Prof. dr. sc. Zdravka Poljaković
 FOTOGRAFIJE: ZVONIMIR FERINA @2021
Dea Marinović
Dea Marinović
najčešći simptomi

Dr. Poljaković: Ovi ‘tihi‘ neprijatelji mogu dovesti do moždanog udara, konačno ih shvatimo ozbiljno

01. veljača 2021.
Koga najčešće pogađa moždani udar, koji su prvi simptomi, kako se oni razlikuju kod muškaraca i žena...

Moždani udar među najčešćim je uzrocima smrti i ne bira životnu dob. Riječ je o rapidnom gubitku moždane funkcije/funkcija zbog poremećaja dotoku krvi u mozak. Može nastati zbog ishemije (nedostatak protoka krvi) uzrokovane blokadom (tromboza, arterijska embolija) ili zbog krvarenja (istjecanja krvi).. Oštećenje moždanih stanica može dovesti do tjelesnog invaliditeta, ali i promijeniti način na koji osoba razmišlja ili kako se osjeća. Moždani udar uzrokuje veći spektar invaliditeta od bilo kojeg drugog stanja. 

O moždanom udaru razgovarali smo s prof. dr. sc. Zdravkom Poljaković, predsjednicom Hrvatskog neurološkog društva i specijalisticom neurologije.


Koga najčešće pogađa moždani udar?

U Hrvatskoj je moždani udar drugi uzrok smrtnosti s više od 6000 umrlih svake godine! Od toga je otprilike 60 % žena. Nadalje, podaci ukazuju na činjenicu da je kod 15 % svih umrlih žena uzrok moždani udar. 

Procijenjeni broj svih novih slučajeva moždanog udara u Hrvatskoj (prvi put hospitaliziranih i umrlih osoba) je između 15 000 i 16 000 godišnje - oko 7000 muškaraca i oko 8000 žena.

Najčešće su to osobe starije od 75 godina, s prisutnim čimbenicima rizika kao što je visoki krvnih tlak, šećer, masnoće, srčane aritmije. Otprilike 20 % moždanih udara ipak nastaje i u dobi mlađoj od 45, a tu žene imaju posebne čimbenike rizika kao što je migrena udružena s pušenjem, hormonalna terapija (kontracepcija), prirođene promjene krvnih žila koje dovode do slabosti stijenki krvnih žila, hormonalne promjene u koje ubrajamo trudnoću i razdoblje neposredno nakon trudnoće.


Koji simptomi najavljuju moždani udar? Znamo da se ti znakovi razlikuju kod muškaraca i žena

Znakovi moždanog udara su ispadi funkcije pojedinih dijelova mozga. U praksi to znači da će osoba primijetiti da je iznenada počela teže govoriti, 'frfljati', ili da ne razumije što je okolina pita. Nadalje, primijetit će naglo nastalu asimetriju lica (jedna strana lica 'visi', odnosno potpuno je opuštena) i/ili slabost ili utrnulost jedne polovice tijela (zahvaćenost desne ili lijeve ruke i noge). Ponekad se moždani udar koji je posljedica krvarenja očituje kao naglo nastala intenzivna glavobolja, obično glavobolja koju osoba nikad ranije nije osjetila u takvom intenzitetu. Izuzetno je važno prepoznati i blage znakove moždanog udara, budući da se i u tom slučaju unutar nekoliko sati može razviti težak moždani udar. Dakle i ako imamo prisutnu 'samo' utrnulost polovice tijela (ruka, trup, noga), ili vrlo blagi poremećaj govora (nejasno ili sporije i teže izgovaramo riječi) ove znakove treba shvatiti ozbiljno i zatražiti liječničku pomoć. Upravo se ti znakovi (uz glavobolju, depresivno raspoloženje ili umor) češće javljaju u žena. 


Što biste izdvojili kao najvažniji faktor u trenutku dok se dogodi udar? 

Najvažnije je rano prepoznavanje nabrojenih znakova i potom što brža liječnička pomoć. Pozivanje pomoći u prvim minutama znakova najbolja je pomoć u liječenju moždanog udara koja izravno utječe na ishod.


U kojoj mjeri covid-19 predstavlja rizik za nastanak moždanog udara?

O tome se danas puno piše i konačni zaključak još nije donesen. Sigurno je međutim da su mnogi bolesnici zanemarili blage znakove moždanog udara i nisu došli u bolnicu iz straha od zaraze. Stoga nisu dobili niti adekvatnu prevenciju (što je najvažniji dio liječenja blagog moždanog udara - ustanoviti mu uzrok i prevenirati sljedeći) pa imaju visoki rizik za novi moždani udar koji obično ima teže posljedice. Što se infekcije covid-19 tiče, vjerojatno je to stanje koje dovodi do pojačanog zgrušavanja u organizmu pa tako može dovesti do stvaranja ugruška i u krvnih žilama mozga, no za konačan zaključak još moramo pričekati.


Koliko ova pandemija utječe na trenutačno liječenje i prevenciju?

Kao što sam već navela, liječenje težih oblika moždanog udara provedeno je kod nas prema istim smjernicama, učestalošću i ishodima kao i prije epidemije. Međutim, problem su bolesnici s blažim oblicima moždanog udara koji često nisu niti došli do bolnice ili nisu zbog epidemije mogli biti dovoljno obrađeni pa tako niti nemaju adekvatnu prevenciju za novi moždani udar.


Možemo li izračunati koliki je naš osobni rizik za moždani udar, odnosno koji su rizični faktori?

Postoji više različitih tablica za izračunavanje rizika za moždani udar. Preporučujem tablicu Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara koja se može naći na ovoj poveznici.


Svaka četvrta osoba je u riziku za moždani udar koji se može spriječiti jednostavnim preventivnim mjerama. Što sami možemo učiniti već danas kako bismo smanjili taj rizik?

Moždani udar spriječit ćemo brigom za vlastito zdravlje. Statistike ukazuju da se 80 % moždanih udara može spriječiti, ako pripazimo na sve čimbenike koji do njega dovode. Najveći neprijatelj su znakovi koje zapravo ne osjećamo, a postoje. To je najčešće neregulirani krvni tlak (ako ga ne mjerimo, obično i ne znamo da ga imamo), povišeni šećer u krvi (blago povišenje šećera nećemo osjetiti, osim kada je već prekasno, dakle treba ga kontrolirati), dugogodišnje povišene masnoće u krvi (također 'tihi' neprijatelj za kojeg ne znamo bez krvnih pretraga) i srčane aritmije (povremeni osjećaj 'lupanja' srca ili aritmičnog rada srca koji često zanemarujemo). Pušenje je veliki neprijatelj svih krvnih žila i dugogodišnje pušenje često dovodi do suženja ili začepljenja krvnih žila, povećana tjelesna težina također opterećuje i oštećuje krvožilni sustav, a fizička neaktivnost pogoršava proces ateroskleroze.


Kakvu ulogu ovdje igraju tjelovježba i prehrana?

Izuzetno veliku! Zdrava prehrana i vježbanje imaju pozitivne učinke na cirkulaciju, tjelesnu težinu, krvni tlak, razinu kolesterola, očuvanje koštane mase - općenito na smanjenje rizika za razvoj srčanih bolesti i moždanog udara. Uz sve to, zadovoljstvo vlastitom aktivnošću i izgledom će zasigurno utjecati i na psihičku stabilnost pa tako i emocionalni aspekt nastanka bolesti.


O čemu sve ovisi oporavak?

Oporavak na prvom mjestu ovisi o pravovremenom dolasku u bolnicu. Kod velikog broja bolesnika već će pravovremeni dolazak omogućiti uzročno liječenje s visokim postotkom bolesnika s odličnim ishodom, odnosno ishodom bez invaliditeta. U slučaju da invaliditet ipak zaostane potrebna je dugotrajna, uporna i ciljana rehabilitacija, ponekad i doživotno.

image
Dan crvenih haljina
FOTOGRAFIJE: ZVONIMIR FERINA @2021


Već treću godinu zaredom održava se zdravstveno-edukativna akcija Dan crvenih haljina kako bi se podigla svijesti javnosti o specifičnostima moždanog udara u žena. Koje su točno te specifičnosti na koje žene trebaju obratiti pažnju?

Žene imaju povećani rizik razvoja moždanog udara uslijed hormonalnog utjecaja na rizike i u generativnoj dobi, ali i u menopauzalnom razdoblju. One su sklonije nekim bolestima koje povećavaju rizik za razvoj moždanog udara kao što su migrene, tromboza cerebralnih venskih sinusa, fibromuskularna displazija, autoimune bolesti, intrakranijske aneurizme.

Mi se doista nadamo da našom akcijom uspješno podižemo svijest javnosti o moždanom udaru u žena jer je osviještenost o uzrocima i simptomima još uvijek prilično loša i imamo još mnogo toga za učiniti. Primjerice, broj osoba koje na vrijeme dođu u bolnicu te im se suvremenim metodama liječenja može pomoći, danas je na razini cijele Hrvatske barem 15 %. Možda će se to učiniti malom brojkom, ali ako taj postotak usporedimo s postotkom od prije 5 godina, onda je to čak tri puta više! To nam pokazuje da naš trud nije uzaludan, ali svjesni smo da je još mnogo posla pred nama. Veliku snagu daju nam naše heroine, hrabre žene koje su preživjele moždani udar koje uvelike doprinose svojim sudjelovanjem u akciji, ponajviše pričajući o tome kako su se nosile s bolešću. Nije lako podijeliti najteže trenutke i najintimnije emocije s javnošću i na tome smo im beskrajno zahvalni. 

Teme
Linker
01. veljača 2021 17:43