Sve potrebne vitamine, minerale i druge hranjive tvari najbolje je unijeti pravilnom prehranom, no ako niste sigurni da osiguravate svom organizmu sve što mu je potrebno, obratite se liječniku ili ljekarniku koji vam mogu savjetovati uzimanje dodataka prehrani. RDA je preporučena dnevna količina hranjive tvari koju biste trebali dobiti, a DV je dnevna vrijednost, odnosno postotak hranjive tvari koju dodatak dodaje prosječnoj dnevnoj prehrani za sve uzraste. UL je gornja granica hranjivih tvari koje biste trebali dobiti u jednom danu. Nuspojave velikih doza sežu od umora ili proljeva do bubrežnih kamenaca ili oštećenja organa.
Ako uzimate vitamine topive u vodi
Voda ih otapa, a vaše tijelo ih ne pohranjuje pa se većina mora uzimati svaki dan. Među njima su vitamin C i vitamini iz skupine B: tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin (B3), pantotenska kiselina (B5), piridoksin (B6), biotin (B7), folna kiselina (B9) i kobalamin (B12). Uzmite ih s hranom ili bez nje, uz jednu iznimku - B12 bolje će se apsorbirati uz obrok. Ako uzimate i vitamin C, neka to bude dva sata prije ili poslije uzimanje B12 jer vitamin C može spriječiti tijelo da koristi B12.
Ako uzimate vitamine topive u mastima
Vitamini A, D, E i K moraju se uzeti s masnoćom iz obroka kako bi ih tijelo apsorbiralo i koristilo. Ali ne treba puno masti. Zdrava biljna ulja koja se nalaze u hrani poput avokada ili orašastih plodova dobro će doći uz uzimanje ovih vitamina.
Ako uzimate dodatke željeza
Najbolje upijate željezo na prazan želudac. Uzmite ga s vodom ili, još bolje, sokom od citrusa - željezo i vitamin C dobra su kombinacija. Ako vam je mučno, uzmite dodatak željeza odmah nakon obroka. Ali nemojte ga miješati s kalcijem ili hranom s visokim udjelom kalcija - on ometa apsorpciju željeza.
Ako uzimate mineralne dodatke
Nemojte koristiti dodatke kalcija, cinka ili magnezija u isto vrijeme. Također, ova tri minerala lakše se podnose kada ih uzimate s hranom pa ako ih liječnik preporučuje, uzimajte ih s različitim obrocima ili grickalicama. Nemojte uzimati pojedinačni mineral istovremeno s antioksidativnom vitaminskom formulom, poput onih s beta-karotenom i likopenom.
Ako uzmete vitamin A
Prekomjeran unos vitamina A može uzrokovati probavne poremećaje, promjene na koži te bolove u kostima i zglobovima, a ako ste trudni, prevelike doze mogu uzrokovati urođene mane. Visoka razina vitamina A također može povećati rizik za rak pluća ako ste pušač, a možda čak i ako ste bivši pušač. Osim toga, vitamin A može ulazi u interakciju s brojnim lijekovima. Sve su to razlozi da ga ne uzimate bez savjetovanja s liječnikom.
Prenatalni vitamini i jutarnje mučnine
Folna kiselina i željezo vrlo su važni za zdravu bebu i nalaze se u većini prenatalnih vitamina. Ali neki mogu pogoršati mučninu, uglavnom zbog željeza. Ako vam se to dogodi, prenatalne vitamine uzimajte s laganim zalogajem prije spavanja.
Dodaci i vaši lijekovi
Čak i esencijalne hranjive tvari mogu ometati mnoge uobičajene lijekove. Ako uzmete tradicionalni razrjeđivač krvi poput varfarina, samo mala količina vitamina K može smanjiti njegovu snagu. Uzimanje više od 1000 mg vitamina E dnevno može povećati rizik od krvarenja. A ako uzimate lijekove za štitnjaču, uzimanje kalcija, magnezija ili željeza u roku od četiri sata može smanjiti njihovu snagu.
Oprez ako idete na kemoterapiju
S uzimanjem određenih dodataka prehrani za vrijeme kemoterapije treba biti posebno oprezan. Istraživanja pokazuju da neki dodaci, uključujući vitamin B12, željezo i omega-3 masne kiseline, ali i antioksidansi (vitamini A, C i E; karotenoidi; koenzim Q10), i prije i za vrijeme liječenja mogu dovesti do recidiva. Osobe kod kojih je dijagnosticiran rak trebaju razgovarati sa svojim liječnicima o tome trebaju li uzimati vitamine ili druge dodatke