Izbjegnite zarazu i ove jeseni.
 FOTOGRAFIJE: BERNARDBODO GETTY IMAGES/ISTOCKPHOTO
Sponzorirani sadržaj
Sponzorirani sadržaj
BORBA S PREHLADAMA

Donosi li promjena vremena veću šansu za „uloviti“ prehladu? Saznajte kako ju spriječiti i što učiniti ako već imate simptome

01. rujan 2021.
Svake godine zakasnite s pripremom tijela na hladnije dane i mnogobrojne bacile u zraku toplih i zatvorenih prostorija? Nemojte si to dopustiti i ove jeseni

Možemo li se razboljeti od niskih temperatura? Ukratko – ne. Spuštanje temperature zraka s ljetnih na niže, jesenske i zimske temperature, svake nam godine iznova dovodi i veći broj infekcija. Jedno od objašnjenja je činjenica da, zbog hladnog vremena i sve kraćih dana, sve manje boravimo na čistom zraku. Zatvaramo se u topli dom i manje ga prozračujemo, a zrak koji udišemo je suh. S druge strane, niže temperature i veća vlažnost zraka čine povoljne uvjete za razmnožavanje virusa i bakterija. No, osim toga, sezonske kao i svaka nagla promjena vremena, imaju značajan utjecaj i na naš imunološki sustav. Provjerite što se još događa u našem organizmu u periodima nižih temperatura.

Niža razina vitamina D u organizmu

Većina nas je upoznata s činjenicom da vitamin D utječe na metabolizam i zdravlje naših kostiju, no možda vam nije toliko poznato da je on potreban i za urednu funkciju našeg imunosnog sustava. Naime, stanice našeg imunosnog sustava (T-limfociti, B-limfociti i antigen prezentirajuće stanice) imaju receptore za vitamin D, a studije su dokazale kako snižene razine D vitamina u organizmu dovode do povećanja učestalosti infekcija, osobito respiratornih. Vitamin D unosimo hranom, no, nakon izlaganja UV B svjetlu, proizvodi ga i naša koža (na to utječu podneblje, godišnje doba, upotreba kreme za sunčanje i pigmentacija kože). U zimskih mjesecima se više zadržavamo u zatvorenim prostorima te smo manje vremena izloženi ionako ograničenoj količini sunčeve svjetlosti. Uz to je, zbog niskih temperatura, većina naše kože stalno pokrivena i time predstavlja dodatnu prepreku za našu vlastitu proizvodnju vitamina D. Neka istraživanja pokazuju da smanjenje proizvodnje kreće već u kolovozu, pada na najniže vrijednosti u studenom te tako ostaje sve do ožujka. Rezultati novije studije s londonskog Sveučilišta Queen Mary pokazali su da dodaci vitamina D mogu pomoći u sprječavanju akutnih infekcija dišnih puteva, kao što su npr. prehlade.

image
Losos, tuna, jetrica, gljive, rakovi i obogaćeni mliječni proizvodi primjer su namirnica bogatih vitaminom D.
FOTOGRAFIJE: LUMENST GETTY IMAGES/ISTOCKPHOTO

Povećano lučenje melatonina

Melatonin osim što potiče spavanje, ima i važnu ulogu u održavanju dobrog imuniteta. To je hormon koji se poglavito stvara u žlijezdi u našem mozgu. Na njegovo izlučivanje utječe dnevni ciklus izmjene svjetla / mraka, čiji se omjer mijenja i sezonski, tijekom godine. Kratki period trajanja dnevne svjetlosti, kao i niske temperature zraka, poticaj su za proizvodnju melatonina. Iz tih se razloga, uključujući naše ograničeno kretanje izvan zatvorenih prostora, u zimskom periodu izlučuje znatno veća količina melatonina nego ljeti. Više razine melatonina zimi predstavljaju prirodni način obrane organizma tijekom najrizičnijeg perioda za naše zdravlje i svojim djelovanjem. Melatonin, kao snažan regulator našeg imunosnog sustava, smanjuje upalu, a stimulira specifične imunološke odgovore. Drugim riječima, svaka neprospavana noć ili sat sna manje od preporučenih sedam sati, mogli bi imati posljedice za naš imunitet.

Niže temperature potiču razmnožavanje rhinovirusa

Temperature blizu ništice nisu idealno okruženje za klice, međutim temperatura u našem nosu tijekom jesenskih i zimskih mjeseci je. Naime, u tim periodima godine, pod utjecajem niske vanjske temperature zraka, temperatura u početnom dijelu našeg dišnog sustava padne značajno ispod naše tjelesne temperature. Studije pokazuju kako je povoljna temperatura za razmnožavanje rhinovirusa, uzročnika skoro svake druge prehlade, ona ispod 37 Celzijevih stupnjeva, a prosječna temperatura u našim nosnicama zimi iznosi 33 Celzijeva stupnja. Tim finskih stručnjaka potvrdio je kako su samo 3 dana nižih temperatura i manje vlage u zraku bila dovoljna za značajan porast broja infekcija dišnih puteva.

image
Sjetite se na vrijeme napraviti prave korake za jačanje imuniteta.
FOTOGRAFIJE: STEFANIKOLIC GETTY IMAGES

Ključnu razliku između stabilnog i ugroženog imunološkog sustava čine naše životne navike. Idemo li na vrijeme spavati, hranimo li se raznoliko i jesmo li fizički aktivni samo su neka od važnih pitanja pomoću kojih možemo procijeniti brinemo li za zdravlje i snagu našeg obrambenog sustava. Nažalost, često se prekasno sjetimo posvetiti više vremena i pažnje našem imunitetu. Najčešće se toga sjetimo već na korak do kreveta ili kad obolimo. Iako su i tada zdrave životne navike važne za brži oporavak, još je važnije pravovremeno liječenje simptoma. Jesenske i zimske bolesti dišnih puteva poput prehlade i gripe, uz pun nos, kašljanje i bol u grlu, znaju biti popraćene glavoboljom i prolaznim bolovima u mišićima i zglobovima. Stoga je mudro posegnuti za paracetamolom koji, kao prvi izbor za bolove i povišenu tjelesnu temperaturu prema mnogim smjernicama, može riješiti oboje. Za blagu do umjerenu bol možete uzeti Lekadol u dozi od 500-1000mg . Ukoliko želite dodatno pomoći imunosnom sustavu u borbi s virusom, možete uzeti Lekadol plus C, u obliku toplog napitka. Osim 500mg paracetamola, Lekadol plus C sadrži i 300mg vitamina C. Samo, budite oprezni i ako ih uzimate oboje, zbrojite miligrame paracetamola da ne premašite najveću dozvoljenu dnevnu dozu.

7 savjeta za prirodno jačanje imuniteta

Ipak, uvijek je bolje spriječiti nego liječiti. Kako biste smanjili šansu za zarazu i ojačali svoj imunitet na vrijeme po povratku u školske klupe i urede, razmislite što biste od nižih prijedloga mogli usvojiti.

1. Nemojte / Prestanite pušiti: Pušenje duhana jedan je od vodećih zdravstvenih rizika diljem svijeta. Nikotin, na primjer, nije samo neurotoksin, već je i imunosupresivan. Drugim riječima, nikotin smanjuje učinkovitost i reaktivnost imunološkog sustava.

2. Povećajte unos voća i povrća u prehrani: Nedostatak određenih mikronutrijenata poput željeza, bakra i folne kiseline te vitamina A, B6, C i E može uzrokovati manju proizvodnju bijelih krvnih stanica koje su ključne za efikasne i pravovremene imunološke reakcije.

3. Fizički se aktivirajte: Tijekom i nakon fizičkih aktivnosti tijelo ispušta protuupalne molekule i povećava cirkulaciju limfocita što smanjuje učestalost obolijevanja od virusnih bolesti, kao i težinu simptoma.

4. Održavajte zdravu težinu: Prekomjerna količina masnog tkiva može naštetiti imunitetu. Masne stanice su odgovorne za lučenje upalnih proteina koji, kada ih je previše u opticaju, s vremenom mogu smanjiti osjetljivost imuniteta na „uljeze“.

5. Spavajte dovoljno: Kvalitetan san od najmanje sedam sati ključan je za održavanje dovoljne razine melatonina u tijelu, čime pomažete normalanom radu imunološkog sustava.

6. Pazite na higijenu ruku: Redovita higijena ruku može smanjiti obolijevanje od infekcija probavnog sustava za 31%, a od infekcija dišnog sustava za 21%.

7. Držite se podalje stresa: Psihološki stres ima jasan negativan učinak na imunološke reakcije od upala i zacjeljivanja do razvoja raka i autoimunih bolesti te reakcija na cjepivo.

Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.

Sponzorirani članak.

Izvori:

Aiello AE et al. (2008). Effect of hand hygiene on infectious disease risk in the community setting: a meta-analysis. American journal of public health, 98(8), 1372–1381. (https://doi.org/10.2105/AJPH.2007.124610)

Aranow C. (2011). Vitamin D and the immune system. J Investig Med . 2011 Aug;59(6):881-6 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21527855/)

Barr T et al. (2016). Opposing effects of alcohol on the immune system. Progress in neuro-psychopharmacology & biological psychiatry, 65, 242–251. (https://doi.org/10.1016/j.pnpbp.2015.09.001)

Fares A. (2013). Factors influencing the seasonal patterns of infectious diseases. International journal of preventive medicine, 4(2), 128–132.

Fisman DN. (2007). Seasonality of infectious diseases. Annual review of public health, 28, 127–143. (https://doi.org/10.1146/annurev.publhealth.28.021406.144128)

Ikäheimo TM et al. (2016). A Decrease in Temperature and Humidity Precedes Human Rhinovirus Infections in a Cold Climate. Viruses, 8(9), 244. (https://doi.org/10.3390/v8090244)

Jacobs SE et al. (2013). Human rhinoviruses. Clinical microbiology reviews, 26(1), 135–162. https://doi.org/10.1128/CMR.00077-12

Martineau AR et al. Vitamin D supplementation to prevent acute respiratory tract infections: systematic review and meta-analysis of individual participant data. BMJ 2017;356:i6583 (https://www.bmj.com/content/356/bmj.i6583)

Milner JJ, Beck MA. (2012). The impact of obesity on the immune response to infection. The Proceedings of the Nutrition Society, 71(2), 298–306. (https://doi.org/10.1017/S0029665112000158)

Qiu F et al. (2017). Impacts of cigarette smoking on immune responsiveness: Up and down or upside down?. Oncotarget, 8(1), 268–284. (https://doi.org/10.18632/oncotarget.13613)

Magggini S et al. Immune Function and Micronutrient Requirements Change over the Life Course. Nutrients 2018, 10(10), 1531 (https://www.mdpi.com/2072-6643/10/10/1531)

Seiler A et al. (2020) The Impact of Everyday Stressors on the Immune System and Health. In: Choukèr A. (eds) Stress Challenges and Immunity in Space. Springer, Cham. (https://doi.org/10.1007/978-3-030-16996-1_6)

da Silveira MP et al. (2021). Physical exercise as a tool to help the immune system against COVID-19: an integrative review of the current literature. Clin Exp Med. 21(1), 15–28. (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32728975/)

Srinivasan V et al. (2008). Immunomodulation by Melatonin: Its Significance for Seasonally Occurring Diseases. Neuroimmunomodulation. 2008;15(2): 93-101 (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18679047/)

Xu X et al. (2018). Association of Melatonin Production with Seasonal Changes, Low Temperature, and Immuno-Responses in Hamsters. Molecules (Basel, Switzerland), 23(3), 703. (https://doi.org/10.3390/molecules23030703)

Vitamin D. Fact Sheet for Consumers. Dostupno na: https://ods.od.nih.gov/factsheets/VitaminD-HealthProfessional/, pristupljeno 8.2021.

Obična prehlada. Dostupno na: http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/infektologija/respiratorni-virusi/obicna-prehlada, pristupljeno 8.2021.

Lekadol. Od prvih simptoma boli. Dostupno na: https://www.sandoz.hr/proizvodi/lekadol, pristupljeno 8.2021.

How to boost your immune system. Dostupno na: https://www.health.harvard.edu/staying-healthy/how-to-boost-your-immune-system, pristupljeno 8.2021.

Teme
Linker
22. listopad 2021 05:19