrvatskoj je ovim virusom zaraženo 30 tisuća ljudi. Problem je što većina pojedinaca nije ni svjesna da su zaraženi jer gotovo da i nemaju simptoma bolesti.
Prethodne studije već su utvrdile da je HCV neurotropan što znači da može zaraziti živčane stanice ili neurone u središnjem živčanom sustavu. Novo istraživanje je pokazalo da HCV može izazvati smrt neurona koje luče neurotransmiter dopamin za koji se vjeruje da je ključan u nastanku Parkinsonove bolesti.
Rizik veći za 30 posto
U istraživanje je bilo uključeno oko 50 tisuća osoba s hepatitisom B, hepatitisom C ili oboje, i gotovo 200 tisuća osoba bez hepatitisa. Svi su kontrolitrani u prosjeku 12 godina u cilju praćenja razvoja Parkinsonove bolesti. Od sudionika koji su imali hepatitis C 270 njih je razvilo Parkinsonovu bolest u usporedbi s 1060 sudionika koji nisu imali hepatitis.
Istraživači su otkrili da sudionici s hepatitisom C imaju 30 posto veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti od onih koji nisu imali hepatitis.
Postoji li veza između rozaceje i Parkinsonove bolesti?
Rozaceja, kronično upalno stanje kože, može biti povezana s Parkinsonovom bolešću putem zajedničkih patogenih mehanizama, tvrdi se u novom istraživanju objavljenom online na JAMA Neurology.
Rozaceja je kronična kožna bolest, sa crvenilom i karakterističnim bubuljicama na licu. S vremenom može uzrokovati i zadebljanje kože. Najviše pogađa osobe srednje i starije dobi, posebno žene tijekom menopauze. Češća je kod osoba svijetle puti.
Koji su joj uzroci
Uzroci nastanka rozaceje nisu jasni, ali ima dokaza da ulogu igra aktivnost enzima matriks metaloproteinaze, koji oštećuje proteine.
Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (Centers for Disease Control and Prevention, CDC) Parkinsonova bolest je najčešća neurodegenerativna bolest poslije Alzheimera. Njeni rani znakovi uključuju drhtanje, ukočeno držanje, teškoće pri hodanju, a s vremenom se uglavnom pojavljuje i kognitivno slabljenje.
Parkinsonova bolest većinom pogađa starije ljude; rizik raste od jedan posto u dobi od 60 godina na četiri posto u dobi od 80 godina. Češća je kod muškaraca. Povećana aktivnost matriks metaloproteinaze povezana je i s Parkinsonom i s ostalim neurodegenerativnim poremećajima.
Antibiotik se pokazao učinkovit
Dr. Alexander Egeberg sa Sveučilišta u Kopenhagenu i koautor studije proučavao je potencijalnu vezu između pojave Parkinsona i rozaceje, proučavajući podatke više od 5,4 milijuna osoba. Među njima dijagnozu Parkinsona imalo je 22.387 osoba, a rozaceje 68.053 osobe. Učestalost za Parkinson bila je godišnje 3,54 na 10.000 osoba, a za rozaceju 7,62 na 10.000 osoba. Pacijenti s rozacejom bili su skloni razviti i Parkinsonovu bolest i to 2,4 godine ranije. Kod ljudi koji su uzimali tetraciklin, antibiotik koji se primjenjuje i kod rozaceje, rizik za pojavu Parkinsonove bolesti bio je nešto snižen.
Autori zaključuju da rozaceja predstavlja rizik za Parkinsonovu bolest, a zajednička im je upravo povećana aktivnost matriks metaloproteinaze. Navode da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se otkrili temeljni uzroci obje bolesti.