Demencija je devastirajuća bolest koje se mnogi boje, a velik postotak osoba starije životne dobi od nje obolijeva. Britanski stručnjaci upozoravaju da je uobičajena predrasuda da je demencija bolest rezervirana za stariju životnu dob. Postoje mnoge vrste demencija, a najpoznatija je svakako Alzheimerova bolest na koju otpada oko 75 posto svih slučajeva demencije. Problem je u tome što može biti teško razlikovati prirodno starenje mozga od demencije, naročito kad je bolest u ranoj fazi. Katie Puckering, voditeljica Informacijske službe Britanske organizacije za istraživanje Alzheimerove bolesti, kaže da je ključna razlika to što simptomi kod osoba s demencijom utječu na njihovo svakodnevno funkcioniranje. Neki od načina na koji demencija može utjecati na svakodnevni život osobe čak i godinama prije postavljene dijagnoze su:
- Poteškoće s koncentracijom
- Poteškoće s obavljanjem svakodnevnih životnih poslova, poput zabune oko uzvraćanja novaca u trgovini
- Otežano praćenje razgovora ili prisjećanje određenih riječi
- Zbunjenost oko vremena i mjesta
- Promjene raspoloženja
Treba imati na umu da demencija nije samo zaboravnost, već može utjecati i na to kako se netko ponaša ili kako govori. Ako se pitate kako da otkrijete jesu li vaše blokade pamćenja normalna pojava ili razlog za zabrinutost, riješite ovaj test.
Test
Koristeći primjer izgubljenih ključeva od auta, Katie je objasnila razliku između osobe s normalnim procesom starenja mozga i osobe s demencijom.
- Uobičajeno je da ponekad odložimo ključeve od automobila na neko neuobičajeno mjesto te nam je potrebno duže vremena da ih nađemo. Kako starimo, potrebno nam je duže da se sjetimo gdje smo ih stavili ili se moramo zamisliti i zapitati „Što sam radio u tom trenutku?”, „Gdje sam bio?”, „Što mi je odvratilo pažnju?”, „Je li to bilo kad sam morao izvesti psa van?” i slično, a onda otkrijemo da su ključevi na podu kraj stražnjih vrata automobila. Proces prisjećanja je samo malo sporiji s godinama. No, u slučaju demencije osoba se možda uopće ne može sjetiti ničega od navedenog, niti što je radila kad je ušla u kuću. A može se dogoditi i da odloži ključeve nekamo gdje im stvarno nije uopće mjesto. Primjerice, umjesto da u hladnjak stavi mlijeko, stavi tamo ključeve. Američki nacionalni institut za starenje navodi neke primjere onoga što se smatra normalnom zaboravnošću u starijoj životnoj dobi i primjere demencije. Pročitajte ih pažljivo i razmislite u koju se skupinu uklapate. Može biti korisno da vam u tome pomogne netko od osoba s kojima živite.
Je li to starenje ili Alzheimerova bolest?
Normalan proces starenja
- Povremeno donošenje loših odluka
- Zaboravljeno plaćanje neke režije
- Zaboravljanje koji je dan i tek naknadno prisjećanje
- Povremeno zaboravljanje neke riječi koju želimo upotrijebiti
- Povremeno zametanje stvari
Alzheimerova bolest
- Učestalo donošenje loših odluka i učestale pogrešne procjene
- Poteškoće u vođenju mjesečnih režija
- Zaboravljanje datuma ili doba godine
- Poteškoće u vođenju razgovora
- Stavljanje predmeta na neuobičajena mjesta
To su samo nekoliko primjera jer se demencija može očitovati na razne načine. Ponekad oboljela osoba neće biti svjesna propadanja svojih kognitivnih sposobnosti, već će to primijetiti njezini najbliži u obitelji. Katie smatra da je ključna karakteristika nekih oblika demencije to da osoba počinje češće činiti pogreške, no nije svjesna da se to događa. To može postati vrlo teško za osobe koje žive same i nisu svjesne da čine mnoge, potencijalno opasne pogreške po kući.
Kako se demencija razlikuje od starenja
- Kako starimo, naš se mozak malo smanjuje i to je posve normalno. Usporava se naš proces razmišljanja i pamćenja. No, kod Alzheimerove bolesti (najčešći oblik demencije) dolazi do značajnijeg smanjivanja. S vremenom moždane stanice postaju oštećene zbog nakupljanja toksičnih proteina koji se nazivaju amiloid i tau. To dovodi do prekida u komunikaciji među moždanim stanicama i uzrokuje simptome koje povezujemo s Alzheimerovom bolešću, poput gubitka pamćenja, dezorijentacije, problema u komunikaciji i slično - objašnjava Katie te dodaje da prekid komunikacije među moždanim stanicama s vremenom dovodi do njihove smrti pa se volumen mozga (koji je zapravo masa stanica) smanjuje.
Kada potražiti pomoć liječnika
Može biti zastrašujuća sama pomisao da su vaše učestale pogreške rani znak demencije. Znakovi koji upućuju na to da je vrijeme da porazgovarate o tome sa svojim liječnikom su:
- Stalno postavljanje istih pitanja
- Gubljenje u poznatom okruženju i u poznatim dijelovima grada
- Otežano praćenje uputa ili recepta
- Povećana zbunjenost u vezi vremena, ljudi, mjesta...
- Zapuštanje sebe - loša prehrana, nepranje ili rizično ponašanje
Katie savjetuje da čim primijetite da nešto nije u redu, porazgovarate sa svojim liječnikom. On će vas uputiti na neke pretrage koje mogu isključiti neke druge uzroke. Naime, neke blage simptome nalik demenciji mogu uzrokovati i druge bolesti i stanja, poput poremećaja u radu štitnjače, nedostatak vitamina, skrivene infekcije, interakcije s lijekovima pa čak i menopauza. Neki krvni testovi i brzi testovi pamćenja mogu pomoći u tome da se odredi koja je priroda vaših simptoma. Ako liječnik procjeni da je to potrebno, može vas uputiti na daljnje pretrage.